tag:blogger.com,1999:blog-28378424391956189752024-03-13T02:50:29.635+01:00"Uređenje" splitske Rive - promašeni projektUnknownnoreply@blogger.comBlogger44125tag:blogger.com,1999:blog-2837842439195618975.post-67890406222514526292012-04-04T10:41:00.000+02:002012-12-12T08:46:49.392+01:00Uvod<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjuLXTvhjAZ-E-9LEFBQbokp2CyaFCd4uKQIjDzCrjzapmdwMDRgUDofBIeC12nU70vnWcA9jZzTnmEdZalN9EltCuSsH8QU4YV6IXHZU2FjYMNMM3UUVlTN6k0kJvdBUVRSrZx3gmF8L0/s1600/0296007.28.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="179" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjuLXTvhjAZ-E-9LEFBQbokp2CyaFCd4uKQIjDzCrjzapmdwMDRgUDofBIeC12nU70vnWcA9jZzTnmEdZalN9EltCuSsH8QU4YV6IXHZU2FjYMNMM3UUVlTN6k0kJvdBUVRSrZx3gmF8L0/s320/0296007.28.jpg" width="320" /></a></div>
<br />
Prostor splitske Rive jedna je od najpoznatijih šetnica u našoj zemlji. Unatoč tome, <strong>nakon čak dva provedena natječaja za njeno uređenje (1997. i 2004. godine) njeni zapadni i istočni dijelovi ostali su nedefinirani</strong>, kako u pogledu samog uređenja, tako i u pogledu idejnog rješenja. Njen, središnji dio koji je podvrgnut tretmanu po zamisli Studija 3LHD, pokazao se promašenim s više aspekata. Posebno zabrinjava banaliziranje problema splitske Rive svodeći ga na sviđanje ili ne sviđanje, pogotovo kada to dolazi od stručnih osoba. Na ovom portalu argumentima ukazujemo na brojne promašaje počinjenim na splitskoj Rivi koji su izazvali i još uvijek izazivaju polemike u javnosti. Budući se radi o javnom prostoru građani Splita imaju pravo znati što i na koji način su se odvijala događanja prilikom tzv. uređenja splitske Rive.Unknownnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2837842439195618975.post-49203376397721736602012-04-04T06:00:00.000+02:002012-12-11T06:32:38.611+01:00Prijedlog rješavanja otvorenih pitanja splitske Rive<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">Neophodno je potrebno pokrenuti postupak za uređenje cjelovitog prostora splitske Rive kako bi se definitivno dobilo konačno idejno rješenje s odgovorima na brojna otvorena pitanja, koje bi se ovisno o financijskim mogućnostima postupno i realiziralo. </span><br />
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">Sam postupak mora osigurati ravnopravnost potencijalnih partnera te jamčiti dostupnost informacija, javnost rada i puno sudjelovanje svih urbanih aktera (nevladine udruge, strukovne organizacije, mjesna samouprava i zainteresirani građani).</span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">Pridržavanjem ovih načela izbjegli bi se mogući nesporazumi i došlo bi se do rješenja prihvatljivog večini građana Splita, a što bi trebao biti imperativ, jer radi se o jednom od najvažnijih i najdragocjenijih javnih prostora u našem gradu koji je dio kulturno-povijesne cjeline upisane u registar svjetske kulturne baštine UNESCO-a. </span></div>
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><i><span style="font-size: small;">Napomena: pod cjelovitim prostorom splitske Rive smatra se prostor od istočnih pročelja palače Bajamonti (Dešković) i franjevačkog samostana sv. Frane na zapadu do istočnog ruba Poljane kneza Trpimira uključujući prostor nekadašnjih Lazareta, Lučke kapetanije i Mletačkog mula.</span></i></span></div>
<br />
<span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;">Prijedlog proizlazi iz <a href="http://splitska-riva.blogspot.com/2008/03/prijedlog-mjera-za-unapreenje.html">"Prijedloga mjera za unapređenje prostornih dijelova i urbane opreme Rive"</a> Radne grupe za Rivu. </span><br />
<span style="font-size: large;"><br /></span>
<br />
<h3>
<span style="font-size: large;"></span><span style="font-family: Arial,Helvetica,sans-serif;"><b><span style="font-family: Times,"Times New Roman",serif;"><span style="font-size: large;">Otvorena pitanja splitske Rive</span></span> </b></span></h3>
<div align="left" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: small;"></span></span></div>
<div align="left" style="margin-bottom: 0cm;">
<br />
<b>1. Štekati</b></div>
<ul><ul>
<li><div align="left" style="margin-bottom: 0cm;">
smještaj</div>
</li>
<li><div align="left" style="margin-bottom: 0cm;">
izgled</div>
</li>
</ul>
</ul>
<b>2. Promet </b><br />
<div align="left" style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div align="left" style="margin-bottom: 0cm;">
<b>3. Fontana</b></div>
<div align="left" style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div align="left" style="margin-bottom: 0cm;">
<b>4. Zelene površine</b></div>
<div align="left" style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div align="left" style="margin-bottom: 0cm;">
<b>5. Rasvjeta</b></div>
<ul><ul>
<li><div align="left" style="margin-bottom: 0cm;">
rasvjetni stupovi;</div>
</li>
<li><div align="left" style="margin-bottom: 0cm;">
rasvjeta pročelja Dioklecijanove palače</div>
</li>
</ul>
</ul>
<div align="left" style="margin-bottom: 0cm;">
<b>6. Urbana oprema</b></div>
<ul><ul>
<li><div align="left" style="margin-bottom: 0cm;">
rasvjetni stupovi;</div>
</li>
<li><div align="left" style="margin-bottom: 0cm;">
šentade;</div>
</li>
<li><div align="left" style="margin-bottom: 0cm;">
srkalice – špine;</div>
</li>
<li><div align="left" style="margin-bottom: 0cm;">
koševi za otpatke</div>
</li>
</ul>
</ul>
<div align="left" style="margin-bottom: 0cm;">
<b>7. Kanalizacijski ispusti u more</b></div>
<div align="left" style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div align="left" style="margin-bottom: 0cm;">
<b>8. Arheološki nalazi</b></div>
<div align="left" style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div align="left" style="margin-bottom: 0cm;">
<b>9. Namjena prostora i moguće gospodarske djelatnosti</b></div>
<div align="left" style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div align="left" style="margin-bottom: 0cm;">
<b>10. Podne pješačke površine</b></div>
<div align="left" style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
Unknownnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2837842439195618975.post-66649709961390443442012-02-27T19:12:00.001+01:002019-10-27T09:00:25.246+01:001.1 Provedba natječaja za parcijalno uređenje (središnjeg dijela) Rive<br />
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiR3gVP402fdAYxO_ri7wAav6RjRX2NlZ8tCk3hz2alcQAoqT2CGLm5ybQWKdhrxLxEQ_m6ZB8YhzAzXkZ_4tuFPNBh5EHESzbNSXucVu_HTJJfW1lQfOc1n8kGH4FiEWBQTj0tTj8GslE/s1600/scan0004.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1247" data-original-width="1600" height="249" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiR3gVP402fdAYxO_ri7wAav6RjRX2NlZ8tCk3hz2alcQAoqT2CGLm5ybQWKdhrxLxEQ_m6ZB8YhzAzXkZ_4tuFPNBh5EHESzbNSXucVu_HTJJfW1lQfOc1n8kGH4FiEWBQTj0tTj8GslE/s320/scan0004.jpg" width="320" /></a></div>
<span style="color: red;"><br /></span>
<span style="color: red;">Pod pojmom splitska Riva podrazumijeva se stoljećima definiran prostor od istočnih pročelja palače Bajamonti (Dešković) i franjevačkog samostana Sv. Frane na zapadu do istočnog ruba Poljane kneza Trpimira uključujući prostor nekadašnjih Lazareta, Lučke kapetanije i Mletačkog mula (GUP grada Splita).</span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Kao takva, Riva je u svojoj cjelini predodređena za ulogu urbane scene, masovnog okupljanja, raznih manifestacija, dnevnog boravka građana i predstavlja najveći gradski trg i jedinstvenu javnu pozornicu grada.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Stoga je neprihvatljiv pokušaj dobivanja idejnog rješenja za samo jedan dio Rive što je bio slučaj kad je Grad Split u suradnji s Društvom arhitekata Splita (DAS) raspisao „Natječaj za izradu idejnog rješenja uređenja i urbane opreme <b>središnjeg dijela</b> splitske Rive“.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Tako dr.sci. <span style="color: red;">Ivana Prijatelj Pavičić</span>, povjesničarka umjetnosti kaže u Vijencu od 09.10.2006. godine:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: red;"><span style="font-size: small;"><i>„<b>U samom startu, u temi arhitektonskog natječaja bila je greška: natječaj je bio definiran za samo dio Rive – onaj od Marmontove ulice do Pazara, a ne za cjelinu. Ne trebamo se onda čuditi da ni natječajni uvjeti nisu mogli biti promišljeni na način koji bi iziskivao natječaj za cjelovitu Rivu. Ne slučajno, krenulo se baš od one trećine koja se nalazi ispred južne fasade Dioklecijanove palače. Krenulo se uređivati naš zajednički tinel izborom boje za jedan zid, parketa na podu, stola za ručavanje i pitara za prozore. Izbor regala, boje za preostala tri zida, slika na zidu, kauča i televizora ostavili smo za poslije – nekoj drugoj političkoj stranci koja pobijedi na idućim izborima?"</b></i></span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Još ranije<span style="color: red;"> 04.04.2004.</span> godine u Slobodnoj Dalmaciji u tekstu naslova „ Riva, srozan ugled i izgled“ prof. <span style="color: red;">Ante Sapunar</span> kaže: </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i>„<b>U posljednje vrijeme zamisao o popločavanju Rive kamenom i uopće potreba za novim arhitektonskim rješenjem uzburkalo je ili nježnije rečeno senzibiliziralo splitsku javnost iz višestrukih razloga, od onog kako se predviđa njezin budući izgled do zašto pozivni, zatim kombinacija javnog i pozivnog natječaja; a već se 1997. godine imalo javni natječaj za idejno arhitektonsko uređenje Rive, i nadalje <span style="color: red;">zašto se ovaj put insistira na parcijalnom rješenju umjesto, ako već prvi natječaj nije udovoljio sve uvjete, ne ponovi natječaj za cjelovito rješenje splitske Rive i time definitivno oblikuje konačno rješenje, a onda ovisno o financijskim mogućnostima, postupno ga i realizira."</span></b></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i>Na istu temu dalje u tekstu stoji:</i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: red;"><span style="font-size: small;"><i>„<b>Tako je po pitanju Rive već na startu počinjena pogreška jer umjesto da se otvorio natječaj za cjelovito rješenje Rive, ono se ograniči na prostorni obuhvat od osi Marmontove ulice do ulaza u Podrume, što je potpuno besmisleno jer se time otežava rješenje na spoju s Trgom F. Tuđmana a s druge strane parkiralištem i zgradom Lučke kapetanije. Nadalje bi se povećao kontrast između uređenog dijela Rive i ostatka na zapadnom dijelu kao i na istočnom dijelu, inače najkaotičnijem i najkompromitirajućem prostoru Rive."</b></i></span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Iz ovog je vidljivo da se još davno ukazivalo na pogrešku raspisivanja Natječaja za parcijalno uređenje Rive, ali te opravdane primjedbe nisu uvažavane.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Jasno je da je ovakav pokušaj dobivanja idejnog rješenja za samo jedan dio nedjeljive i definirane cjeline bez da se sagleda njen zapadni dio, veliki koncepcijski i proceduralni promašaj. Promašaj kojeg će se u budućnosti ipak moći ispraviti i to sagledavanjem cjelokupnog prostora Rive, poštujući pri tom povijesne slojeve i propise prilikom zahvata u povijesnim graditeljskim cjelinama.</div>
Unknownnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2837842439195618975.post-84782625162214266752012-02-27T08:11:00.000+01:002012-03-04T19:47:03.385+01:001.2 Nepoštivanje preporuka natječaja za uređenje Rive iz 1997. godine<br />
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Dana 29. siječnja 1997. godine poglavarstvo grada Splita u organizaciji Društva arhitekata Splita provelo je urbanističko – arhitektonski natječaj za uređenje Rive. Ocjenjivački sud je nakon obavljenih analiza izvršio užu selekciju radova, te je nakon dogovora o valorizaciji odlučio ne dodijeliti prvu i drugu nagradu nego dodijeliti 3 jednakovrijedne treće nagrade.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Kao zaključak Ocjenjivačkog suda i Savjetodavne stručne skupine može se izdvojiti slijedeće:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b><i>„Svaki je rad dao nešto posebno i spajanjem tih posebnosti mogla bi se dobiti jedna dobra cjelina.“</i></b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Nejasno je zbog čega se pristupilo raspisivanju novog natječaja 2005. godine pozivajući se pri tom kao da je to nastavak natječaja iz 1997. godine, a istovremeno ignorirajući zaključak tog istog natječaja.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Postavlja se pitanje o potrebi, pored već ranije provedenog natječaja, ponovno raspisivanje natječaja za uređenje Rive. </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Kako ni ovaj natječaj nije dao rješenje za cjelokupni prostor Rive može se slobodno ustvrditi da nije bilo nikakve potrebe za njegovim raspisivanjem na ovaj način.</div>Unknownnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2837842439195618975.post-50160942048413626182012-02-27T08:09:00.000+01:002012-12-11T15:13:45.935+01:001.3 Nepoštivanje odluka o obnovi Monumentalne fontane<br />
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg2lZ-TY0Gu3QFg6MJaO44zgZupbUKCDnfcUtwvDhyphenhyphenvUjbrwHEZrRmRnk-BHcbETUdfDvn9eG4Lo0_XCJe1Xnskl9UR3kApCWAf5tjlxLKF9CuDiksS808t97FJo0uUFXQ2EbM_iPAqtR0/s1600/fontana.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="203" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg2lZ-TY0Gu3QFg6MJaO44zgZupbUKCDnfcUtwvDhyphenhyphenvUjbrwHEZrRmRnk-BHcbETUdfDvn9eG4Lo0_XCJe1Xnskl9UR3kApCWAf5tjlxLKF9CuDiksS808t97FJo0uUFXQ2EbM_iPAqtR0/s320/fontana.jpg" width="320" /></a></div>
<br />
<a href="https://docs.google.com/file/d/0B43ZVNE9aAryRjQtOW0ybEwzNzQ/edit"><span style="font-family: Times, "Times New Roman", serif;">Prva odluka o obnovi Monumentalne fontane donesena je 03. listopada 1990. godine na IV sjednici Vijeća udruženog rada, Vijeća mjesnih zajednica i Društveno-političkog vijeća kada je donesena Odluka o izmjeni i dopuni PUP-a povijesne jezgre Splita<span style="-webkit-text-size-adjust: auto; -webkit-text-stroke-width: 0px; background-color: white; color: #222222; display: inline !important; float: none; font: 13px arial, sans-serif; letter-spacing: normal; orphans: 2; text-indent: 0px; text-transform: none; white-space: normal; widows: 2; word-spacing: 0px;"> </span></span></a> te su na taj način stvoreni zakonski uvjeti za ponovno postavljanje Monumentalne fontane na Rivi. U obrazloženju se navodi da je inicijativa za izmjenu PUP-a pokrenuta zbog velikog zanimanja građana Splita za vraćanje Monumentalne fontane! U Slobodnoj Dalmaciji od 15.12.1990. grad Split objavio je<a href="https://docs.google.com/file/d/0B43ZVNE9aAryS3l3UE5SMHRxVW8/edit"> oglas - poziv građanima o inicijativi za obnovu fontane.</a> </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgWsbxXU5np4YyL6DIIKkstIGE2jxb_iMYmDpj3xtXuNrb4I4RcmeBh3NtrTQWj56SHW21LetTl0YNpR2UV3eAA9PCJB8qGquU7RWg0cs_onXbjtmdO4bLeXrms7IF3kHLlrToxjrwKqcw/s1600/Oglas+-+poziv+u+SD.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgWsbxXU5np4YyL6DIIKkstIGE2jxb_iMYmDpj3xtXuNrb4I4RcmeBh3NtrTQWj56SHW21LetTl0YNpR2UV3eAA9PCJB8qGquU7RWg0cs_onXbjtmdO4bLeXrms7IF3kHLlrToxjrwKqcw/s320/Oglas+-+poziv+u+SD.png" width="221" /></a></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Pored toga naručena je izrada projekta obnove „Monumentalne česme“ kod Zavoda za graditeljsko naslijeđe Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta Zagreb. Projekt je izrađen i plaćen te je u cijelosti sačuvan.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Druga odluka o obnovi fontane donesena je 06.04.1994. godine kada se na sjednici Gradskog vijeća prihvaća Projekt „Split 1700“ u kojem se također programira obnova Monumentalne fontane.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Nadalje, u Konzervatorskoj podlozi PPU i GUP-a grada Splita iz travnja 2003. godine, koju je načinio Konzervatorski odjel u Splitu, stoji:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
„<b>Sklop Prokurativa, palače Bajamonti i fontane najvrjedniji je kompleks 19. stoljeća u Splitu i jedno od najvrjednijih ostvarenja neostila u Hrvatskoj“.</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Međutim, sve prije donesene odluke i odredbe prostorno - planske dokumentacije (PUP povijesne jezgre Grada Splita, kao i stav Konzervatorskog odijela nisu bili dovoljni da se išta od toga uvaži prilikom raspisivanja „Natječaja za izradu idejnog rješenja uređenja i urbane opreme središnjeg dijela splitske Rive“ 2005. godine. </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Rezultat takvog postupanja je da i pored dva legalno provedena natječaja za uređenje Rive još uvijek nemamo konačno rješenje pitanja obnove Monumentalne fontane.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Nadajmo se da će se u budućnosti prilikom konačnog cjelovitog uređenja Rive ispraviti dosadašnji propusti te da će se poštovati odluke<br />
<br />
<a href="https://docs.google.com/file/d/0B43ZVNE9aAryaFNtOWNKRjBuY2c/edit">Komisije za imena ulica i trgova i za spomenike iz 2006. godine</a>,</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhNq38Q1cNiD93yjWiJzEJcoWQQvzxJzXoLj73Q3maDf7-bifEiriTFyQF6sktqke5b_f_yb0LS-HdMMjaYgE2pbVXZbMIu1xY4EFXdJMbZKgrsursKoStSJQeVs9bShJ91lXahLx1J5F4/s1600/Komisija+za+trgove,+ulice+i+spomenike.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhNq38Q1cNiD93yjWiJzEJcoWQQvzxJzXoLj73Q3maDf7-bifEiriTFyQF6sktqke5b_f_yb0LS-HdMMjaYgE2pbVXZbMIu1xY4EFXdJMbZKgrsursKoStSJQeVs9bShJ91lXahLx1J5F4/s320/Komisija+za+trgove,+ulice+i+spomenike.jpg" width="226" /></a></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<a href="https://docs.google.com/file/d/0B43ZVNE9aArycFZhOHRiSVMzZzA/edit"> Gradskog vijeća grada Splita iz 2006. godine</a>, </div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjZ9tQTV09wj4Xslc8RFDD9a3tf-2QYaRDcGI0K2OoLVn92OILLAHJVs06ZurL870Y-ZCPM4FxIkRJr5hm_yFeOGT6xiY8-9uFXTMJDPYVWXV2XD-sFAHdewfPDQ61ckUghUCOG-ntDl_o/s1600/Gradsko+vije%C4%87e.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjZ9tQTV09wj4Xslc8RFDD9a3tf-2QYaRDcGI0K2OoLVn92OILLAHJVs06ZurL870Y-ZCPM4FxIkRJr5hm_yFeOGT6xiY8-9uFXTMJDPYVWXV2XD-sFAHdewfPDQ61ckUghUCOG-ntDl_o/s320/Gradsko+vije%C4%87e.jpg" width="233" /></a></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<a href="https://docs.google.com/file/d/0B43ZVNE9aAryWmJraFQydGN0YUE/edit">Poglavarstva grada Splita iz 2007. godine</a>,</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEidoBNSPHMD98_1fAUJpEZSXRWF1OIniuP2wDZ53NEjV-s41CSNTSVMdYpT2NmP5wdfN0zLwZ9UgF3Vj8ANFUcCXrW9KoOSAv0pA0Bf7doLrcXIYgK2SdnKYaD-RV558KcmFC-On8Hv078/s1600/Poglavarstvo+2.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="229" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEidoBNSPHMD98_1fAUJpEZSXRWF1OIniuP2wDZ53NEjV-s41CSNTSVMdYpT2NmP5wdfN0zLwZ9UgF3Vj8ANFUcCXrW9KoOSAv0pA0Bf7doLrcXIYgK2SdnKYaD-RV558KcmFC-On8Hv078/s320/Poglavarstvo+2.jpg" width="320" /></a></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br />
<a href="https://docs.google.com/file/d/0B43ZVNE9aAryWENkc2Y0bmNPSmc/edit">Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Splitu iz 2010. godine</a>,<br />
<br />
<a href="https://docs.google.com/file/d/0B43ZVNE9aAryUWVWSm9uNUkyZkk/edit">Povjerenstva za spomenike grada Splita iz 2012. godine,</a><br />
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
kao i mišljenja velikog broja kompetentnih stručnjaka i stručnih institucija i želja građana Splita o obnovi Monumentalne fontane.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<a href="http://www.splitskafontana.com/">Sve o Monumentalnoj fontani možete naći na www.splitskafontana.com</a></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
Unknownnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2837842439195618975.post-53928814325193954682012-02-26T19:42:00.000+01:002013-05-01T08:04:58.435+02:001.4 Loša priprema programa natječajaNatječaj za uređenje središnjeg dijela Rive proveden je nakon velikih prijepora i pritisaka od strane strukovnih udruga. Naime, koalicijska gradska vlast na čelu s gradonačelnicima Slobodanom Berošem (2001. -2003.) i Miroslavom Buličićem (2003. - 2005.) htjela je po prvotnoj zamisli popločati Rivu kamenom, a naziv tog gradskog investicijskog projekta bio je: <br />
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Projekt Bijela Riva. Riječ je o popločavanju Rive s kamenim pločama u cjelokupnoj dužini od Hrvojeve kule do fontane, s rješenjem izmještanja prometa i parkinga.</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Međutim, namjera uređenja Riva bez provedbe arhitektonskog natječaja izazvala je brojne polemike. U kakvim okolnostima se proveo natječaj ilustrira članak Sandija Vidulića naslova<span style="font-size: small;"> <b>„Ispravljanje krive Rive“</b></span> kojeg djelomično donosimo u nastavku.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>"Kad su u medijima obznanjena imena pozvanih autora i arhitektonskih biroa sa kojima će se dogovoriti način ocjenjivanja i sastav žirija, konačno su na ovu svinjariju reagirale strukovne udruge. Osim Društva arhitekata Split, poziv na bojkot ovako planirane obnove Rive podržali su čelni ljudi Udruge hrvatskih arhitekata i Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu.<br />Drugim riječima, vrh struke svojim članovima je rekao da se okanu ćoravog posla. Među pozvanima je i Nenad Fabijanić, bivši predsjednik UHE, kojem su u intervjuima usta puna zalaganja za dignitet struke i koji se s pravom bunio protiv nakaznog ostakljenja i uređenja interijera Šegvićeve interpolacije na Perisitlu od Splitske banke. Tu je i Studio 3LHD s uglednim referencama. Dakle, u pitanju je “banket u blitvi” u koji su umočena i neka vodeća imena domaće arhitekture.<br />Pod pritiskom medija gradonačelik Miroslav Buličić je rekao da se mogu priključiti i drugi arhitekti, ali nije objasnio kako. Zaključio je da je “važna dinamika”, iz čega se vidi da on želi da se prije lokalnih izbora počne sa radovima, a možda i da svečano presiječe vrpcu na obnovljenoj rivi. A kako će ona biti obnovljena, to očito poteštata ne muči. Ako će svaki od osam najtecatelja dobiti između 20 i 30 tisuća kuna, kako se moglo pročitati, onda Buličićeva teza da je ovakvo rješenje jeftinije od javnog natječaja ne drži vodu.<br />Radi navedenih muljaža kuloari već kao favorita ističu arhitekta Vjekoslava Ivaniševića, tobože zbog Bulićićeve želje da postigne neformalnu “veliku koaliciju” s lokalnim HDZ-om (koji više ne proziva gradsku vlast, čak i kad ova očito griješi). Takvi tračevi, nažalost, logičan su proizvod nečuvene želje Gradskog poglavarstva da se izbjegne javni natječaj. Proceduralni mutež kakav je smišljen za splitsku Rivu, a koji bi trebali financirati porezni obveznici, doista nije zabilježen.<br /><span style="color: red;">Unatoč svim manama, kao što su moguća namještanja članova žirija da bi se proguralo određenog arhitekta, javni natječaj je, u načelu, najdemokratskiji mehanizam odabira. Zato je javni natječaj i najbolja, ili bar najmanje loša, procedura za legitimaciju neke odluke.</span></b></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: red;"><span style="font-size: small;"><i><br /></i></span></span></div>
<div style="border-bottom: 1px solid; border-left: medium none; border-right: medium none; border-top: medium none; margin-bottom: 0cm; padding-bottom: 0.04cm; padding-left: 0cm; padding-right: 0cm; padding-top: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b><span style="color: red;">Dakako, međunarodni natječaj je još demokratskiji oblik procedure. Za projekte obnove i redizajna talijanskih luka u pravilu se natječu i netalijanski arhitekti. Gostujući u emisiji “Aktualno” JTV-a predsjednik DAS-a Jurica Jelavić najavio je da će se splitska udruga arhitekata zauzeti za međunarodni natječaj. Ali, za tisak je izjavio da je takav vid natječaja preskup za Rivu. Zaboravlja se da bi raspisivanje međunarodnog natječaja podiglo image Splitu, on bi se time predstavio kao ono što danas nije - otvoreni grad koji teži najkvalitetnijim rješenjima.</span><br />Splitska vlast očito ima problem da čak i javni natječaj nacionalnog tipa prepozna kao civilizacijski nivo ispod kojeg se ne bi smjelo ići kad je u pitanju određivanje vizualnog identiteta ključnih gradskih lokacija. Čak i kad se krovne strukovne organizacije dižu na noge, Poglavarstvo na to slabo trza. Iako se sve stranke prije izbora kunu da će slušati glas struke, ovdje se zorno vidi koliko treba vjerovati obećanjima političara, iz čijih će usta opet poteći med i mlijeko za godinu dana kad budu lokalni izbori.<br />Kroz par dana Poglavarstvo bi trebalo donijeti konačnu odluku oko procedure za redizajn Rive. U petak je u Banovini organiziran sastanak s pozvanim arhitektima na kojem, kako doznajemo, nije bilo znatnijeg pomaka. Upućeni tvrde kako su, unatoč svim pritiscima, male šanse da se gradska vlast odluči za kombinaciju javnog i pozivnog natječaja, a još manje da raspiše javni natječaj.<br />A što se tiče digniteta arhitektonske struke, uskoro će biti jasno da li pozvani arhitekti slušaju naputke UHE i arhitektonske Komore o bojkotu “sramotnog čina neambicioznih politikanata” ili pak više vole - gotovinu." </b></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Nažalost, niti provedba javnog natječaja nije donijela ništa dobrog, osim što se glavni akteri stalno pozivaju na odlično odrađenu proceduru natječaja, mada su upravo u proceduri napravljene najveće i najteže pogreške koje imaju dalekosežne posljedice. Po mišljenju mnogih najveći problemi oko uređenja Rive direktna su posljedica loše pripreme natječaja.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Nakon raspisivanja natječaja ostala su otvorena mnoga pitanja kao što je pitanje obnove Monumentalne fontane, pitanje izgleda urbane opreme, pozicioniranja i izgleda štekata, pitanje prezentacije arheoloških nalaza, pitanje zelenih površina, prometno pitanje na zapadnom i istočnom dijelu Rive, pitanje obalne crte, pitanje rasvjete a posebno rasvjeta južnog pročelja Dioklecijanove palače, kao i pitanje sadržaja poslovnih prostora na Rivi Kad se svemu tome pridoda da nije posebno naglašena potreba poštivanja odredbi po kojima treba postupiti prilikom zahvata u povijesnim graditeljskim cjelinama, dade se zaključiti da se pripremi natječaja prišlo kao da se radi o nekoj livadi, a ne o najvažnijem gradskom prostoru koji je pod zaštitom UNESCO-a.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Tako <span style="color: red;"><b>Nenad Fabijanić</b></span>, profesor na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu i autor drugonagrađenog rada na Natječaju za uređenje splitske Rive u tekstu objavljenom u Forumu Slobodne Dalmacije 07.05.2005. pod naslovom „Nije mi svejedno“ kaže:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><span style="color: red;"><u>„</u></span><b><span style="color: red;"><u>Ipak, nešto je očito nespretno odrađeno. Netko je u pripremi ovog posla morao odraditi ono što se sad dešava: pitati, konzultirati se, dati preduvjete, definirati konzervatorski vrlo precizne teze i tek nakon toga raspisati natječaj.</u></span><br /><span style="color: red;">Paradoksalno, sad kad je stvar gotova, sada se frustrira ekipa sa zahtjevima koji su, međutim, vrlo realni. Tek sada su vrlo precizno definirali da vjerojatno uz Dioklecijanovu palaču na Rivi ne može doći rasterirani beton koji su ponudili mladi kolege iz grupe 3LHD, zbog sudara vertikale kamene palače i betona, koji je vrlo nespretan.“</span></b></i></span> </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Mišljenje dr.sci. <span style="color: red;"><b>Ivane Prijatelj Pavičić</b></span>, povjesničarke umjetnosti je slično:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: red;"><span style="font-size: small;"><i>„<b>Kao prvo, ponavljam, bio je to na brzinu pripremljen arhitektonski natječaj za uređenje srednjeg dijela, koji nam je politika odlučila darovati za naše novce poreznih obveznika prije isteka mandata, kao i nekoliko godina prije, kad su nam darovali o<span style="font-size: small;">b</span>novu splitskog Đardina. Natječajni uvjeti nisu bili promišljeni, jer jednostavno u tom trenutku koji je izabrala politika nije postojala cjelovita projekcija splitske Rive za 21. stoljeće.“</b></i></span></span><span style="font-size: small;"> </span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Čak i predsjedavatelj ocjenjivačkog suda (u odsutnosti gradonačelnika Miroslava Buličića) <span style="color: red;"><b>Jerko Rošin</b></span>, dan nakon odabira pobjedničkog rješenja dao je slijedeću izjavu za Jutarnji list u tekstu naslova: „<span style="font-size: small;"><b>Nije vrijeme za promjenu izgleda Rive</b>“:</span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><span style="color: red;"><u>„</u></span><b><span style="color: red;"><u>Bio sam protiv natječaja jer smatram da je suvišan, odnosno preuranjen.</u></span> Prije toga je trebalo definirati hoće li i pod kojim uvjetima Rivom teći promet jer su sve mediteranske rive prometne. Trebalo je također riješiti funkcionalnost prizemlja palače tako da točno znamo koji sadržaji tu ne mogu biti. Prema sadašnjim zakonima, bez problema možete dobiti dozvolu da na Rivi otvorite kovačnicu. Nije riješeno ni povezivanje Rive s ostatkom grada na njezinu istočnom i zapadnom rubu, odnosno sa dnom Marmontove i Pazarom.<span style="color: red;"> <u>Ne želim ulaziti u kvalitetu radova i pokazanu kreativnost, nego naglasiti da je Grad preskočio obaviti sve prethodne radnje“</u></span></b></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Također djeluju, najblaže rečeno, čudno njegove tvrdnje iznesene u kolumni „Što mi bi“</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
naslova <span style="font-size: small;">„<b>Zakonite rugobe</b></span>“ gdje stoji:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: red;"><span style="font-size: small;"><i>„<b>Događa se da u prostoru nikne nešto naprosto nakazno, neka gradnja koju nitko zdrave pameti ne bi dozvolio, a ipak bude „pokrivena“ svim mogućim potrebnim „papirima“</b></i></span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;">Također u daljnjem tekst govoreći o proceduri stoji:<span style="color: red;"> <i><b>„Nešto je vjerojatno zanemario, previdio ili, pak, krivo procijenio. Ili je vjerovao u nešto u što se ne smije vjerovati.. Ili je zaboravio ono najbitnije – da se procedura bavi formom, a ne sadržajem.“</b></i></span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Čudno, pogotovo kad se promotri „timing“ objavljivanja izjava i kolumne. Naime, ocjenjivački sud za Rivu završio je svoj rad 05.03.2005., a izjava je objavljena dan poslije, a kolumna nešto manje od dva mjeseca nakon završetka rada ocjenjivačkog suda za Rivu. </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Kad bi ove tvrdnje stavili u kontekst uređenja Rive u potpunosti bi bile točne. </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Jutarnji list u tekstu Duške Čolović<span style="font-size: small;"> <b>„Splitska Riva – Jedni je hvale, drugi zaobilaze u širokom krugu“</b></span> donosi izjavu prof. <b><span style="color: red;">Ante Kuzmani</span>ć</b> d.i.a. koji je na temu pripreme programa natječaja izjavio:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: red;"><u><span style="font-size: small;"><i>„</i></span></u><span style="font-size: small;"><b><u><i>Treće iskustvo kaže da iza tako velikih projekata mora stajati ozbiljan program. U splitskom slučaju već same podloge i raspis pokazali su da se nije ozbiljno pristupilo. Bez ozbiljne analize i jasne ideje u širem smislu - uključujući početak i kraj Rive, istočnu obalu, rješenje prometa u cjelini - nisu se mogle očekivati senzacionalne promjene“</i></u>.</b></span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;">Sve prije navedeno trebalo bi poslužiti kao pouka prilikom budućeg uređenja istočnog i zapadnog dijela da se Riva mora prethodno sagledati cjelovito, uz vrlo jasno definirana i precizna pravila natjecateljima.</span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
Unknownnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2837842439195618975.post-60293251134427491062012-02-25T22:33:00.000+01:002012-12-09T08:34:07.556+01:001.5 Nepravovremeno obavještavanje UNESCO-a<br />
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Od 1979. godine stara gradska jezgra s Dioklecijanovom palačom upisana je u UNESCO-ov svjetski registar kulturne baštine.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiKqR0OnGmeiAQbu74NAxUztJ8oln768hmw5N1d-b75cwoAm3_pyRgrrSr1TTvtr6epXoGuU_jvQ9CxnlRPSqOsScqSR_pL8_D0TVwfI_oMxRaTrIrFQdUkrrrLSUPWX62Wr-NXQYbt-ls/s1600/split-unesco.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="230" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiKqR0OnGmeiAQbu74NAxUztJ8oln768hmw5N1d-b75cwoAm3_pyRgrrSr1TTvtr6epXoGuU_jvQ9CxnlRPSqOsScqSR_pL8_D0TVwfI_oMxRaTrIrFQdUkrrrLSUPWX62Wr-NXQYbt-ls/s320/split-unesco.jpg" width="320" /></a></div>
<br />
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Budući da se splitska Riva nalazi unutar zaštićene zone (vidi sliku) gradska vlast morala je obavijestiti UNESCO o planiranom zahvatu na uređenju splitske Rive (vidi tekst članka 172.):</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div lang="en-US" style="margin-bottom: 0cm;">
<i><b>Operational Guidelines for the Implementation of the World Heritage Convention</b></i></div>
<div align="center" lang="en-US" style="margin-bottom: 0cm; margin-left: 0.64cm;">
<br /></div>
<ol start="172">
<li><div style="margin-bottom: 0cm;">
<span lang="en-US"><i><b>The World Heritage Committee invites the States Parties to the Convention to i</b></i></span><span lang="en-US"><i><b>nform the Committee, through the Secretariat, of their intention to undertake or to authorize in an area protected under the Convention major restoration or new constructions which may affect the outstanding universal value of the property. Notice should be given as soon as possible (for instance, before drafting basic documents for specific project) and before making any decision that would be difficult to reverse, so that the Committee max assist in seeking appropriate solutions to ensure that the outstanding universal value of the property is fully preserved</b></i></span></div>
</li>
</ol>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Nažalost, gradske vlasti propustile su to izvršiti što je izazvalo pravu lavinu događanja koje je dovelo do privremenog prekida radova. </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Nakon što se u rješavanje nastalog problema uključila Vlada republike Hrvatske i Ministarstvo vanjskih poslova uslijedilo je<a href="https://docs.google.com/file/d/0B43ZVNE9aAryOEl0c244Y0pMaGM/edit"> pismo isprike splitskog gradonačelnika Zvonimira Puljića</a> (u prilogu) i žuran put konzervatora Gorana Nikšića i projektanta iz Studija 3LHD Saše Begovića u Pariz gdje su predstavili projekt uređenja najvažnijeg gradskog prostora stručnjacima UNESCO-a na čelu s Francescom Bandarinom, direktorom Svjetskog centra za kulturnu baštinu pri UNESCO-u. </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhh5T7oL54FrqfhuYIhr261n2fZP3m9eT3uM6eUnDd62I9u_T8hErWUeP_CkiMpYoLPyzXH6L6xMBeUlpwIUxj_q-er3rgwfZZbua-xXvXVOUoNyadfM5Hi_iXTxE3jWPfbaC0jojXbKwM/s1600/scan0009.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhh5T7oL54FrqfhuYIhr261n2fZP3m9eT3uM6eUnDd62I9u_T8hErWUeP_CkiMpYoLPyzXH6L6xMBeUlpwIUxj_q-er3rgwfZZbua-xXvXVOUoNyadfM5Hi_iXTxE3jWPfbaC0jojXbKwM/s320/scan0009.jpg" width="223" /></a></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Nakon tog sastanka uslijedilo je UNESCO-vo odobrenje za nastavak radova. </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Sva događanja u vezi UNESCO – a bila su popraćena u medijima, pa donosimo nekoliko važnijih tekstova na tu temu.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm; page-break-after: avoid;">
</div>
<div style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm; page-break-after: avoid;">
<span style="font-size: small;">08.11.2006. – Slobodna Dalmacija </span></div>
<div style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm; page-break-after: avoid;">
<span style="font-size: small;">Piše: Mirjana Ćuk</span></div>
<h3 class="western">
<b><span style="font-size: x-small;"><span style="font-weight: normal;">NA ADRESU MINISTARSTVA KULTURE U ZAGREBU STIGLO UPOZORAVAJUĆE PISMO UGLEDNOG CENTRA ZA SVJETSKU BAŠTINU</span></span></b></h3>
<h1 class="western">
<span style="font-size: small;"><span style="text-decoration: none;"><b>UNESCO uzbunio Vladu zbog raskopane Rive</b></span></span></h1>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><b>Nakon što smo primili pismo Centra za Svjetsku baštinu UNESCO-a u kojem se navodi da se na Rivi obavljaju opsežni građevinski radovi, odgovorili smo im da nije započeta nikakva gradnja, već da su u tijeku istražni radovi, kojima su prethodila geofizička arheološka ispitivanja na samoj rivi. Sukladno tome počelo se s iskopom uz stalni nadzor arheoloških ekipa — kazao je pomoćnik ministra kulture Jasen Mesić na jučerašnjoj konferenciji za novinare, dodajući kako će se ostatak radova obavljati uz nadzor konzervatora.<br />Ministarstvo je zamolilo žurni dolazak ekspertnog tima UNESCO-a i ICOMOS-a kako bi se njegovi članovi uvjerili da se radi o očitim nesporazumima, o čemu svjedoči i spominjanje kolodvora i rješavanje željezničkog čvora koji s početkom radova nema nikakve veze.<br />U Ministarstvu smatraju kako je nužno da stručnjaci UNESCO-a posjete Split jer su prilikom sličnih radova u Trogiru, prije nekoliko godina, iznijeli izrazito pozitivno mišljenje.</b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><br /></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><b>Oporbenjaci priželjkuju kritiku za betoniranje</b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><br /></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><b>Gradski vijećnici Veljan Radojković (SDP) i Joško Dvornik (HNS), koji su se ponajviše bavili novim izgledom popularne šetnice, slažu se da je stručnjake iz UNESCO-a trebalo pozvati i prije nego što su počeli radovi na uređenju.<br />— Žalosno je da je UNESCO o radovima obavijestilo Društvo prijatelja kulturne baštine. Nadam se da će UNESCO-ovi stručnjaci izraziti negativan stav oko središnjeg dijela Rive na kojem se planira postaviti beton — kazao je Dvornik.<br />Radojković se ne raduje stopiranju radova, iako je UNESCO trebalo i ranije kontaktirati.</b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-style: normal;"><b>L. KOVAČIĆ</b></span><span style="font-style: normal;"><b> </b></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><b>Bandarinu ima tko pisati</b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><b>Francesco Bandarin ne dolazi zbog anonimnog maila, nego zbog velikog broja pisama i poruka koje je dobio u vezi s radovima na Rivi — tvrdi Ljiljana Prebanda, predsjednica Udruge "Sunce", te priznaje da je u ime Udruge prije mjesec dana pisala UNESCO-ovu Centru za svjetsku baštinu.<br />— Još 16. listopada obratila sam se Mechtildu Rossleru, šefu Centra, i Anastasiji Tzigounaki, savjetnici za Europu i Sjevernu Ameriku, ali još mi nisu odgovorili. Zamolila sam ih da interveniraju i da nam pomognu u situaciji kada radovi prijete Palači. Napisala sam kako smatramo da predviđeni projekt nije pogodan za zaštićeni predjel grada, jer moderna arhitektura, neodgovarajući materijal i oprema nisu u skladu s tradicijom ni okolinom — navodi Prebanda.<br />Predsjednica "Sunca" je upoznala WHC i s protivljenjem velikog broja građana i 18 nevladinih udruga, kao i s činjenicom da se projekt započeo unatoč nedovoljnoj dokumentaciji.</b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>T. SUMIĆ</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><b>Prijatelji baštine potaknuli reakciju</b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><b>Društvo prijatelja kulturne baštine obratilo se UNESCO-u početkom rujna, doznajemo od dr. Ante Tukića, člana Društva i predsjednika Komisije za obnovu Splitske fontane.<br />— Pisali smo direktoru Centra za svjetsku baštinu Francescu Bandarinu da se Rivi sprema uređenje koje nije u skladu s tradicijom. Spomenuli smo i kako se ignorira odluka o ponovnom postavljanju fontane, ali Kopilicu nismo spominjali. Pismo smo završili molbom za savjet kako da zaštitimo vrijedno područje — ističe dr. Tukić te dodaje kako je u potpisu naveden naziv Društva.<br />Francesco Bandarin odgovorio je Anti Sapunaru, predsjedniku Društva, kako će razmotriti sve činjenice te upozorio na kršenje pravila iz članka 172. Konvencije ICOMOS-a, UNESCO-ova savjetodavnog tijela, prema kojem je gradska vlast trebala obavijestiti WHC o planiranim radovima.<br />— Upoznali smo ga s podatkom da se većina Splićana protivi postavljanju tehnobetona — navodi dr. Tukić.</b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>T. SUMIĆ</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><b>Stopirani radovi u Kölnu i Dresdenu</b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><b>UNESCO-ov World Heritage Committee (WHC) zaustavio je 2004. godine izgradnju pet velikih zgrada u neposrednoj blizini katedrale u Kölnu, jer bi se njihovim dovršetkom zaklonio pogled na zaštićeni spomenik kulture. WHC je intervenirao i 1995. u Egiptu, kada je pored piramida u Gizi trebala proći autocesta koja je prijetila narušavanju vrijednog arheološkog nalazišta, pa je u suradnji s tamošnjom vladom pronađeno kompromisno rješenje. U lipnju ove godine zaustavljena je gradnja mosta u Dresdenu kako bi se razmotrio njegov utjecaj na okoliš.<br />Kako se navodi na službenim stranicama WHC-a, pod prijetnjom brisanja katedrale s UNESCO-ova popisa zaštićene svjetske baštine, organizacija je 2004. obvezala gradsku vlast Kölna na suradnju pri proučavanju plana izgradnje novih visokih zgrada u blizini katedrale. Gradskoj je vlasti određeno redovito izvještavanje o provođenju preporuka, a zabranjeni su i budući radovi koji bi mogli negativno utjecati na izgled katedrale.</b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>T. SUMIĆ </b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><b>Poljanić: Struka prihvatila beton na trogirskoj šetnici</b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><b>U dogovoru s tvrtkom "Konstruktor-inženjering", Grad je jučer prekinuo sporne radove na uređenju Rive, ali, kako doznajemo od Branka Poljanića, člana Poglavarstva zaduženog za urbanizam, privremeno zatišje neće utjecati na ranije zacrtane rokove. Sporni dio odnosi se na pripremu terena i postavljanje problematičnog tehnobetona, ali ostali radovi i jučer su nastavljeni normalnim tempom.<br />— Vjerujem da će se izaslanstvo UNESCO-a, na čelu s Franceskom Bandarinom, direktorom Centra za kulturnu baštinu, pozitivno očitovati o projektu uređenja Rive, jer ne vidim zašto bi nekome, pa tako i UNESCO-u, zasmetalo mijenjanje asfalta i dotrajalih instalacija. Beton je postavljen i na trogirskoj rivi, a gospodin Bandarin ga je tada s oduševljenjem prihvatio — tvrdi Poljanić, dodajući kako je gradonačelnik Zvonimir Puljić pozvao Bandarina da posjeti Split o gradskom trošku još prije mjesec dana, ali tada se nije pojavio.<br />— Tvrdim da grad star 1700 godina zahtijeva dolazak UNESCO-a ako postoji nekakav problem. Čudi me reakcija odgovornih u Parizu na temelju jednog anonimnog neargumentiranog pisma — smatra Poljanić.<br />Društvo arhitekata Split (DAS), ustanova koja je provela natječaj za Rivu, ovih dana namjerava poslati dopis UNESCO-u u kojem će Bandarinu i njegovim suradnicima objasniti čitav tijek prvog i drugog natječaja.<br />— Kako bi gospoda iz UNESCO-a imala potpuni uvid, uskoro ćemo im dati sve podatke oko natječaja i stručnosti ljudi koji su na tome radili — kaže Dražen Pejković, čelnik DAS-a.</b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Leo KOVAČIĆ</b></div>
<div style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm; page-break-after: avoid;">
</div>
<div style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm; page-break-after: avoid;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
__________________________________________________________________________________</div>
<div style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm; page-break-after: avoid;">
09.11.2006. - Slobodna Dalmacija </div>
<div style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm; page-break-after: avoid;">
Piše: Tea Sumić</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>UNESCO: Split još nije na crnoj listi</b></div>
<div style="margin-bottom: 0.42cm; margin-top: 0.42cm;">
<i><span style="font-family: Arial Unicode MS, Arial, sans-serif;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><b>U iščekivanju konkretnog odgovora UNESCO-ova Centra za svjetsku baštinu o dolasku njegova predsjednika Francesca Bandarina, potražili smo podrobnije informacije o anonimnom mailu koji je uzdrmao Centar i zaustavio radove na Rivi te o eventualnim posljedicama zbog nepoštivanja UNESCO-ovih konvencija.</b></span></span></i></div>
<div style="margin-bottom: 0.42cm; margin-top: 0.42cm;">
<i>— <span style="font-family: Arial Unicode MS, Arial, sans-serif;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><b>O sankcijama u slučaju nepoštovanja propisane procedure, prema onome što piše u njihovim konvencijama, znam koliko i vi, ali za sada ih još nitko ne spominje.<br />Ako u tim propisima stoji da se radovi mogu obustaviti, onda se, pod određenim uvjetima, mogu — kazala je Maja Franković, zamjenica predstojnika Stalne misije RH pri UNESCO-u u Parizu. Potvrdila je kako je Bandarin Stalnoj misiji proslijedio anonimni mail, no misiji nije stigla nikakva obavijest o</b></span><span style="font-family: Times New Roman, serif;"> </span><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><b>službenim dopisima koje su Centru poslale splitske nevladine udruge "Sunce" i Društvo prijatelja kulturne baštine.<br />Dok UNESCO-ovi stručnjaci ne utvrde postojanje povrede međunarodnih pravila za očuvanje svjetske baštine i moguću prijetnju zaštićenom području Dioklecijanove palače s povijesnom jezgrom Splita zbog preuređenja Rive, izvjesno je tek kako su splitski konzervatori propustili na vrijeme obavijestiti Centar za svjetsku baštinu o nastupajućim opsežnim radovima. Time je prekršena odredba članka 172 Pravila za provođenje Konvencije o svjetskom naslijeđu.</b></span></span></i></div>
<div style="margin-bottom: 0.42cm; margin-top: 0.42cm;">
<i><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><b>Premda je Joško Belamarić, pročelnik Konzervatorskog odjela, svojedobno tvrdio kako je UNESCO upoznat sa svim detaljima, naknadno je gradonačelnik Zvonimir Puljić u izjavi za radio potvrdio sumnje kako UNESCO ipak nije bio obaviješten.<br />U spomenutom članku izričito je navedena obveza države članice konvencije da prije izrade projektnih planova za značajne građevinske radove u zaštićenom području obavijesti UNESCO-ov Komitet kako bi mogao sudjelovati u traženju rješenja koje će osigurati da se očuva spomenička vrijednost zaštićenog dobra. Ako je uzbuna opravdana, Komitet onda može razmotriti upisivanje područja na Listu ugrožene svjetske baštine, takozvanu crnu listu.</b></span></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><b>Od Elbe do Jeruzalema</b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><b>Na UNESCO-ovoj "crnoj listi" trenutačno se nalazi 31 ugroženo kulturno dobro, između ostalih dolina Elbe kod Dresdena u Njemačkoj zbog izgradnje novoga mosta, grad Jeruzalem i njegove zidine, srednjovjekovni spomenici na Kosovu, nepalska dolina Kathmandu te Abu Mena, egipatski sveti kršćanski grad.</b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><br /></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><b>Brisanje s popisa zaštićene baštine</b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><span style="font-size: x-small;"><b><span style="font-size: small;">Prema UNESCO-ovim Pravilima za provođenje Konvencije o svjetskom naslijeđu, zaključi li Komitet za svjetsku baštinu da je vrijednost zaštićenog dobra narušena, može odrediti njegovo vraćanje u prvobitno stanje (članak 176 b), a ako su ispunjeni određeni uvjeti (između ostalih da je izloženo prijetećem utjecaju građevinskih projekata — članak 179 b iii), zaštićeno dobro se upisuje na Listu ugrožene svjetske baštine. Odbije li država suradnju ili je zaštićeno dobro nepovratno izgubilo svoje karakteristike, krajnja je sankcija njegovo brisanje s Popisa zaštićene svjetske baštine (članci 116, 176 d, 177 i 178).</span></b></span></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><br /></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Povratak na staro stanje</b></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Komitet UNESCO-a stječe pravo, u suradnji s državom na čijem se području nalazi ugroženi objekt, odrediti mjere za njegovo vraćanje u prvobitno stanje te nadgledati njihovo provođenje, pri čemu se mogu koristiti sredstva iz posebnog UNESCO-ova fonda.</b></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><br /></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Tajanstveni "dom57" uzbunio Pariz</b></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Premda nam potpuni identitet još nije poznat, doznali smo tko bi mogao biti pošiljatelj jednog od prvih, ako ne i prvog anonimnog maila upućenog UNESCO-u. Prateći raspravu na forumu portala Split-online.com, pronašli smo dio u kojem redoviti korisnik pod nadimkom "dom57" upućuje ostale za Rivu zabrinute forumaše na pisanje toj organizaciji.<br />U postu datiranom 7. srpnja "dom57" spominje odgovor od UNESCO-a te poručuje: "Ako su odgovorili meni, odgovorit će i vama." U drugom postu u raspravi s "Dišperadunom" "dom57" odaje: "Ja san ti stara baba (...) sidin doma i navigajen po internetu" te poslije u nekoliko navrata spominje Italiju. Spojimo li te podatke s jednako datiranim dijelom prepiske UNESCO-ova Centra za svjetsku baštinu i izvjesne gospođe Ine iz Rima, koji nam je u srpnju proslijedilo Društvo prijatelja kulturne baštine, čini se da smo na dobrom tragu..</b></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><span style="font-size: x-small;"><b>____________________________________________________________________________________ </b></span></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
16.11.2006. - Jutarnji list </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Piše: Duška Čolović</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Potpora UNESCO-a nije nas iznenadila</b><b> </b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Vrlo sam zadovoljan, ali nisam iznenađen ocjenom UNESCO-ovih stručnjaka da radovi na Rivi ne ugrožavaju nego poboljšavaju stanje povijesne jezgre Splita, izjavio je splitski gradonačelnik Zvonimir Puljić. <br />Bila je to njegova reakcija nakon što su glavni projektant uređenja Rive Saša Begović iz Studija 3LHD te Goran Nikšić, pročelnik Odjela za staru gradsku jezgru, u srijedu poslijepodne u Parizu detaljno predstavili projekt uređenja najvažnijeg gradskog prostora stručnjacima UNESCO-a na čelu s Francescom Bandarinom, direktorom Svjetskog centra za kulturnu baštinu pri UNESCO-u.<br /><br />- Očekivao sam pozitivnu ocjenu projekta jer je do sada Svjetski centar bio zasut netočnim i uznemirujućim informacijama. Sada, međutim, priča o Rivi gubi dramatičnost koju su joj pripisivali osporavatelji projekta uređenja - izjavio je gradonačelnik, koji još ne zna hoće li Francesco Bandarin posjetiti Split.<br /><br />Podsjetimo, nakon pažljivog proučavanja projekta UNESCO-ovi stručnjaci ocijenili su da projekt značajno poboljšava stanje stare jezgre upisane na listu svjetske kulturne baštine jer uključuje obnovu infrastrukture, racionalizira korištenje i namjenu prostora te protočnost pješačkog prometa.<br /><br />Također su naglasili kako je u pitanju uređenja Rive poštovana sva procedura po međunarodnim standardima.<br /><br />Ante Tukić iz Društva prijatelja kulturne baštine koje se više puta obraćalo UNESCO-u izražavajući neslaganje s projektom uređenja Rive izjavio je da će Društvo prihvatiti UNESCO-ovu ocjenu projekta, ali tek nakon što i članovi Društva budu prisustvovali razgovorima s predstavnicima UNESCO-a kako bi, rekao je Tukić, ta ustanova dobila objektivnu sliku, a Društvo izravnu informaciju o stavu Svjetskog centra za kulturnu baštinu. Tukić je dodao da Društvo nije imalo ništa protiv obnove infrastrukture nego protiv urbane opreme.</b></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><span style="font-size: x-small;"><b>___________________________________________________________________________________ </b></span></i></div>
<div align="right" style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm; page-break-after: avoid;">
<span style="font-size: small;">17.11.2006. - Slobodna Dalmacija </span></div>
<div style="font-weight: normal; margin-bottom: 0cm; page-break-after: avoid;">
<span style="font-size: small;">Piše: Tea Sumić i Leo Kovačić</span></div>
<h1 class="western" style="text-decoration: none;">
<span style="font-size: small;"><b>Bandarin nije niti čuo drugu stranu</b></span></h1>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Odlazak Gorana Nikšića, pročelnika Odjela za staru gradsku jezgru, i Saše Begovića iz studija "3LHD" u UNESCO-ov Centar za svjetsku baštinu izazvao je burne reakcije oponenata budućeg izgleda Rive.<br />Posljednje vijesti iz Pariza, prema kojima je direktor Centra Francesco Bandarin odobrio radove na Rivi, nisu obeshrabrile Društvo prijatelja kulturne baštine, tvrdi dr. Ante Tukić, napominjući kako će poštovati Bandarinovu odluku, uz uvjet da je direktor bio točno informiran.<br />Dr. Tukić smatra kako je Nikšićev put u Pariz pokušaj pokajanja za grijehe zbog kršenja UNESCO-ove Konvencije koja konzervatore obvezuje na pravodobno obavještavanje te organizacije o provođenju značajnih radova u području pod njihovom zaštitom.<br />— Nikšić i Begović su pokušali postići prednost pred protivnicima projekta, potrošivši pritom novac poreznih obveznika. Ja se samo nadam kako će, nakon Bandarinova dolaska u Split, i druga strana dobiti priliku iznijeti svoje viđenje stvari — ističe dr. Tukić te upozorava kako je javnost o putu u Pariz doznala iz priopćenja Ureda gradonačelnika, te dodaje kako bi bilo zanimljivo UNESCO-ovo mišljenje dobiti iz prve ruke, jer, kaže, ne bi bilo prvi put da je priopćenje neistinito.<br />— U priopćenju se navodi kako je Bandarin zadovoljan projektom jer donosi poboljšanje infrastrukture. Nismo se ni bunili protiv uređenja, nego protiv nekih dijelova urbane opreme koji nisu u skladu s Palačom — tvrdi dr. Tukić.<br />I HNS-ovac Joško Dvornik smatra nekorektnim činjenicu da je samo jedna strana Banadarinu iznijela svoje argumente.<br />— Bandarin je obećao doći u Split kako bi razgovarajući s obje strane donio stav u vezi s uređenjem šetnice. Kako vidim, on je nakon izlaganja dvojice gradskih izaslanika pitijski izjavio kako će se stanje na Rivi nakon radova poboljšati, no nitko nije niti tvrdio suprotno — naglašava Dvornik.</b></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Puljić očekivao zeleno svjetlo</b></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Gradonačelnik Zvonimir Puljić jučer nije krio zadovoljstvo pozitivnim stavom UNESCO-ovih stručnjaka oko projekta središnjeg uređenja splitske Rive.<br />— Zadovoljan sam rezultatima koje je postiglo naše izaslanstvo, ali taj rezultat, za mene, nije neočekivan, ponajprije zbog uredno provedenog postupka i kvalitete projekta. Vjerujem da je situacija sada smirena i da će daljnji tijek radova proći bez uzbuđenja — kazao je Puljić, te dodao da ne zna hoće li Francesco Bandarin ili izaslanstvo UNESCO-a doći u Split.<br />— Takvo nešto ne mogu prognozirati, ali se njihovo mišljenje, ako dođu, sigurno neće promijeniti — kaže Puljić.</b></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
___________________________________________________________________________________</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;">07.01.2007.</span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;">Slobodna Dalmacija – Piše: Denis Krnić</span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Opet smo pisali Bandarinu i molili ga da dođe radi Rive</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><span style="font-size: x-small;"><b><span style="font-size: small;">Nikola Grabić, nekadašnji gradonačelnik Splita i jedan od najagilnijih članova "Društva prijatelja kulturne baštine", drži kako je nejasno zašto gradska vlast uporno ignorira stavove Društva i izbjegava otvoreni dijalog.<br />— Ne znam zašto nas se doživljava kao "oporbu". To je jedna nestvarna priča koja nema osnova. Naše društvo nije ni stranačka, ni interesna udruga, nego građanska udruga koju čine brojni sveučilišni profesori, akademici i intelektualci koji se cijeli život bave kulturnom baštinom grada.<br />Je li Društvo svojim javnim radom i stavovima proklamiranim u vezi s Rivom poremetilo nečije interese, pa vas se zbog toga zaobilazi?<br />— Gledajte, svatko tko prati događanja neka zaključi o čemu se radi. Mi nemamo skrivenih interesa, osim zaštite Rive kao izuzetnog graditeljskog i povijesnog naslijeđa.<br />Jeste li razgovarali s gradonačelnikom Zvonimir Puljićem?<br />— Nažalost, nismo, a ne zaslužujemo takav ignorantski odnos. Samo upozoravamo da se Riva ne može uređivati parcijalno, i to na način da se uređuje središnji dio, koji svojim rješenjem prejudicira i nameće buduće uređenje istočnog i zapadnog dijela Rive. Stav je većeg dijela struke da se Riva mora sagledavati kao stoljećima definirana cjelina.<br />Ali radovi su se već odavno zahuktali i nema povratka natrag, što sad?<br />— Natječajni rad se dobrano transformirao u izradi idejnog projekta, a posebno u glavnom projektu. Dakle, glavni projekt u mnogim elementima više ne nalikuje na natječajni rad. Ne postoji više obveza da natječani rad bude osnova za uređenje Rive. Na traženje konzervatora, vratit će se kameni obalni zid, što idejni projekt nije predviđao. Projekt sanacije obalnog zida koji se radi nije dio projekta na kojemu je dobivena građevinska dozvola. Također, konzervatori traže da se vrate kamene kolone duž Rive. Traže i kameno popločavanje uz rub obale sve do Matejuške. Ne znamo ni u kojem će opsegu biti kameno popločavanje. Uz južno pročelje kuća na Rivi do ulaza u podrume također se traži kameno popločavanje. Konzervatori sada traže i nesmetani protok pješaka između dvaju redova palmi prema zapadnome dijelu. Svojim su intervencijama suprojektanti postali i konzervatori, i izvođači, i consulting služba. Pitam se kako izvorni projektanti mogu dalje egzistirati kao autori? Oni više nisu autori, i da imaju imalo hrabrosti i obraza, oni bi se povukli jer je ovaj zadatak očito za njih bio prevelik. Sada se istodobno projektira i gradi.<br />Znači, građani će platiti 80 milijuna kuna za nešto za što ne znaju kako će u konačnici izgledati?<br />— Stručnjaci iz našeg društva ne znaju kako će Riva izgledati, pa kako bi to onda znali građani? Tajnovitost je ono što dominira cijelim projektom.<br />O prezentaciji arheoloških nalaza nitko ništa ne govori.<br />— Akademik Cambi je kazao da je trebalo poduzeti arheološko istraživanje uz prethodna sofisticirana geomagnetometarska snimanja. Ostaje veliki upitnik što je s arheološkim nalazima i kako će biti tretirani. Nađena je Dioklecijanova riva, ostaci mletačkoga kaštela te srednjovjekovni detalji rive i arheološki nalazi koji upućuju na razdoblja grada prije Dioklecijana. Bit će tragedija ako se to zatrpa betonom, a svi znamo da postoje metode kojima se ti vrijedni nalazi mogu prezentirati. Ako se doista žuri da politika na blagdan sv. Duje otvori Rivu, to je kontraproduktivno. Uvjeren sam da bi i sam sveti Duje danas molio da se Riva napravi u skladu s tradicijom i željom građana koja je svima jasna.</span><br /><span style="font-size: small;">Navodno ste Bandarinu uputili novo pismo?<br />— Ponovno smo mu napisali pismo da je prijeko potrebno da dođe u Split, jer želimo da se na licu mjesta uvjeri što se radi, a na kraju krajeva, Bandarin je i dužan doći. Bandarinu je službeno izaslanstvo Grada nedavno predočilo projekt po kojemu se dobrim dijelom — više ne radi. Neprihvatljivo je da nitko od odgovornih iz državnih institucija koje se bave ovim problemom nije našao vremena doći u Split i razgovarati sa svim stranama. Dijalog je nužan.</span></b></span></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Ipak, nakon svih tih događanja ostala je sumnja budući je Francesco Bandarin u svom pismu Društvu prijatelja kulturne baštine naveo da nema potrebe za njihovom intervencijom budući se radi o projektu koji je izabran na međunarodnom natječaju i unosi funkcionalna poboljšanja u odnosu na postojeće stanje!?</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhBH_QedVVp7YVA9NWTJb13GXmcZ305rN0IhDs-fBvmTgUlt3yswh8y4VRqNRIK6V88Ndbh1MpadofUlTiB7eMYHwD4bJmvpaOcbAqu27_Tx9IuUesKFBXdexA6gNdWyjRTRbxoEXazdbg/s1600/scan0034.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhBH_QedVVp7YVA9NWTJb13GXmcZ305rN0IhDs-fBvmTgUlt3yswh8y4VRqNRIK6V88Ndbh1MpadofUlTiB7eMYHwD4bJmvpaOcbAqu27_Tx9IuUesKFBXdexA6gNdWyjRTRbxoEXazdbg/s320/scan0034.jpg" width="226" /></a></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Ostalo je nejasno što je prezentirano UNESCO-u, jer nikakvog <b>međunarodnog</b> natječaja za uređenje Rive nije bilo, a o funkcionalnosti izvedenog rješenja najbolje govori proteklo vrijeme korištenja prostora Rive..</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2837842439195618975.post-67768698712056749612012-02-25T22:10:00.000+01:002012-03-10T21:34:27.484+01:001.6 Nepoštivanje odredbi PUP-a povijesne jezgre grada Splita<br />
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Na prostoru Rive, prilikom raspisivanja Natječaja za izradu idejnog rješenja uređenja i urbane opreme središnjeg dijela splitske Rive, na snazi je bio PUP povijesne jezgre Grada Splita izrađen i donešen u skladu s planom šireg područja – GUP-a Grada Splita iz 1978. godine, te je priložen kao sastavni dio prostorno-planske dokumentacije Programa natječaja.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhjhigSZSqe_nE7ryzg1N4oLlH82_2jh1ltFJZVaiqwdxvm3PmW6yg5KVpfBNW-e-sK3RrHWPft_pRkVE3VkEh-FhIZqttVZiS_HhZKd3TWsh1em5FXtRz5vP6tA0wSrGOziw3Ei4UzFwQ/s1600/split-unesco.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="230" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhjhigSZSqe_nE7ryzg1N4oLlH82_2jh1ltFJZVaiqwdxvm3PmW6yg5KVpfBNW-e-sK3RrHWPft_pRkVE3VkEh-FhIZqttVZiS_HhZKd3TWsh1em5FXtRz5vP6tA0wSrGOziw3Ei4UzFwQ/s320/split-unesco.jpg" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<b>PUP povijesne jezgre vrijedi za Zona A (UNESCO) </b></div>
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Ako se raspisivač poziva na ovu aktualnu prostorno-plansku dokumentaciju, onda je interesantno pročitati što se u „Izmjenama i dopunama PUP-a povijesne jezgre“ iz 1997. godine kaže za „urbanu opremu“ – članak 8. stav 3: </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>3. URBANA OPREMA</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>3. 1. Sadržaj, oblikovanje i raspored urbane opreme utvrdit će se na temelju projekta urbane opreme. Projekt urbane opreme može se raditi za pojedine segmente (rasvjeta, informiranje, oglašavanje itd.) ali uvijek za ukupni prostor jezgre ili iznimno za dio jezgre koji predstavlja u kontekstu urbanog opremanja zasebnu cjelinu, a po prethodno dobivenoj suglasnosti Savjeta za povijesnu jezgru i Savjeta za urbanizam.</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Projekt urbane opreme, ili nekoga njezina segmenta, donosi Gradsko poglavarstvo uz prethodnu verifikaciju na Savjetu za povijesnu jezgru i Savjetu za urbanizam.</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>3.2. U roku od 6 mjeseci od donošenja ovih odredaba Poglavarstvo Grada Splita donijet će planove za segmente urbane opreme:</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>- koncept rasvjete i izbor rasvjetnih tijela,</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>- sustav informiranja i oglašavanja s posebnim osvrtom na načine postavljanja i likovna </b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b> rješenja natpisa (reklama) na pročeljima zgrada,</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>- projekt inventara urbane opreme.</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>3. 3. Projekti urbane opreme i njihova realizacija izrađuju se i za prostore za koje je predviđeno provođenje urbanističko-arhitektonskih natječaja, kako bi se do konačnog rješenja i uređenja tih prostora omogućilo njihovo kvalitetno opremanje i korištenje. Ako su provedenim urbanističko-arhitektonskim natječajem za pojedine prostore utvrđena i rješenja urbane opreme, opremanje tih prostora mora se provesti po tim, natječajem dobivenim, rješenjima.</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>3. 4. Za postavu bilo kojega segmenta urbane opreme u slobodnome prostoru, na zidnim površinama i na krovovima zgrada, a koji se ne definira projektima urbane opreme po postupku propisanom ovim Odredbama, potrebno je dobiti suglasnost Ministarstva kulture – Konzervatorskog odjela Split i Komisije Savjeta za povijesnu jezgru.</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>3. 5. Ako se u strukturi gradske uprave uspostavi stručno tijelo koje će voditi politiku urbanoga opremanja grada i verificirati projekte i rješenja te opreme, u aktima njegova osnivanja utvrdit će se forme participacije i suradnje sa Savjetom za povijesnu jezgru, njegovom Komisijom te Ministarstvom kulture – Konzervatorskim odjelom Split, a što je pretpostavka sagledavanja rješenja urbane opreme u jedinstvenom gradskom prostoru.</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Odabrani rad 3LHD upravo radi sve obrnuto. Nije potreban komentar, uz napomenu da od zadane procedure nije bilo ni govora. </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Također je posebno zanimljiv i članak 8. točka 4.3 u kojem je izričito navedeno :</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
„<b>Pješačke prometnice u srednjovjekovnoj jezgri (prostor unutar srednjovjekovnih gradskih zidina) moraju biti popločane kamenom u tradicionalnoj postavi i obradi kamena“. - </b>(vidi prilog)<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjlDAYBY9Qei_6LPP47otskcwqY4ISKExIMssbp_Gohy6vqNawjiD0p4Q9HXQdLL9VsyJ2MyC2HQqCm4CQtolQ9YVmDYupq52dA4FAStwbdBwsgc89l-oQ5ysJ2kbumoAgNNbRdRGqF3ko/s1600/scan0075.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="151" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjlDAYBY9Qei_6LPP47otskcwqY4ISKExIMssbp_Gohy6vqNawjiD0p4Q9HXQdLL9VsyJ2MyC2HQqCm4CQtolQ9YVmDYupq52dA4FAStwbdBwsgc89l-oQ5ysJ2kbumoAgNNbRdRGqF3ko/s320/scan0075.jpg" width="320" /></a></div>
Nalazi li se prostor Rive unutar srednjovjekovnih gradskih zidina može se zaključiti iz priloženog crteža.<br />
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgnXvhXPCznG310zo38kpUjJADK8EOhzhGWLUVj-sL9TqMzzB95-cniuBRIFFrQy6I6qpW_sqpXielcaGk-7yeHbcE73dCIInXypYoV4kNgHXCOCvBDLlH36T6YdB0lDuhuV8kWBiAyxGo/s1600/PUP.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgnXvhXPCznG310zo38kpUjJADK8EOhzhGWLUVj-sL9TqMzzB95-cniuBRIFFrQy6I6qpW_sqpXielcaGk-7yeHbcE73dCIInXypYoV4kNgHXCOCvBDLlH36T6YdB0lDuhuV8kWBiAyxGo/s320/PUP.bmp" uda="true" width="218" /></a></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
I potpunom laiku je jasno da se prilikom „uređenja“ Rive nitko od sudionika u ovom zahvatu nije pridržavao ovih važnih odredaba koje su kasnije prouzročile velike polemike.</div>Unknownnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2837842439195618975.post-80924185635668283382012-02-25T21:14:00.000+01:002012-03-10T21:31:04.856+01:001.7 Nepoštivanje odredbi GUP-a<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhRaBuV3wAMQKxVKHcGmqIexetSEgO7CfUpsDCreUcUVT8qq4ST4Mkf-Bkzn7uepmCAzh6h0iKrExlLR3p7K-agw6YkOxYeSQsm4IdO6qsDbH4knzRZwj3ZCqO09XRIpK73Y_z0diRsMxI/s1600/split-unesco.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="230" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhRaBuV3wAMQKxVKHcGmqIexetSEgO7CfUpsDCreUcUVT8qq4ST4Mkf-Bkzn7uepmCAzh6h0iKrExlLR3p7K-agw6YkOxYeSQsm4IdO6qsDbH4knzRZwj3ZCqO09XRIpK73Y_z0diRsMxI/s320/split-unesco.jpg" width="320" /> </a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b>Zona A (UNESCO)</b></div>
<br />
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Aktualni Generalni urbanistički plan grada Splita propisao je odredbe po kojima treba postupiti prilikom zahvata u zaštićenoj zoni stare gradske jezgre koja je pod zaštitom UNESCO-a od 1979. godine (Zona A). Mada je aktualni GUP donesen početkom 2006. godine, dakle prije raspisivanja Natječaja za izradu idejnog rješenja uređenja i urbane opreme središnjeg dijela splitske Rive, tih odredbi se ipak moralo pridržavati i prilikom zahvata na splitskoj Rivi i zbog njihove važnosti u cijelosti prenosimo taj dio GUP-a (GUP - temeljni prostorno-planski dokumnt koji utvrđuje pravila u organizaciji, korištenju i namjeni prostora i površina, kao i pravila o zaštiti prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti):</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
</div>
<div align="center" style="font-style: normal; margin-bottom: 0.11cm; margin-top: 0.42cm;">
<span style="font-size: x-small;"><b>IZVADAK IZ GENERALNOG URBANISTIČKOG PLANA GRADA SPLITA</b></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div align="center" style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Članak 93.</b></div>
<div align="center" style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>9.2.1. Povijesne graditeljske cjeline<u> Zona A </u></b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Zona A obuhvaća prostor grada koji je definiran gradnjom baroknih bedema u 17. stoljeću. Današnje granice navedenog područja, iskazane anagrafskim oznakama, pružaju se sljedećim pravcima: početak Trumbićeve obale do križanje iste s Tomićevom ulicom, ulicom Ban Mladenova do spoja sa ulicom Bana J. Jelačića i dalje do Matošića ulice do njenog spoja s Teutinom ulicom. Potom istom prema istoku do njenog spoja sa Sinjskom ulicom i dalje do spoja sa Zagrebačkom ulicom. Potom istom do spoja s ulicom Kralja Zvonimira, jugoistočnim rubom Poljane kneza Trpimira do Obale Lazareta. </b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Zoni A odgovara režim potpune konzervatorske zaštite povijesne urbane strukture, pejsažnih obilježja te pojedinačnih građevina, unutar koje je potrebno očuvati sva bitna obilježja prostorne i građevne strukture, određene topografijom, povijesnom građevnom supstancom, te raznolikošću namjena i sadržaja. </b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<u><b>Mjere zaštite i odredbe za provedbu</b></u><b>: </b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>- sanacija i održavanje u povijesnom kontinuitetu očuvane urbane matrice, mjerila i slike naselja, povijesne graditeljske strukture, posebno vrijednih objekata i poteza, te postojeće i očuvane povijesne parcelacije, </b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>- sanacija i održavanje svake zgrade koja je sačuvala izvorna graditeljska obilježja, </b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>- restauracija svake zgrade koja je neprimjerenim zahvatima većim dijelom ili potpuno izgubila obilježja posebno vrijednog kulturnog dobra, </b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b><u>- </u></b><b><u>održavanje i uređenje neizgrađenih površina i pripadajuće urbane opreme, vodeći računa o njezinim autentičnim elementima, kao što su javna rasvjeta, hortikulturna rješenja</u>, uređivanje parcela, te predvrtova</b><b>, </b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>- sprječavanje nadogradnje ili dogradnje pojedinih zgrada ili pak neprimjerenih adaptacija kojima se bitno mijenja izvorna arhitektonska zamisao, </b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>- očuvanje karakterističnih rješenja krovova i sprječavanje bitnih promjena gabarita i oblikovanja, budući da su dio autentičnog arhitektonskog rješenja i mjerodavni kao peta fasada u karakterističnoj slici naselja, </b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<u><b>- </b><b>principom postupnosti treba omogućiti odgovarajuću rekonstrukciju i ukidanje degradirajućih elemenata i sadržaja</b><b>, </b></u></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<u><b>-</b><b> nije dopuštena ugradnja graditeljskih elemenata i opreme koja nije u skladu s autentičnim elementima gradnje</b><b>, </b></u></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>- za sve zahvate potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara, bez obzira na postojanje ili ne postojanje rješenja o registraciji ili preventivnoj zaštiti pojedinačnog kulturnog dobra. S obzirom na iznimnu spomeničku vrijednost zone A grada Splita u nacionalnim i međunarodnim okvirima, a sukladno obveznom naputku Ministarstva kulture o sadržaju konzervatorskih podloga za planove prostornog uređenja određuju se manja područja unutar zone A za koje je obvezna izrada konzervatorske studije. Izrada konzervatorskih studija moguća je na dijelovima predloženih zona ili na prostoru više povezanih zona. Nadležni Konzervatorski odjel može odrediti izradu konzervatorske studije kao metode zaštite nepokretnog kulturnog dobra i na prostorima koji u ovoj podlozi nisu izričito navedeni kao područja obvezne izrade konzervatorskih studija. Područja unutar zone A za koje je obvezna izrada konzervatorske studije:</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>1. RIVA</b><b> - prostor od istočnih pročelja palače Bajamonti (Dešković) i franjevačkog samostana Sv. Frane na zapade do istočnog ruba Poljane kneza Trpimira uključujući prostor nekadašnjih Lazareta, Lučke kapetanije i Mletačkog mula. Prostor koji je u recentnoj prošlosti doživio veće promjene: nasipanja obale, izgradnje pročelja najuže jezgre grada prema moru, te posebice velika bombardiranja 1943. i 1944. godine kada je bitno promijenjena urbanistička situacija istočnog ruba predmetnog prostora. </b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Kako se postupilo prilikom uređenja središnjeg dijela splitske Rive i jesu li se u svemu primjenjivale prethodno navedene odredbe? </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Analizirajući svaki pojedini graditeljski element i dio opreme postavljen na Rivu (nosači tendi, rasvjetni stupovi, stolice i stolovi, podna rasvjeta, tri vrste klupa, betonske ploče, srkalice - špine), kao i novo hortikulturno uređenje, i laiku je jasno da su grubo povrijeđene odredbe GUP-a u kojima je navedeno:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>- nije dopuštena ugradnja graditeljskih elemenata i opreme koja nije u skladu s autentičnim elementima gradnje, </b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>- održavanje i uređenje neizgrađenih površina i pripadajuće urbane opreme, vodeći računa o njezinim autentičnim elementima, kao što su javna rasvjeta, hortikulturna rješenja... </b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Unatoč svemu prije navedenom bivši „glavni splitski urbanist“ Branko Poljanić je svaku raspravu o uređenju Rive nastojao banalizirati svodeći sve na „sviđanje“ odnosno „nesviđanje“ izvedene Rive što je nedopustivo za osobu koja je zadužena i odgovorna za provođenje prije navedenih odredbi.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgKdVv2yGkH0MJI0oJKvS0KhuJZO-A4ytbmXxD99VFtfH7V8VoTS4Orw6zDOBksJYsM2AxO95C-N-ajR1Zni327vH37aSGXMcnkhBP02_Tu423I3gbqf6LS0tlcOUC998qAi-zF8tDhtm8/s1600/Stup.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgKdVv2yGkH0MJI0oJKvS0KhuJZO-A4ytbmXxD99VFtfH7V8VoTS4Orw6zDOBksJYsM2AxO95C-N-ajR1Zni327vH37aSGXMcnkhBP02_Tu423I3gbqf6LS0tlcOUC998qAi-zF8tDhtm8/s320/Stup.bmp" uda="true" width="197" /></a> </div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
<span style="font-size: x-small;"><b>Jedan od sporednih elemenata urbane opreme koji svojom impostacijom, oblikom i predimenzioniraošću dominiraju splitskom Rivom</b></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Sukladno odredbi GUP-a: </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
- <b>principom postupnosti treba omogućiti odgovarajuću rekonstrukciju i ukidanje degradirajućih elemenata i sadržaja</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b><span style="font-weight: normal;">z</span></b>a očekivati je da će se prilikom budućeg uređenja cjelovitog prostora Rive poštovati pravila prilikom građevinskih zahvata u povijesnim prostorima, te da će se ukloniti svi degradirajući elementi i sadržaji.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>Unknownnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2837842439195618975.post-830111284075003872012-02-25T21:09:00.000+01:002013-05-01T07:54:00.074+02:001.8 Sastav i rad Ocjenjivačkog suda<br />
<div style="margin-bottom: 0cm;">
U prilogu donosimo izvadak iz kratkog Izvješća Ocjenjivačkog suda Natječaja za „uređenje“ splitske Rive:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Javni, državni, opći i pozivni, projektni, u jednom stupnju, anonimni</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>NATJEČAJ</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Za izradu idejnog rješenja</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>UREĐENJA I URBANE OPREME SREDIŠNJEG DIJELA SPLITSKE RIVE</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Grad Split – Gradsko Poglavarstvo i Društvo arhitekata Splita (DAS) objavljuju</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>REZULTATE NATJEČAJA</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Ocjenjivački sud koji je djelovao u sastavu: gradonačelnik <span style="color: red;">MIROSLAV BULIČIĆ</span> dipl. jur. (Predsjednik), član Poglavarstva<span style="color: red;"> EDVARD KATAČIĆ</span> dipl. ing. arh., <span style="color: red;">IVANA BOIĆ</span> dipl. ing. arh., <span style="color: red;">JERKO ROŠIN</span> dipl. ing. arh., (Dopredsjednik), dr. sc. <span style="color: red;">HILDERGARD AUF FRANIĆ</span> dipl. ing. arh., <span style="color: red;">HRVOJE NJIRIĆ</span> dipl. ing. arh., <span style="color: red;">TONČI ŽARNIĆ</span> dipl. ing. arh., <span style="color: red;">IDIS TURATO</span> dipl. ing. arh. – na V. plenarnoj sjednici održanoj dana 5. ožujka 2005. godine donio je većinom glasova slijedeće odluke:</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>I. NAGRADA</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>u neto iznosu 100.000,00 kuna dodjeljuje se radu pod šifrom „010“</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Autor: 3LHD Projektni tim: SAŠA BEGOVIĆ, MARKO DABROVIĆ, TANJA GROZDANIĆ, IRENA MAŽER, SILVIJE NOVAK svi iz Zagreba</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Suradnici: Kruno Szoersen, Ivan Milonja</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Kao što je vidljivo iz priloženog Izvješća osim gradonačelnika Buličića svi članovi ocjenjivačkog suda su arhitekti. Također je važno kazati da je gradonačelnik Buličić jedini član Ocjenjivačkog suda koji nije glasao za rad Studija 3LHD (svoj glas dao je trećenagrađenom radu autora Danilov, Ivanišević, Mrčić). Također je zanimljivo da je radom Ocjenjivačkog suda predsjedavao dopredsjednik Jerko Rošin, jer gradonačelnik Buličić nije bio nazočan 05.03.2005. prilikom dodjeljivanju prve nagrade Studiju 3LHD, a svoje mišljenje je „kuvertirao“.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Neprihvatljivo je da o tako važnom javnom, povijesnom prostoru kao što je splitska Riva odluke donose pripadnici samo jedne struke, pa makar im konzultanti bili konzervator (Goran Nikšić) i sociolog (Inge Koludrović).</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<u>Svakako je potrebno u rad ocjenjivačkog suda uključiti znatno širi krug stručnjaka različitih profila, kao i obične građana ili predstavnike udruga građana.</u></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Neshvatljivo je da se u obrazloženju Ocjenjivačkog suda navodi kako:<u> „<b>Rad zagrebačkog studija najsuvremenije interpretira zadanu temu....“</b></u>, kao da se ne radi o zahvatu u povijesnom zaštićenom prostoru u kojem se svaki zahvat mora prilagoditi postojećem ambijentu. </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Za isti rad dr.<span style="color: red;"> Duško Kečkemet</span> kaže: <span style="color: red;"><i><b><u>„Njezini projektanti poništili su sav povijesni kontekst u kojem je ona nastajala dvije tisuće godina. Ne može se tako raditi u povijesnim gradovima, ne mogu se pregaziti povijesni slojevi“</u></b><sup>1</sup>.</i></span> </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Vrlo zabrinjavajuće i opasno djelovale su riječi docenta Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu i člana Ocjenjivačke komisije za ocjenu natječajnih radova Idejnog rješenja za uređenje i urbanu opremu središnjeg dijela splitske Rive, <span style="color: red;">Tonča Žarnića</span> koji je na javnoj raspravi<sup>2</sup> o prvonagrađenom rješenju u prostorijama DAS-a 20.04.2005. godine izjavio:<i> </i><b><span style="color: red;"><u><i>„Nema više ribara koji krpaju mrežu na Rivi. Danas tu žive sasvim drugi ljudi. Izbacimo memoriju iz ovoga.“</i></u></span>,</b> a na što mu je vrlo uzbuđeno i uzrujano odgovorio kolega<span style="color: red;"> Dinko Kovačić</span> riječima:<b><span style="color: red;"> </span></b><i><b><span style="color: red;"><u>„ ... memoriju nećemo izbacivat jer je Riva zadnje uporište splitske osobnosti“</u>.</span></b> </i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Na istu temu reagirao je i <span style="color: red;">Nenad Fabijanić</span>, autor drugonagrađenog rada, koji je u tekstu objavljenim u Forumu Slobodne Dalmacije 07.05.2005. pod naslovom „Nije mi svejedno“<sup>3</sup> izjavio:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: red;"><i><b><u>Ribara je bilo i uvijek će ih biti na Matejuški, pa i onda kada im barke izguraju trajekti ili megajahte domaćih „bjelosvjetskih hohštaplera“. Biti ribar profesionalno je, psihološko i karakterno određenje. Ugledati raka na kornižu ili cipla u portu užitak je umještenog sjećanja koje ne traži komentar, posebno ne ignoriranje“</u>.</b></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Također je neshvatljivo da se u obrazloženju ocjenjivačkog suda za drugonagrađeni rad Nenada Fabijanića navodi da je: <span style="color: red;"><u><span style="font-size: x-small;"><b>„... </b></span><b>bez uporišta u povijesnoj genezi“</b></u></span>, tim više što se radi o rješenju koje je jedino od svih radova uzelo u obzir prikazivanje arheoloških nalaza za koje je bilo očekivano da će se pronaći prilikom izvođenja radova. </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Osobno je reagirao i autor drugonagrađenog rada <span style="color: red;">Nenad Fabijanić</span> tekstom objavljenim pod naslovom „Nije mi svejedno“<sup>3</sup> iz kojeg izdvajamo slijedeće: </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i>„<b>Sudeći po rezultatima nedavno provedenog natječaj, ocjenjivački sud je koncept uređenja Rive temeljio na samosvojnom novumu i na univerzalnom rješenju.</b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><b>O teoriji rezova i prijeloma, o secesionistima i avangardi (predvodnicima), o vizijama pro futuro ovdje, međutim nema govora. Riječ je o brzopletom, oktroiranom blefu.</b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><b>Jer, stvarne suvremenosti nema bez projekata koji računaju na prošlost, tj. bez poštovanja zatečenog ili onog što je bilo. Jedno ne isključuje drugo. Naime, uvijek nanovo treba ispitivati granicu između onoga što se mora očuvati i onoga što se može novo graditi. Ona će se utvrđivati prema mjestu, situaciji i povijesnom trenutku. Potreba za njom je avantura s neizvjesnim ishodom, koji zahtjeva i znanje i kreativnost.</b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: red;"><i><b>Prvoplasirani rad je proglašen projektom pro futuro, „kao i svi veliki dometi reventno neshvaćen“. On to jednostavno nije. To je kolaž importiranih uzoraka, možda realizabilna replika za trgove nekih novih naselja“.</b></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Nažalost, izgleda da je upravo takvo razmišljanje prevladalo kod članova
Ocjenjivačkog suda, koji su prihvatili rješenje za koje bivši ministar
prostornog uređenja i povijesničar umjetnosti <span style="color: red;">Zlatko Uzelac</span> kaže: <i><span style="color: red;"><u>„<b>Dizajn
splitske Rive evidentno predstavlja najveći fijasko u povijesti
arhitektonskih intervencija u urbano tkivo u Hrvatskoj. Ne samo u
estetskom pogledu, on je funkcionalno neprihvatljiv jer ničemu ne služi“</b></u></span><b><sup><span style="font-weight: normal;">4</span></sup></b><b><span style="font-size: x-small;">. </span></b></i><br />
<i><b><span style="font-size: x-small;"><br /></span></b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Po mišljenu dr. <span style="color: red;">Stanka Piplović</span>a u tekstu „Novo uređenje splitske Rive“ kada govori o članovima ocjenjivačkog suda navodi: </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: red;"><u><i>„<b>Među članovima su bili istaknuti stručnjaci za urbanizam i arhitekturu, ali uglavnom bez dovoljno teoretskog znanja i praktičnog iskustva planiranja u povijesnim sredinama</b>.“</i>, </u></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<u>kao i: </u></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="color: red;"><u><i>„<b>Iz svega proizlazi da se u konkretnom slučaju odluke donijeli nedovoljno kompetentne osobe u upravnim tijelima čija su znanja o problematici dosta skromna</b>.“</i></u></span><br />
<br />
Svakako je važno osvrnuti se i na mišljenje <a href="https://docs.google.com/file/d/0B-_LagVjAhr-Q245VEpSdmtTUmVWTnJfdG5BTVdEdw/edit?pli=1">akademika <span style="color: red;">Nenada Cambija</span></a> koji je na predavanju o Rivi u prostorijama HAZU-a kazao:<br />
<span style="color: red;"><b><i>"I konačno, bez obzira na moguću prosudbu o vrsnoći projekta izdvojena iz ambijenta u koji je nasilno implantiran, valja zaključiti da je Dioklecijanova palača doživjela neviđenu degradaciju. Nešto slično ne bi se smjelo više dogoditi." </i></b></span><br />
<br />
Također, u<span style="color: red;"> Općim uvjetima Natječaja </span>za za izradu idejnog rješenja uređenja i urbane opreme središnjeg dijela splitske Rive<i>, </i>pod naslovom Programski elementi 6.3 Današnje korištenje prostora, točka d) naslova "zona neposrednog kontakta s morem" navedeno je:<br />
<br />
<span style="color: red;"><b>"Zapadni dio obale će se konsolidirati i rekonstruirati <u>zadržavajući sve postojeće gabarite</u> i vodeći računa o mogućnosti postave kamenog popločanja."</b></span><br />
<br />
Poznato je da se prvonagrađeni rad nije pridržavao gore navedene odredbe, jer je na zapadnom dijelu obale, zapadno od Malog mula, <a href="http://splitska-riva.blogspot.com/2012/02/visina-obalnog-zidica.html">predvidio proširenje tog dijela obale uz postavljanje skalinade i tzv. "wavebreaker"-a ispred skalinade. </a><i> </i><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgrvQMxvZKyFodFyh76nxMY2Ewu9WWi3MBiIxfdPLGhpiFzTD8jtxwDtk4hvTrYNCAgfgkRbSH7B4fMdHtKUpdmeCA4N8npWFz1ybdWYO_JySRg5mhUUE-xGP-hFwilZflY6Rn6WBftsCo/s1600/Obalna+crta.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="239" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgrvQMxvZKyFodFyh76nxMY2Ewu9WWi3MBiIxfdPLGhpiFzTD8jtxwDtk4hvTrYNCAgfgkRbSH7B4fMdHtKUpdmeCA4N8npWFz1ybdWYO_JySRg5mhUUE-xGP-hFwilZflY6Rn6WBftsCo/s320/Obalna+crta.png" width="320" /></a></div>
<br />
<b><span style="color: red;">Postavlja se pitanje kako je moguće da rad koji se ne pridržava osnovnih programskih uvjeta Natječaja, bude proglašen pobjedničkim radom, umjesto da bude diskvalificiran zbog nepridržavanja Općih uvjeta Natječaja.</span></b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b><span style="color: red;">Nakon svih prethodnih iznošenja činjenica samo po sebi nameće se pitanje o kompetentnosti i odgovornosti ljudi koji su ocjenjivali radove. </span></b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<sup>1 </sup>Damir Šarac: „Duško Kečkemet: „<i>Kerum bi mogao civilizirati Split</i>“.Slobodna Dalmacija, </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
08.08.2009.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<sup>2</sup> Marina Protić:<b> </b><i>„Može li nova Riva pomiriti suvremenost i uspomene</i>“. Slobodna Dalmacija, </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
21.04.2005.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<sup>3 </sup>Nenad Fabijanić: „<i>Nije mi svejedno“.</i> Forum Slobodne Dalmacije, 07.05.2005.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<sup>4 </sup><b><span style="font-weight: normal;">Sandi Vidulić: „</span></b><b><i><span style="font-weight: normal;">Urbanoj baštini prijete lažni spasitelji</span></i></b><b><span style="font-weight: normal;">“. Slobodna Dalmacija, 21.08.2008.</span></b></div>
Unknownnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2837842439195618975.post-82136714985680381282012-02-25T10:40:00.001+01:002012-12-08T09:02:25.644+01:001.9 Neuvažavanje mišljenja javnosti<div align="justify" style="margin-bottom: 0cm;">
U svrhu jedinstvenog pristupa zaštite spomenika kulture Organizacija ujedinjenih naroda donijela je niz konvencija i preporuka čiji je potpisnik i Hrvatska. Kako je povijesnu jezgru Splita s Dioklecijanovom palačom zaštitio UNESCO 1979. godine kao svjetsku kulturnu baštinu, to grad Split međunarodni dokumenti posebno obvezuju. Najvažniji dokumenti su:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>1. Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Preporuka o zaštiti na nacionalnom planu kulturnog i prirodnog nasljeđa</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div align="justify" style="margin-bottom: 0cm;">
Oba dokumenta su usvojena na Generalnoj konferenciji Organizacije UN za prosvjetu, </div>
<div align="justify" style="margin-bottom: 0cm;">
znanost i kulturu na XVII zasjedanju u Parizu 1972. godine. U njima se izričito navodi:</div>
<ul>
<li><div align="justify" style="margin-bottom: 0cm;">
Kulturno nasljeđe predstavlja bogatstvo čija zaštita, čuvanje i popularizacija nameće državama odgovornost kako pred njihovim građanima tako i pred cijelom međunarodnom zajednicom.</div>
</li>
<li><div align="justify" style="margin-bottom: 0cm;">
Kulturnoj baštini sve više prijeti uništenje, ne samo uslijed klasičnih uzroka propadanja, već i zbog promjena u društvenom i gospodarskom životu koje otežava stanje unošenjem novih fenomena oštećenja i razaranja.</div>
</li>
<li><div align="justify" style="margin-bottom: 0cm;">
Kulturno nasljeđe treba smatrati cjelinom koja sadrži ne samo reprezentativna djela velike vrijednosti, već i skromne elemente koji su tijekom vremena dobili određenu vrijednost kao kulturno dobro.</div>
</li>
<li><div align="justify" style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Mjesno stanovništvo treba biti neposredno uključeno u poduzimanje mjera za zaštitu i očuvanje i treba mu se obraćati u cilju dobivanja sugestija i pomoći, naročito u pogledu poštovanja kulturnog nasljeđa i nadzora nad njim.</b></div>
</li>
</ul>
<div align="justify" style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>2. Preporuka o zaštiti povijesnih i tradicionalnih cjelina i o njihovoj ulozi u suvremenom </b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>životu </b>je dokument<b> </b>donesen na generalnoj konferenciji UNESCO-a na XIX zasjedanju u Najrobiju 1976. godine i ukazuje da:</div>
<ul>
<li><div align="justify" style="margin-bottom: 0cm;">
Svuda po svijetu vrše se razna rušenja u ime ekspanzije ili modernizacije. Puno neznanja o tome što se uništava, nepromišljene i neodgovarajuće rekonstrukcije unose ozbiljnu štetu povijesnom nasljeđu.</div>
</li>
<li><div align="justify" style="margin-bottom: 0cm;">
Svaku povijesnu i tradicionalnu cjelinu i njezinu okolicu treba promatrati u njenoj ukupnosti kao koherentnu cjelinu čija ravnoteža i posebna obilježja zavise od sinteze sastavnih dijelova. Prema tome, svi značajni elementi, uključujući ljudske aktivnosti, čak i najskromnije, imaju u odnosu na cjelinu značenje koje se mora poštivati.</div>
</li>
<li><div align="justify" style="margin-bottom: 0cm;">
U vrijeme kada univerzalnost građevne tehnike i arhitektonskih forma prijeti da donese uniformizaciju, ljudskih naselja, očuvanje povijesnih i tradicionalnih cjelina može doprinijeti produbljivanju kulturnih i društvenih vrijednosti svojstvenih svakom narodu i doprinijeti obogaćivanju svjetskog kulturnog nasljeđa.</div>
</li>
<li><div align="justify" style="margin-bottom: 0cm;">
Trebalo bi poticati osnivanje dobrovoljnih grupa za zaštitu, materijalno nezainteresiranih udruženja i ustanovljenje priznanja kako bi se nagradila primjerena ostvarenja u oblasti restauracije i prezentacije.</div>
</li>
</ul>
<div align="justify" style="margin-bottom: 0cm;">
<b>3. Amsterdamska deklaracija</b></div>
<div align="justify" style="margin-bottom: 0cm;">
Amsterdamski kongres, kruna Europske godine arhitektonskog nasljeđa 1975. godine </div>
<div align="justify" style="margin-bottom: 0cm;">
okupio je delegate iz svih krajeva Europe. Svesrdno je prihvatio Povelju koju je proglasio </div>
<div align="justify" style="margin-bottom: 0cm;">
Komitet ministara Savjeta Europe. U njoj se uz ostalo navodi:</div>
<div align="justify" style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<ul>
<li><div align="justify" style="margin-bottom: 0cm;">
Puni razvoj dosljedne politike konzervacije zahtjeva široku decentralizaciju, kao i poštivanje lokalnih kultura<u>. Očuvanje arhitektonskog nasljeđa ne smije biti samo stvar stručnjaka, podrška javnog mijenja je od naročitog značaja</u>.</div>
</li>
<li><div align="justify" style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Građani moraju na osnovu objektivne i potpune informiranosti uzimati stvarno sudjelovanje od izrade propisa do priprema odluke.</b></div>
</li>
<li><div align="justify" style="margin-bottom: 0cm;">
Pod izgovorom ekspanzije ili modernizacije, rušenja, nerazumni i neadekvatni zahvati rekonstrukcije nanose ozbiljnu štetu povijesnom nasljeđu.</div>
</li>
<li><div align="justify" style="margin-bottom: 0cm;">
Povijesna područja i njihov ambijent treba primjereno zaštićivati od štete svake vrste, posebno one koja proizlazi iz neprikladnog korištenja, nepotrebnih dodataka i krivo usmjerenih ili grubih promjena koje nisu u skladu s autentičnosti povijesnog područja.</div>
</li>
</ul>
<div align="justify" style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div align="justify" style="margin-bottom: 0cm;">
Iz svega prije navedenog očito je da su građani morali biti uključeni prilikom radnji za uređenje splitske Rive. Ipak se Riva uređuje prvenstveno za građane Splita i oni imaju pravo izreći svoj sud. </div>
<div align="justify" style="margin-bottom: 0cm;">
Međutim, je li u „slučaju“ splitske Rive uvažavano mišljenje građana?</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<a href="http://splitska-riva.blogspot.com/2012/01/stanko-piplovic-novo-ureenje-splitske.html">Dr. Stanko Piplović u svom tekstu „Novo uređenje splitske Rive“ iznosi slijedeće:</a></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><b>„</b><b>U slučaju Rive investitor nije ni u kojoj fazi uključio javnost. Nitko od udruga građana koje se bave baštinom nije sudjelovao kod izrade programa ili bio član suda za ocjenu natječajnih radova. Treba naglasiti da ti poslovi ne spadaju u isključiv djelokrug rada stručnjaka Zbog važnosti svi su stanovnici s posebnog aspekta zainteresirani za oblikovanje njihovog grada i očuvanje njegovih vrednota kao poticajne životne sredine. Izložba prijedloga upriličena je tek pošto je ocjenjivački sud izabrao rješenja pa se formalno nije ništa moglo promijeniti.“</b></i></div>
<div align="justify" style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Građani Splita su ipak uzeli učešća prilikom „uređenja“ splitske Rive i to na više načina. Pisana su pisma medijima, gradskoj vlasti i međunarodnim institucijama, reagiralo se na javnim raspravama i izložbama, organizirane su javne tribine, raspravljalo se na internetskim forumima, priređivale su se izložbe, organizirane su peticije, provodile su se ankete, ljepilo se plakate i naljepnice, bilo je i prosvjeda i bacanja ograda u more, pa čak i pisanja pjesama i izvođenja javnih performansa. Međutim sve to nije bilo dovoljno da gradska vlast prekine svoj ignorantski stav prema javnosti. </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div align="justify" style="margin-bottom: 0cm;">
<u><b>1. Reagiranja građana ne izložbi idejnih rješenja</b></u></div>
<div align="justify" style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Od 11. do 19. 04. 2005. godine u Palači Milesi u organizaciji DAS-a upriličena je izložba 11 idejnih rješenja za Rivu, pa je u Slobodnoj Dalmacija od 15.04.2005. godine pod naslovom <b>„Da je sriće, tako bi izgleda Žnjan“</b> objavljen slijedeći tekst:</div>
<div style="margin-bottom: 0.42cm; margin-top: 0.42cm;">
<span style="font-size: small;"><b><i>„<span style="font-family: Arial Unicode MS, Arial, sans-serif;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;">Ako je suditi po dojmovima upisanim u Knjigu dojmova u Palači Milesi gdje je još danas postavljena izložba idejnih rješenja uređenja i komunalne opreme središnjeg dijela Rive, građani Splita nisu baš oduševljeni prijedlozima arhitekata, iako ima i riječi pohvale.<br />— Adio, zauvik, moj dragi, stari, lipi Splite — poručio je posjetitelj Frane Terzić nakon razgledanja 11 izloženih radova. Jedan drugi Splićanin kratko i jasno je poručio što misli o ponuđenim idejama napisavši: "Hvala Bogu, neću doživit promjene Rive."<br />— Ako je Riva duša grada, najbolje da nagrade razdilite između Bugara, Mongola, a možete nać i koga iz Patagonije — poručio je očito "oduševljen" posjetitelj izložbe, dok je drugi zaključio kako "neki kao da nikad nisu bili u Splitu".<br />Negativne dojmove s izložbe ponijela je jedna stara Splićanka poručivši gradskim ocima da ostave Rivu Splićanima.<br />— Iako nas je malo, još smo tu. Ne mijenjajte Split Splićanima i ostavite nam ugođaj Mediterana — poručuje ona dodajući da može prihvatiti zamjenu asfalta pločama, ali običnim bijelima, da palme mogu ostati, treba proširiti štekate te pojačati rasvjetu. Iznad nečitkog potpisa jednog sugrađanina, između ostalog, piše:<br />— Pogled izbliza očekivano unosi tjeskobu. Otkriva strašne zadnje namjere onoga tko je natječaj raspisivao i zahtjeve postavljao. Prvonagrađeno rješenje je super, ali za Žnjan, za Rivu ni slučajno. Rad s replikom fontane i kristalnom palačom na mjestu business-rugla ima smisla. Ostalo loše.<br />— Sve skupa je 2+, prvonagrađeni rad -4 ili ovakav je triba bit Žnjan da je bilo sriće — ocijenio je</span><span style="font-family: Times New Roman, serif;"> </span><span style="font-family: Times New Roman, serif;">Predrag Golub, a jedan je posjetitelj izložbe rješenje studia 3LHD ocijenio hrabrim i drukčijim, dok je ostale radove procijenio kao zahvate na već postojećim.<br />Neki pak misle kako drugonagrađeni rad prof. Nenada Fabijanića zaslužuje sve pohvale, što, po njihovu sudu, ne znači da i ostali nisu dobri, dok drugi misle kako bi kvalitetna rješenja trebalo tražiti u drugonagrađenom i trećenagrađenom radu, splitskog trojca Zoran Danilov, Vjeko Ivanišević i Niko Mrčić. Trećenagrađeni rad pojedinci smatraju najživotnijim.<br />Kapetan duge plovidbe Anđelko Medić, koji je jučer s kolegama pomorcima razgledao izložbu, kazao je kako su oni kategorično protiv izgradnje skalinade i skraćivanja zida jer će za nevremena poplavit obala. Uostalom, dodaje, za godinu dana uvatit će se školjke na skaline, djeca će upadat u more, a što se popločavanja i drugih intervencija tiče, nek se radi što hoće.<br />Velat Marijo iz Veloga Varoša traži i predlaže, između ostalog, da se vrati Bajamontuša u izvornom izdanju, da se "svi kućerci naslonjeni na južno pročelje sore, sve palme i visoko raslinje posijeku i zasadi nisko raslinje i da se na Gusarov dom sagradi peškarija". Među 20-ak dojmova upisanih u knjigu stoji i ovaj:<br />— Prozirni krov na štekatu za lude. S klupa prvonagrađenih tko će se moć dignit stariji od 20 godina, vodoskoci dobra ideja, zimski vrt ludorija.<br />Prema riječima domaćina u Palači Milesi, izložba je odlično posjećena, posjetitelji dolaze non-stop, pa ih zna biti i po 15-ak u jednom trenutku. Izložba je u Palači Milesi otvorena još danas od 10 do 12 i od 16 do 20 sati, a u utorak će biti postavljena u prostorijama Društva arhitekata, gdje će svim zainteresiranima u 19 sati o prvonagrađenom radu govoriti i Saša Begović iz Studija 3LHD, a pozvani su i ostali natjecatelji.“</span></span></i></b></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;">20. 04. 2005. godine reagirala je i Komisija za obnovu Splitske fontane Društva prijatelja kulturne baštine i o tome Slobodna Dalmacije u tekstu Tee Sumić donosi tekst naslova<b> „Bez fontane nema prave splitske Rive“</b> kojeg donosimo u cijelost:</span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>"Treba poštovati prirodnu i urbanu sredinu Rive te nastojati da se urbanistički i drugi zahvati u nju uklope, stav je Komisije za obnovu Splitske fontane, u skladu sa Statutom Društva prijatelja kulturne baštine.<br />— Najbliži našoj želji za postavljanje fontane od svih projekata koje smo vidjeli na izložbi u Palači Milesi je onaj prijedlog autora Vjeke Ivaniševića, Nike Mrčića i Zorana Danila, jer uključuje fontanu. Mislimo da na Rivi nisu potrebni veliki zahvati. Treba poštovati ono što je sada, ali u skladu s onim što je bilo — rekao nam je Srđan Marinić iz Komisije za obnovu fontane.<br />Budući da je fontana podignuta 1880. i dio je kulturnog i civilizacijskog identiteta grada te dio urbanističke cjeline Prokurativa, kuće Dešković i crkve sv. Frane, Komisija za obnovu Splitske fontane traži njezino ponovno postavljanje. Podsjećaju da je fontana podignuta doprinosima građana Splita, bez obzira na političku opredijeljenost, kao spomenik dovođenju vode u grad i njezinu značenju za građane. Napominju da je obnova fontane u skladu s dosadašnjim inicijativama koje je 1990. pokrenulo tadašnje Izvršno vijeće Skupštine općine Split te da je dio Projekta Split 1700 koji je jednoglasno usvojen na sjednici Gradskog vijeća 6. travnja 1995. Stoga žele da se njihov stav uzme u obzir prilikom budućeg uređenja Rive."</b></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<u><b>2. Reagiranje građana na javnoj raspravi</b></u></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
U prostorijama Društva arhitekata Splita (DAS) 20.04.2005. godine održana je javna rasprava<span style="font-size: small;"><span style="text-decoration: none;"> o prvonagrađenom rješenju Studija 3LHD. Ni ta rasprava nije prošla bez polemika i brojnih primjedbi prisutnih građana. Slobodna Dalmacija je 21.04.2005. godine o tome objavila tekst autora Marine Protić: <b>„Može li nova Riva pomiriti suvremenost i uspomene“</b> </span></span></div>
<h1 class="western">
</h1>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><b><i>"Prema očekivanju, javna rasprava o prvonagrađenom idejnom rješenju uređenja i urbane opreme središnjeg dijela Rive održana u prostorijama Društva arhitekata izazvala je veliko zanimanje Splićana i protekla u polemičnim tonovima te oprečnim viđenjima budućeg izgleda splitskog dnevnog boravka. Projekt je predstavio Saša Begović, jedan od autora prvonagrađenog rješenja arhitektonskog studija 3LHD, kazavši kako su se pri njegovoj izradi vodili činjenicom da je Riva najznačajniji gradski javni prostor i poprište različitih društvenih događanja čiju integralnost treba sačuvati.<br />Sudionici rasprave naglaske su stavili su na štekate odmaknute od pročelja, skalinadu od Maloga mula prema crkvi sv. Frane, interaktivnu fontanu umjesto replike Bajamontijeve, podne plohe u pet nijansi sive s motivima mediteranske flore i faune te splitske povijesti umjesto postojećeg asfalta.<br />Jedna nezadovoljna gospođa "sa splitskim kolinom", kako se predstavila, pitala je, primjerice, Begovića zašto su štekati odmaknuti "kad su ljudi izabrali da se stisnu uza zid u prvi misec kad piju kavu na Rivi". Ante Jelaska dramatično je konstatirao kako se "ovdje događa pogreb" te autore, gradske oce i članove ocjenjivačkog suda upitao tko ih je ovlastio da pokopaju splitsku baštinu.<br />— Imali smo Đardin kao kulturnu baštinu, sad imamo pobačaj. Hoćete modernizirati Rivu, ajde sutra modernizirajte Peristil. Kamene ploče nisu za Rivu, po asfaltu ideš ko po tepisonu. Da 1947. vandali nisu srušili Bajamontijevu fontanu nego da ste je zatekli danas, ne biste je rušili da napravite nešto modernije. Valjalo je očekivati da ćete kao uvjet broj jedan staviti fontanu i od nje krenuti dalje — rekao je Jelaska.<br />Inge Tomić-Koludrović, konzultantica Ocjenjivačkog suda, kazala je kako se Peristil i Riva ne mogu uspoređivati jer je Peristil definiran, a Riva zrcali promjene koje je grad doživljavao kroz povijest. Da Bajamontijeva fontana nije srušena, bilo bi logično da ostane, ali neprihvatljivo je, misli ona, raditi danas repliku nečega što je bilo.<br />Venko Ćurlin, inženjer građevine-hidrotehničar, konstatirao je kako prvi put vidi da netko dio gradske luke pretvara u lukobran. Ne vidim svrhu skalinade, samo će netko lomit zube jer je sklisko, rekao je dodajući da ga skalinada podsjeća na Ganges, "samo fale vjernice koje ulaze u more da se polijevaju". Zanimalo ga je je li što uopće ostalo od postojećeg rješenja Rive te iznio mišljenje da ako se ne dira fontana i "ona sramota od Turističke palače", ne vidi potrebu da se išta radi osim uklone tepisoni i urede kafići.<br />Tonči Žarnić, docent s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, upozorio je kako je pravo pitanje za raspravu ima li izmijenjeni Split pravo na suvremenost i kako velegrad živi na moru.<br />— Nema više ribara koji krpaju mrežu na Rivi. Danas tu žive sasvim drugi ljudi. Izbacimo memoriju iz ovoga — rekao je, na što mu je replicirao kolega Dinko Kovačić:<br />— Nemam ništa protiv da se Riva napravi, ali memoriju nećemo izbacivat jer je Riva zadnje uporište splitske osobnosti. Jedno je gradit Rivu u Splitu, a drugo u Malmöeu. Treba imati mjeru u moderniziranju, Rivu treba pažljivo uredit, a ne izmijenit — poručio je dodajući kako posljednji natječaj za uređenje Rive možda nije uspio baš zato što su ga radili splitski arhitekti.<br />— Ako znamo da Bajamontijeva fontana mora doći tamo gdje je bila, da palme moraju biti iste visine, da mora ostati asfalt, zašto smo raspisali natječaj — sarkastičan je bio arhitekt Ante Kuzmanić.<br />Profesor s Likovne akademije Mirko Petrić zauzeo se za prvonagrađeno rješenje ističući kako je suvremeno, podložno promjenama i od svih ponuđenih predstavlja najmanje nasilje u prostoru, a zadržava sve postojeće sadržaje na Rivi.<br />— Imamo jako puno prošlosti, a jako malo mogućnosti. Ovaj rad vrlo nježno tretira urbana obilježja kojih je ostalo jako malo i sad imamo priliku osuvremeniti prostor — zaključio je.<br />Dogradonačelnik Ljubomir Urlić kazao je kako je gradskoj upravi dugo trebalo da smogne snage raspisati natječaj za uređenje Rive te da će najgore biti ako se ništa ne napravi, a svi su svjesni da Rivu treba upristojit i ušminkat. Ne valja, nastavio je, ljude natjerati da piju kavu u ambijentu kakav im se ne sviđa, ali najgore je da i ovaj trenutak propustimo i da se idućih 10 godina ništa ne događa. Preuzmimo dio odgovornosti da nešto na Rivi pridonesemo, poručio je.</i></b></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><b><i>Begović: Razumijem emocije</i></b></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><b><i>— Emocije su mi jasne zbog važnosti lokacije. Za nas je ova rasprava jako bitna stvar da možemo osluhnuti bilo javnosti. Napominjem, ovo je još uvijek natječajni projekt. Usporedbe radi, most u Rijeci tri smo godine projektirali, a tri mjeseca radili — iznio je Saša Begović svoj dojam na kraju rasprave, dodajući kako je jako zadovoljan komentarima."</i></b></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<u><b>3. Mišljenje građana na „fokus grupama“</b></u></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
28.10. 2005. godine zaključkom Poglavarstva Grada Splita naručene su stručne i javne rasprave o prvonagrađenom radu Studija 3LHD i prijedlogu grupe građana za obnovu stare fontane. Rasprave su se održale na „fokus grupama“ (desetak skupina od po 10 – 12 sudionika različite profesionalne orijentacije i društvenog statusa) u organizaciji Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu pod vodstvom prof. dr. Anči Leburić.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Nažalost, te rasprave su bile samo puka formalnost, jer ništa od izrečenog nije usvojeno. </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Na temu „fokus grupa“ nakon analize reagirao je sociolog prof. Boris Vušković tekstom objavljenim u Slobodnoj Dalmaciji od 12.04.2006. pod naslovom <b>„Glas naroda za obnovu Bajamontuše“</b> i donosimo ga u cijelosti:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>"Čim ovih dana uključite televizor, vidjet ćete na lokalnim postajama neku od brojnih rasprava o budućem izgledu Rive! I u tiskanim medijima posvećena je tome dolična pozornost, a provedena je i znanstveno utemeljena rasprava u sklopu fokus-grupa, što ju je vodila prof. dr. Anči Leburić.<br />Dabome, riječ je o natječaju za idejno rješenje uređenja središnjeg dijela Rive i prvonagrađenom radu zagrebačkih autora 3 LHD. Rasprava je pobudila javni interes i različit odnos prema idejnom rješenju u cjelini i pojedinim njegovim segmentima.<br />Fokusice su skupine ljudi posebnih socijalnih obilježja, od stručnih do statusnih i dobnih. Takvih grupa u istraživanju dr. Leburić bilo je desetak (aktivni i umirovljeni arhitekti, urbanisti, planeri; građevinari; kulturnjaci-muzealci; nevladine udruge; mladi). Sveukupno 61 osoba: 28 stručnjaka različitih profila razvrstanih u nekoliko grupa, te zasebna fokus-grupa od 33 srednjoškolca i studenta.<br />Opredijelili smo se za jednu od "vrućih" tema — za ili protiv obnove stare fontane, jer fontana, kako reče g. Božo Majstorović, "prelama cijelu priču". Znamo da taj problem tinja još od rušenja fontane, motiviranog isključivo političkim razlozima u sklopu žestokih sukoba od mirovnog ugovora i teritorijalnih pretenzija Italije, zatim prvih razgovora o mogućoj obnovi u toku snimanja Smojine serije, pa vrlo konkretne javne akcije za njezinu obnovu koju je vodio svojedobni pomoćnik ministra i brigadir Goran Pavlov (otvaranje bankovnog računa itd.). Ta akcija politički je prekinuta u Zagrebu i zamrla je čitavo desetljeće! Sada se ponovno otvorila rasprava u povodu idejnog rješenja Rive.<br />Sudionike rasprave razvrstali smo u dvije skupine s obzirom na to jesu li eksplicitno iskazali pozitivni ili negativni odnos spram obnove "Bajamontuše", a one koji se o tome nisu izjasnili držali smo "nesvrstanima". Radi preglednosti, zasebno smo izdvojili stavove stručnjaka od stavova mladih.<br />Stručnjaci su bili snažno podijeljeni: 12 stručnjaka je bilo za obnovu fontane, 10 protiv i 6 koji se o tome nisu zasebno izjasnili. Pravi splitski rezultat, pri čemu su ipak odnijeli prevagu oni koji bi obnovili fontanu!<br />Mladi su još jednom iznenadili! Naime, generacija koja je vidjela fontanu samo na fotografijama i u Smojinoj seriji snažnije se identificira s njom i bila je znatno odlučnija od stručnjaka, jer ih se gotovo triput više opredijelio za obnovu fontane (13) nego što ih je bilo protiv (5), dok su preostali poklonili pozornost drugim aspektima idejnog rješenja Rive (15).<br />Kad bismo saželi rezultate rasprave sudionika fokus-grupa, onda bi zagovaratelji obnove fontane bez ikakve dvojbe bili u većini (25), jer su gotovo dvaput brojniji od onih koji su protiv (15), a brojniji su čak i od "nesvrstanih" (21).<br />Valja reći da se popriličan broj protivnika obnove fontane pozivao na političke argumente, odnosno da bi obnova fontane "došla u krivo vrijeme", na što se metodološki i kritički različito osvrnuo g. Jurica Pavičić. Dometnuo bih i ovo: kada protivnici obnove fontane rabe politička uporišta, čini mi se da nisu svjesni kako upotrebljavaju onu apsolutno istu argumentaciju koja je negda i dovela do rušenja fontane! Po toj političkoj argumentaciji dalo bi se zaključiti kako svojedobno rušenje fontane nije bio emotivni vandalski čin, već obrana nacionalnog identiteta, odnosno mudra i dalekosežna politička odluka koja i danas nakon šezdeset godina ima rezona! Nevjerojatno!<br />No, neovisno o argumentaciji pobornika i protivnika obnove fontane, moramo se zapitati je li javno mnijenje, po kojemu bi fontanu ipak trebalo obnoviti, i stanovita obveza za Grad? Po mome mišljenju — da! Naime, čemu uopće javne rasprave ako su one samo formalne, a bilo bi nedemokratski i nesuvislo osporiti pravo građanima Splita da raspravljaju o ključnim vizurama svoga grada."</b></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Iz svega prije navedenog dade se zaključiti da je gradska vlast formalno uključila javnost u tri navrata i to: - na izložbi natječajnih radova u Palači Milesi;</div>
<div style="margin-bottom: 0cm; margin-left: 0.64cm;">
- na javnoj raspravi u prostorijama DAS-a“</div>
<div style="margin-bottom: 0cm; margin-left: 0.64cm;">
- na raspravama na tzv. „fokus grupama“</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Nažalost, sve to je bila samo farsa jer unatoč argumentiranim reakcijama javnosti nije postojala niti želja niti dobra volja da se uvaže mišljenja građana.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<u><b>4. Pisma i mišljenja građana</b></u></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Takvo arogantno i bahato ponašanje gradske vlasti rezultiralo je brojnim tekstovima građana na temu uređenja Rive od kojih ćemo izdvojiti samo neke naslove poput:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
„<b>Bez fontane nema prave splitske Rive</b>“ od 20.04.2005.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
„<b>Vlast ignorira želje građana</b>“ od 13.09.2005.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
„<b>Odnit će nan more Rivu, dušu i pineze</b>“ od 08.01.2006.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
„<b>Adio, Riva</b>“ od 28.03.2006.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
„<b>Nije Riva Disneyland</b>“ od 14.04.2006.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
„<b>Gradska vlast planira udar na Rivu</b>“ od 03.05.2006.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
„<b>Riva u Poljanićevoj mješalici za beton</b>“ od 06.06.2006.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
„<b>Splićani, ovo je prijevara</b>“ od 18.10.2006.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi_DfCF8UBKbLWq5FomsyzUwl8mdIggsOFJyu7MH9i4e5KfCpqQfnWAO4z8bMrty6daWdNwsm5fsICpD5AI8kRw4Pa5z0i2XozxHHK4Dd4Z-kUsl-SBg4go-cihUL4DFVBw_QjLXIV-9Lo/s1600/Javnost+1.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="130" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi_DfCF8UBKbLWq5FomsyzUwl8mdIggsOFJyu7MH9i4e5KfCpqQfnWAO4z8bMrty6daWdNwsm5fsICpD5AI8kRw4Pa5z0i2XozxHHK4Dd4Z-kUsl-SBg4go-cihUL4DFVBw_QjLXIV-9Lo/s400/Javnost+1.png" width="400" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Zbog važnosti prenijeti ćemo u cijelosti tekst Damira Šarca objavljen 28.03.2006. godine u Slobodnoj Dalmaciji pod naslovom <b>„Adio, Riva“</b>:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><b><i>"Riva je pozornica Splita — prva je rečenica koju smo čuli na nedavnoj prezentaciji projekta "Nove Rive", upriličenoj u splitskoj gradskoj upravi za novinare iz — dvije redakcije, Slobodne i Jutarnjeg, u pet sati poslijepodne. Budući da su gradski urbanisti bili toliko oduševljeni projektom zagrebačkog arhitektonskog biroa 3LHD, jednostavno nije imalo smisla remetiti tu idilu neugodnim pitanjima o onome što smo vidjeli. Ti isti gradski urbanisti iskazali su se već na projektima starog austrijskog Đardina, danas temeljito ispražnjenog od građana, ili pak Marmontove, koja noću izgleda hladno poput prosekture, a ne glavne trgovačke ulice grada na Mediteranu.<br />Sve navodi na to da će sada danak platiti i Riva. Žalosno je, no čovjeku se učini da na sadašnjoj, zapuštenoj Rivi ima više Mediterana, makar i otrcanog, nego u pomodnom projektu koji je predstavljen. Ali zato smo uvjeravani kako su tehnobetonske ploče bolje od popločenja domaćim kamenom, jer ga, uostalom, danas postavljaju "u čitavom svijetu". Rasvjetni stupovi, koji će Splićane nužno podsjetiti na škverske dizalice, također su zadnji modni krik, kao i tende-projekcijska platna, koje će jače jugo vjerojatno preseliti na obronke Kozjaka. Umjesto "normalne" fontane, nove ili faksimilne Bajamontuše, vidjeli smo tek cijevi-vodoskoke, kakve danas ima svaki veći trgovački centar. Daleko od toga da u projekt nije uložen trud i talent, no on bi isto tako funkcionirao kao trg ili obala u bilo kojem gradu pod Uralom, na obali Bajkalskog jezera ili u Kaliforniji, zbog jednostavne činjenice da ne poštuje ni ambijent, ni povijesni okvir u kojem se projektira.<br />A Splićani nisu idioti, iako u Banovini to možda o njima misle, jer nas svakodnevno nazivaju i zaustavljaju na ulici šokirani onim što se sprema njihovoj Rivi. Građanska, laička ideja o Rivi koja bi bila elegantno uređena, kamenim popločenjem, kvalitetnom rasvjetom i urednim štekatima očito je iluzija. Jer će Riva, eto, prvi put u povijesti postati pozornica. A građani Splita valjda statisti."</i></b></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<u><b>5. Organiziranje izložbi</b></u></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Kao reakcije javnosti na „uređenje“ Rive održane su i izložbe na temu Rive u organizaciji udruge građana Društvo prijatelja kulturne baštine Split. Tako su održane izložbe:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
- 07. studenog 2005. godine izložba fotografija „Splitske fontana“ u Fotoklubu Split</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
- 21.ožujka.2006. godine izložba „Splitske vode od Dioklecijanova akvedukta, Splitske </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
(Monumentalne) fontane do našeg vremena“ u Galeriji Muzeja grada Splita</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
- 04. lipnja 2006. godine izložba „Monumentalna fontana na splitskoj Rivi“ u Hotelu The </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Regent Esplanade u Zagrebu</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
- 14. lipnja. 2006. godine izložba „Riva dozvana iz zaborava“ u Muzeju grada Splita</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Organiziranjem ovih izložbi htjelo se senzibilizirati javnost i upoznati ih s važnošću prostora na kojem će se obavljati radovi. Odaziv građana bio je dosta velik, a reakcije javnosti su bile upozoravajuće za gradsku vlast. Tako je u sedam dana održavanja izložbe u Fotoklubu Split bilo preko 5.000 posjetitelja, dok je više od 800 građana osjetilo potrebu da upiše svoje mišljenje o potrebi obnove Monumentalne fontane u knjigu dojmova.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
03. svibnja 2005. godine na otvaranju tradicionalnog sajma cvijeća u Dioklecijanovim podrumima najveća atrakcija sajma bila je četiri metra visoka replika Monumentalne fontane izrađene od više vrsta cvijeća. Fontanu je izradilo desetak splitskih cvjećara udruženih u Cvjećarsku obrtničku sekciju i tako dalo svoj doprinos traženju građana za obnovom Monumentalne fontane. </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<u><b>6. Organiziranje javnih tribina i predavanja</b></u></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
U organizaciji Komisije za obnovu Splitske fontane Društva prijatelja kulturne baštine održane su dvije javne tribine na temu uređenja Rive i obnove Monumentalne fontane. Prva je održana u Palači Milesi uz sudjelovanje eminentnih splitskih stručnjaka.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Druga je održana 29.08.2006. godine pred prepunim gledalištem Kinoteke Zlatna vrata </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Osim toga održano je i predavanje dr. Stanka Piplovića „Novo uređenje splitske Rive“ u prepunoj Palači Milesi u kojoj se vrlo kritički osvrnuo na rad uređenja Rive. I tu se još jednom iskazala velika briga građana Splita i stručnjaka oko događanja u vezi uređenja Rive.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
</div>
<div align="justify" style="margin-bottom: 0cm;">
<u><b>7. Pokretanje inicijative za održavanje Tematske sjednice Gradskog vijeća Grada Splita</b></u></div>
<div align="justify" style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Društvo prijatelja kulturne baštine Split uputilo je više predstavki povodom uređenja Rive i to gradonačelniku Grada Splita Zvonimiru Puljiću, Poglavarstvu Grada Splita, Ministarstvu kulture i samom ministru kulture mr. Boži Biškupiću, pa čak i predsjedniku Vlade Republike Hrvatske dr. Ivi Sanaderu. Nažalost, suprotno „Zakonu o pravu na informaciju“ i uljudnom ophođenju, nikakav odgovor nikada nije dobiven.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Na inicijativu Društva prijatelja kulturne baštine i uz podršku grupe gradskih vijećnika održane su dvije tematske sjednice Gradskog vijeća Grada Splita na temu „Obnova Monumentalne fontane“ i „Uređenje Rive“.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
</div>
<div align="justify" style="margin-bottom: 0cm;">
<u><b>8. Organiziranje prosvjeda</b></u></div>
<div align="justify" style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div align="justify" style="margin-bottom: 0cm;">
Sve je kulminiralo prosvjedima uoči i na dan početka radova na Rivi</div>
<div align="justify" style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiV2PFg2sk7IlHcIkItuIZO1tH938C0qIMmnBTYwYjoy2RLe_VE2jORDOee5xxaLYDMhT2cnD84FPFOgFOiR9s1Gmx2dBQke5hyRjeHPyt9OjwCQKRiPyrp_Eri-mlTFS2ksTl96mMEDHc/s1600/Javnost+2.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="239" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiV2PFg2sk7IlHcIkItuIZO1tH938C0qIMmnBTYwYjoy2RLe_VE2jORDOee5xxaLYDMhT2cnD84FPFOgFOiR9s1Gmx2dBQke5hyRjeHPyt9OjwCQKRiPyrp_Eri-mlTFS2ksTl96mMEDHc/s320/Javnost+2.png" width="320" /> </a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgvMVhMcq9XryQKYZS3S_bTNK0UUFXk2pBJWGA4nG_EQGFqxPYaDJtRtq10YtjRmNUT2Krt8A05FprJVrn6qdvUBzxiXrTCkD4lrHbKe-tx3bKV1-ATOQnQX4WWqcsKj2qA2G2wtVmAWVs/s1600/Javnost+3.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgvMVhMcq9XryQKYZS3S_bTNK0UUFXk2pBJWGA4nG_EQGFqxPYaDJtRtq10YtjRmNUT2Krt8A05FprJVrn6qdvUBzxiXrTCkD4lrHbKe-tx3bKV1-ATOQnQX4WWqcsKj2qA2G2wtVmAWVs/s320/Javnost+3.png" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhBhCP6Rbfg2lqGSkIM71eGGm-BkSwzXkSQD6u2scE6kuUMSlxv2BIepSb2qoT4NWmcF136aJdenXOdONtZSDhX1BXo4zayA4bHJ-U114Fd5nWgfI0C2-hdIMbf25Mq3ULI4mg5x5q0FRc/s1600/Javnost+4.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="292" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhBhCP6Rbfg2lqGSkIM71eGGm-BkSwzXkSQD6u2scE6kuUMSlxv2BIepSb2qoT4NWmcF136aJdenXOdONtZSDhX1BXo4zayA4bHJ-U114Fd5nWgfI0C2-hdIMbf25Mq3ULI4mg5x5q0FRc/s320/Javnost+4.png" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgfvckBsvfmy1Het4AbvkRg1MWA5Nyw_sT4UyUbs_yHYMWGfgP__PBAzfkqpXSM_aAcgi6E2i3fOHNCCobODD6Kpla0sXO5C8D0TIFYH2yniChJn-FvsrBvbykngpoYC5XU0shkxdqH1cw/s1600/Javnost+5.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgfvckBsvfmy1Het4AbvkRg1MWA5Nyw_sT4UyUbs_yHYMWGfgP__PBAzfkqpXSM_aAcgi6E2i3fOHNCCobODD6Kpla0sXO5C8D0TIFYH2yniChJn-FvsrBvbykngpoYC5XU0shkxdqH1cw/s320/Javnost+5.png" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEijgP2zmBmF4sLsAmVXitUBHi-Dhrj_C8lD_-UjVt292JPCAMI0Wooa-05kjiJMFeNVYwyOKwUBYNga6MEtAJFKmgJc3M-k1EjKV_MP8D5bolcPza23TaOaQ3mjCVrZQdHU159ysVTsu4Y/s1600/Javnost+6.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="161" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEijgP2zmBmF4sLsAmVXitUBHi-Dhrj_C8lD_-UjVt292JPCAMI0Wooa-05kjiJMFeNVYwyOKwUBYNga6MEtAJFKmgJc3M-k1EjKV_MP8D5bolcPza23TaOaQ3mjCVrZQdHU159ysVTsu4Y/s320/Javnost+6.png" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<u><b>9. Obavještavanje UNESCO-a</b></u></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Nakon početka radova mnogobrojni nezadovoljni građani zgroženi ignoriranjem gradskih vlasti odlučili su upozoriti i svjetsku javnost oko problema uređenja Rive. Tako je obaviješten i UNESCO pod čijom zaštitom se nalazi i područje Rive. Unatoč negodovanju građana i neovisne stručne javnosti intervencijom Vlade republike Hrvatske otklonjena je mogućnost dolaska predstavnika UNESCO-a u Split (vidi poglavlje Nepravovremeno obavještavanje UNESCO-a).</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<u><b>10. Objava plaćenog oglasa</b></u></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Ugostitelji sa splitske Rive u nakani da skrenu pozornost javnosti na svoje probleme objavili su oglas pozivajući građane Splita da ih podrže u njihovim zahtjevima za poboljšanje stanja na Rivi. O odnosu gradske vlasti prema ugostiteljima s Rive najbolje govori izjava Branka Poljanića u tekstu<b> „ Vlasnici kafića na Rivi neće postaviti štekate“</b> objavljena u Slobodnoj Dalmaciji od 15.05.2007. godine:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><b><i>„Tko ne želi uzeti najam po našim uvjetima, niti ne mora, a što se tiče bojkota, mogu samo reći da me već naveliko zivkaju zainteresirani vlasnici kafića smještenih s druge strane zidina Palače — zaključuje Poljanić.“</i></b></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Blamaža oko štekata završila je poklanjanjem stolica i stolova i prešutnim odobravanjem postavljanja suncobrana, stolova i stolica po slobodnom izboru ugostitelja.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjUn7HvdJXUNm0VEF23szDVJAP7VQXVy2mPqIpq_CrxYeHv2KPjDmbCpJ7sQr-ncP9ssDQpXh1oJwdlFdyCqjDLjSCnHBmvcyFqz_xMTjrTGsdrgILxUbekSEJm0JK-KThh3k4CTU9eWk4/s1600/Javnost+7.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="258" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjUn7HvdJXUNm0VEF23szDVJAP7VQXVy2mPqIpq_CrxYeHv2KPjDmbCpJ7sQr-ncP9ssDQpXh1oJwdlFdyCqjDLjSCnHBmvcyFqz_xMTjrTGsdrgILxUbekSEJm0JK-KThh3k4CTU9eWk4/s320/Javnost+7.png" width="320" /></a></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<u><b>11. Pokretanje peticija</b></u></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Nadalje, u organizaciji neovisnog portala split online <span style="color: blue;"><u><a href="http://www.split-online.com/">http://www.split-online.com/</a></u></span> organizirano je potpisivanje peticije <b>„Splitska Riva uvod u katastrofu“</b> putem interneta. </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Tekst peticije donosimo u cijelosti.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Cijenjeni građani Splita,</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b><br /></b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>svjedoci smo još jednog sramotnog ponašanja gradskih vlasti prema nama, građanima Splita. Usudili su se dirnuti i "urediti" Rivu našim novcima, a da nisu smatrali potrebnim pitati nas kakvu Rivu želimo. Nmetnuli su nam hladnu i sterilnu Rivu, okovanu u čelik i beton, ne prežužući pri tom pogodovati podobnim pojedincima.</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Nažalost, čini se da je ovo tek uvod pravom ataku na najvrjednije prostore stare gradske jezgre i Dioklecijanove palače (Izmjene i dopune PUP-a za staru gradsku jezgru predviđaju značajne, ali ne i "bezopasne" zahvate na 21-oj lokaciji u zaštićenoj staroj gradskoj jezgri).</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Ovo i ovakvo "uređenje" Rive, pozivajući se na zakone i pravila struke i istovremeno izigravajući ih, samo je još jedno u nizu skandaloznih postupaka gradskih vlasti uništavanja najvrjednijih gradskih prostora. Sjetimo se samo Đardina, gdje smo umjesto uređenog scesijskog perivoja dobili hladni i odbojni trg sa zelenim otocima. Da ne spominjemo devastacije na padinama Marjana, Žnjan... a sve, naravno, utemeljeno na zakonu i pravilima struke. Sada se to dogodilo ispred Dioklecijanove palače, spomenika svjetske kulturne baštine, na našoj splitskoj Rivi.</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Kao i mnogo puta do sada građani su samo nijemi promatrači sramotnih događanja u gradu, nemoćni da iskažu svoje mišljenje. Po međunarodnim konvencijama o zaštiti prirodne i kulturne baštine građani moraju neposredno biti uključeni u poduzimanju mjera za zaštitu i očuvanje kulturnog naslijeđa.</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>I zato, dragi građani Splita, iskažite protivljenje daljnjoj devastaciji najvrjednijih gradskih prostora i potpišite peticiju protiv ovakvog "uređenja" splitske Rive.</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Za vjerodostojnost peticije molimo potpisati peticiju Vašim imenom i prezimenom, adresom i datumom rođenja. Hvala.</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Kako se ignoriranje građana i javnosti i dalje nastavilo uslijedila je peticija „Vratite nam našu Rivu“. Koju je potpisalo više od 12.000 građana Splita tijekom četiri hladna zimska dana koliko je trajalo potpisivanje. Evo što o tome donosi Slobodna Dalmacija 23.11.2008 godine u tekstu<b> „12.0000 građana: Vratite nam našu Rivu“</b> autora Saše Horvata:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Doli jarboli</b> </i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Splićani masovno podržali peticiju građanske inicijative ‘za split’</b></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><br /></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Prema prvim informacijama, peticiju “Vratite nam našu Rivu”, koju je pokrenula građanska inicijativa “Za Split” pozivajući se na Amsterdamsku deklaraciju prema kojoj građani moraju biti neposredno uključeni u poduzimanje mjera za zaštitu i očuvanje kulturnog naslijeđa, potpisalo je između 11 i 12 tisuća građana Splita!</b></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Razlozi peticije su, kako kažu inicijatori, užasni čelični nosači na Rivi, stupovi rasvjete, promašen pristup uređenja te želja da ugostiteljska oprema bude funkcionalnija i izabrana od struke.<br />- Ova peticija nema nikakve veze s izbornim vremenom, iako su nas neki htjeli uključiti u svoju kampanju. Akciju smo pripremali već dva mjeseca. Bilo je i pritisaka da odustanemo u zadnji čas, a meni su čak i gume na automobilu probušili - kazao nam je glavni koordinator Altruist centra i aktivni član građanske inicijative “Za Split” Vojko Ivica. Ivica je, dodaje, oduševljen odazivom građana, te kaže kako neki mjesecima nisu izlazili iz kuće, ali su došli podržati peticiju.</b></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>- Bio je izrazito velik odaziv mladih te smo zbog toga i tražili da se upiše godište kako bismo mogli službeno pokazati koliko mladih je potpisalo peticiju - ističe Ivica.<br />Građani su ujedno mogli upisati svoje mišljenje o Rivi i u Knjigu dojmova, iz koje će neki osvrti biti izvađeni i rečeni javnosti.</b></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>- Rezultati peticije biti će upućeni Gradu, Ministarstvu za prostorno uređenje i zaštitu okoliša te njihovu uredu u Splitu, UNESCO-u te Francescu Bandarinu, direktoru Centra za svjetsku baštinu, koji se oglušio na naša upozorenja o zatrpavanju vrijednih arheoloških iskopina. Nadamo se da će peticija napokon omogućiti dijalog između gradske uprave i građana. Želimo vratiti duh Rive, a tako i duh grada Splita, jer nam je to oteto - zaključio je Ivica.</b></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Peticija se, podsjetimo, potpisivala na mnogim lokacijama u Splitu, od ponedjeljka do četvrtka, a akciji su se samostalno odazvali i ugostitelji s Rive ispred čijih se objekata moglo potpisati peticiju i reći svoje mišljenje o glavnoj gradskoj šetnici.</b></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Vrlo je zanimljiv reakcija gradonačelnika Ivana Kureta koji je u emisiji Iskoristi dan na Kanalu 5 u razgovoru s urednikom Šundovom vezano za peticiju izjavio:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
</div>
<div align="justify" style="border-bottom: #000000 1px solid; border-left: #000000 1px solid; border-right: #000000 1px solid; border-top: #000000 1px solid; margin-bottom: 0cm; padding-bottom: 0.04cm; padding-left: 0cm; padding-right: 0.14cm; padding-top: 0.32cm;">
„<i><b>jer ne znam šta konkretno se misli kad se kaže vratite mi Rivu onakvu kakva je bila. Da li onaj asfalt, one rupe na asfaltu, one neuredne plastenike, staklenike, izbušene fasade, ne znam, one, one tende u milijun boja itd. itd. Milijun reklama, obalu koja je podlokana, instalacije koje su dotrajale, smrad, nered itd. Zar zaista netko želi vratit to na splitsku Rivu. Jer to je ono prvo što meni padne na pamet kad pročitam jedan takav dopis“.</b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Razmišljanje i percepcija gradonačelnika bila bi sasvim opravdana da tekst peticije nije bio ovakav:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhvWeZJPjDfS2OHovLmcBe5yCnBhVemKwzZMNslSH8vWY97kB9Y4vqPI5sS8Qu_vR7XrE_WhB96xBFPgFwIaM7MuvidIkeQWfdccT5KJXp43OW5fxpY_TvE7WbJ7wzMcMiRVmw9GSvyiX8/s1600/scan0092.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhvWeZJPjDfS2OHovLmcBe5yCnBhVemKwzZMNslSH8vWY97kB9Y4vqPI5sS8Qu_vR7XrE_WhB96xBFPgFwIaM7MuvidIkeQWfdccT5KJXp43OW5fxpY_TvE7WbJ7wzMcMiRVmw9GSvyiX8/s320/scan0092.jpg" width="227" /></a></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Ostaje nejasno kako je iz ovakvog teksta peticije gradonačelnik Ivan Kuret shvatio da netko želi vratiti: „<i><b>onaj asfalt, one rupe na asfaltu, one neuredne plastenike, staklenike, izbušene fasade, ne znam, one, one tende u milijun boja itd. itd. Milijun reklama, obalu koja je podlokana, instalacije koje su dotrajale, smrad, nered itd“.</b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Ignoriranje građana nastavilo se i 14.12.2007. godine kada se gradonačelnik, niti njegov izaslanik nisu pojavili na uručivanju 12.000 potpisa građana Splita sa zahtjevima za „popravak“ Rive.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<u><b>12. Izjašnjavanje javnosti putem anketa</b></u></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Još jedan aspekt ignoriranja mišljenja građana ogleda se i u rezultatima nekih od provedenih anketa na temu splitske Rive. Jedna od prvih provedenih anketa bila je u emisiji HTV-a Otvoreno u kojoj su gosti bili Miljenko Domijan, Nenad Cambi, Nikola Grabić, Saša Begović i Željko Jerkov. Tom prilikom se čak 94% gledatelja izjasnilo da je kamen bolje rješenje za popločavanje Rive od betona.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgd-wNTENyFwuntx7doMkVya-5fsCAB2wft0sz_NIZLlyznpRt2t9bn-qJWd8i5zGurdnKQ_fc-fWdf7P9yJ0X5boGY7Oa2KLdPVvnaJshIELWpe71wCj98-PM5Q82xPmq5LPfzI4N0I6I/s1600/Javnost+8.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="278" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgd-wNTENyFwuntx7doMkVya-5fsCAB2wft0sz_NIZLlyznpRt2t9bn-qJWd8i5zGurdnKQ_fc-fWdf7P9yJ0X5boGY7Oa2KLdPVvnaJshIELWpe71wCj98-PM5Q82xPmq5LPfzI4N0I6I/s320/Javnost+8.png" width="320" /> </a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj3nU4i95wQ09fVWu0NN8QEzVLmZ8zWM2aG7Pt9HqoDeFudRZzSkK8HWhiyY702ztnqjITP3vHEVyTUgbeGJswcpafQzad5QTaVFSLfPe8bX4nxOHGfv576lwc1xo_85QNZtxpzw6gn9S0/s1600/Javnost+9.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="265" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj3nU4i95wQ09fVWu0NN8QEzVLmZ8zWM2aG7Pt9HqoDeFudRZzSkK8HWhiyY702ztnqjITP3vHEVyTUgbeGJswcpafQzad5QTaVFSLfPe8bX4nxOHGfv576lwc1xo_85QNZtxpzw6gn9S0/s320/Javnost+9.png" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b><span style="font-weight: normal;">Slobodna Dalmacija je 18.06.2008. donijela članak Nikoline Lulić o provedenoj anketi naslova <b>„Anketa portala Slobodne: Minjajte cilu Rivu, a ne samo štekate“</b> koji ucijelosti prenosimo:</span></b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Na Rivi treba jednostavno sve promijeniti! Također treba kazniti i ovu nesposobnu gradsku vlast na sljedećim lokalnim izborima u svibnju 2009. godine, koja je i dovela Rivu u ovakvo stanje. Potrošili su 88 milijuna kuna na nju - osminu proračuna Grada. Zar to nije sramota?!” </b></i></span></div>
<h3 class="western">
<span style="font-size: small;"><i>'Nećemo ovakvu Rivu’ </i></span></h3>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Ovo je samo jedan od komentara na našem portalu www.slobodnadalmacija.hr u sklopu ankete u kojem se naše građane pitalo što bi sve trebalo promijeniti na splitskoj Rivi, a na koju se odazvalo oko 800 ljudi.<br />Čak 53 posto anketiranih smatra da treba promijeniti nosače tendi, njih 21 posto je za promjenu štekata, 15 posto za promjenu betonske podloge, za druge rasvjetne stupove šest posto, dok se za promjenu hortikulture izjasnilo četiri posto ispitanika. Među komentarima ponajviše je onih koji misle da bi na šetnici trebalo mijenjati – sve, i to što brže!<br />Izdvajamo još neke “slikovite” pecete naših sugrađana. - Umisto nosača tendi triba stavit višala i na svako obisit po jednog krivca za ovu sramotu. Ispod svakog obišenog napisat koliko je para peška za ovu nakaradu. Žalosno je da ovo poglavarstvo jedva čeka kad će se nešto minjat da se mogu opet ogrebat. </b></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Spasi obraz </b></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: x-small;"><b><span style="font-size: small;"><i>Drugi komentar jednog od naših sugrađana sugerira da se tehnobetonske ploče “opituraju u sivo kako bi se na Rivu moglo doć a da se ne oslipi”. Također u svom komentaru navodi kako je struka, nagradivši Rivu, zapravo nagradila samu sebe da spasi obraz od ovog promašenog projekta.</i></span></b></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Drugi spominju rasvjetne stupove koji su toliko ružni da neprestano privlače pogled, pa onda ima komentara i na štekate koji su “prilično siromašni i kao takvi ogledalo njihovog stvoritelja, dok nosači tendi očito kompenziraju ovaj nedostatak”.</b><b><br /></b><b>Sve u svemu, Splićani nikako da prihvate novo ruho svoje omiljene šetnice. Svjesni su toga nakon nekog vremena postali i poglavari pa su najavili izmjene, u prvom redu štekata i zelenila, a potom i nosača tendi i rasvjetnih stupova, novim natječajem.<br />Štekate su već počeli mijenjati sami ugostitelji, jer nakon dva mjeseca obećanja nove tipove još nisu dobili. </b></i></span></div>
<h3 class="western">
<span style="font-size: small;"><i>Šta bi prvo minjali na Rivi:</i></span></h3>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>štekate - 21 posto<br />nosače tendi - 53 posto<br />rasvjetne stupove - 6 posto<br />betonsku podlogu - 15 posto<br />hortikulturu - 4 posto </b></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<u><b>13. Skladanje pjesma „Riva“</b></u></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Peticija je potakla i Splićane, danas nažalost pokojne, skladatelja Damira Tončića i tekstopisca Gordana Franića Futu, kao i autora aranžmana Nenada Šiškova da skladaju pjesmu protiv ovakvog „uređenja“ Rive. Tekst pjesme „Riva“, koju je premijerno izveo splitski operni prvak Ratomir Kliškić u podrumima Dioklecijanove palače donosimo u cijelosti:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
</div>
<table align="center" cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="margin-left: auto; margin-right: auto; text-align: center;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><img border="0" height="200" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi2KWwNe6_GBW5bmwRCUfxq20LkEShcDHtbyTx568T3V84OUMcrweEnpwWuyPyj36o8s6TmNVg9_j9SAvS42rIwmipryR6Vd5lnbSrHsWrcoGoI4HfBembg5BFG6-Ao-31vdUM4WUiTWT0/s200/Javnost+10.png" style="margin-left: auto; margin-right: auto;" width="200" /></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><a href="http://www.youtube.com/watch?v=wdVJijqIKKM" target="_blank">YouTube</a></td></tr>
</tbody></table>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: x-small;"><b><span style="font-size: small;"><i> </i></span></b></span> </div>
<div style="margin-bottom: 0cm; margin-left: 1.25cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>RIVA</b></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm; margin-left: 1.25cm;">
<span style="font-size: small;"><br /></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>D. TONČIĆ - G. FRANIĆ FUTA – N. ŠIŠKOV</b></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><br /></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><br /></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Deštrigali ste našu lipu r ivu </b></i></span></div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Arkiteti moga Splita</b></i></span></div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Jer s vidilice kad je doli gledan</b></i></span></div>
<div style="line-height: 150%; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Reoplanska pari pista ...</b></i></span></div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Sve ča vridi, na toj rivi</b></i></span></div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Od otuna je ona ploča</b></i></span></div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Nju je Čićo zamislija</b></i></span></div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Samo na njoj riva blista</b></i></span></div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><br /></span></div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 0cm; margin-left: 1.25cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Di je ona stara riva</b></i></span></div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 0cm; margin-left: 1.25cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Svitu, sad mi vas je dosta</b></i></span></div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 0cm; margin-left: 1.25cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Nima višje ni furešti</b></i></span></div>
<div style="line-height: 150%; margin-bottom: 0cm; margin-left: 1.25cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Ni domaćeg nima gosta</b></i></span></div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 0cm; margin-left: 1.25cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Di je oni kamen bili</b></i></span></div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 0cm; margin-left: 1.25cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>I štekati di smo kavu pili</b></i></span></div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 0cm; margin-left: 1.25cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Šentade i svi ferali</b></i></span></div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 0cm; margin-left: 1.25cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Ča su uvik tamo bili</b></i></span></div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><br /></span></div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Nedijon mi šetnja rivon fali</b></i></span></div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Falu meni boje tendi</b></i></span></div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Di je sada lipi žamor svita</b></i></span></div>
<div style="line-height: 150%; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Kad se skita gori doli</b></i></span></div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Ne razumin ja tu ništa</b></i></span></div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Ali srce to govori</b></i></span></div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Di okreneš uvik fali</b></i></span></div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Puno svita sad se žali</b></i></span></div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 0cm; margin-left: 1.25cm;">
</div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 0cm; margin-left: 1.25cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Di je ona stara riva...</b></i></span></div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 0cm; margin-left: 1.25cm;">
<br /></div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 0cm; margin-left: 1.25cm;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<u><b>14. Izrada prigodnih fotografija, plakata, naljepnica</b></u></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Nezadovoljstvo Splićana uređenjem Rive ogleda se i u maštovitim fotomontažama i akcijama koje su povremeno provodili nepoznati građani Splita:</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgjcgYOyQ_9__MjIjFhfTxBmS8_ZqssWZBHwD46DzUq1HfnNzDnYums04AeUQFGwyPOJLYjCQ_TE6m7DLk2gRhGLEItCEHrYB8Z1Qhyj1sb7mdx5wzim_MMt4oN-jk4Z_2tSmlVuBDClP8/s1600/Javnost+11.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgjcgYOyQ_9__MjIjFhfTxBmS8_ZqssWZBHwD46DzUq1HfnNzDnYums04AeUQFGwyPOJLYjCQ_TE6m7DLk2gRhGLEItCEHrYB8Z1Qhyj1sb7mdx5wzim_MMt4oN-jk4Z_2tSmlVuBDClP8/s320/Javnost+11.png" width="320" /></a></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg1ttgNV6jdjufX_3OP2L3sAGhTxXrLNr7NqQKRUZ0JdjrFQZISqg9HmWNSR6C8VsJEW7JqLo-quIl3O1FKqFAI2jSWiyDjeElnp4SgZZxYPoS_jyxMP7Mvxhdb_6no6lkLKhiOs3jhu3M/s1600/Javnost+12.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="258" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg1ttgNV6jdjufX_3OP2L3sAGhTxXrLNr7NqQKRUZ0JdjrFQZISqg9HmWNSR6C8VsJEW7JqLo-quIl3O1FKqFAI2jSWiyDjeElnp4SgZZxYPoS_jyxMP7Mvxhdb_6no6lkLKhiOs3jhu3M/s320/Javnost+12.png" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEio9N3YyY0Y-U1VGZY7UOHqu7LDQtQM5Ssrf_FX_cyGx8OTRKWn5arm0-640T18wpk3r_h2D9Badpe9jaNbZVtbqKuKj0ySjrnyWJ3ZI7fa94CMvje2-on-eSQdorPCp9LefMGz3w_5Q3g/s1600/Javnost+13.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="239" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEio9N3YyY0Y-U1VGZY7UOHqu7LDQtQM5Ssrf_FX_cyGx8OTRKWn5arm0-640T18wpk3r_h2D9Badpe9jaNbZVtbqKuKj0ySjrnyWJ3ZI7fa94CMvje2-on-eSQdorPCp9LefMGz3w_5Q3g/s320/Javnost+13.png" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiSovWfef5cjgPS3TXzbLN7XIzQi1kL0Scxmxn7EeTWREbBWcwx7KyswCJ-5cV5oXT7A7B7efZ6Bf_pvJQ6fHkZjayCQJtWpto08EnwVcIFs0E0UoTdNuZBp58O6ujl7MZ62tASVNEFgtI/s1600/Javnost+14.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiSovWfef5cjgPS3TXzbLN7XIzQi1kL0Scxmxn7EeTWREbBWcwx7KyswCJ-5cV5oXT7A7B7efZ6Bf_pvJQ6fHkZjayCQJtWpto08EnwVcIFs0E0UoTdNuZBp58O6ujl7MZ62tASVNEFgtI/s320/Javnost+14.png" width="278" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh9DU2XfDHoJqsSayEkV3z5LUJJ4x9lauwkO8MFA4BbXpWLGuGrI-PGwGNXrp23yuvA4746EsQ0Ja_diKuT0jPSVq3ncqie6sXdYm1KNAVIeO3ZdiX0EBlZ0Sh16LDMM2_Luo68sQO-9Ec/s1600/Javnost+15.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="225" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh9DU2XfDHoJqsSayEkV3z5LUJJ4x9lauwkO8MFA4BbXpWLGuGrI-PGwGNXrp23yuvA4746EsQ0Ja_diKuT0jPSVq3ncqie6sXdYm1KNAVIeO3ZdiX0EBlZ0Sh16LDMM2_Luo68sQO-9Ec/s320/Javnost+15.png" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEikWfVX7mY5FY1NoP6eEe1x6yxmUc6RqAKs097XcMl9IymcTRTeYBt4xxCBNUwSrNiIH66si4w7lmBZutAphS3Sw2zq8XdxutvSw47KQP2x7hpu89cOisdG-Z3zB3glkGBEiEfOpn4-uVo/s1600/Javnost+16.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="239" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEikWfVX7mY5FY1NoP6eEe1x6yxmUc6RqAKs097XcMl9IymcTRTeYBt4xxCBNUwSrNiIH66si4w7lmBZutAphS3Sw2zq8XdxutvSw47KQP2x7hpu89cOisdG-Z3zB3glkGBEiEfOpn4-uVo/s320/Javnost+16.png" width="320" /></a></div>
<div style="line-height: 115%; margin-bottom: 0cm; margin-left: 1.25cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b> </b></i></span> </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b><u>15. Organiziranje performansa</u></b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b><span style="font-weight: normal;">01.05.2008. godine na Rivi je organiziran performans o kojem Slobodna Dalmacija donosi slijedeći tekst autora Petra Dorića naslova „Crni flor za Rivu“ koji donosimo u cijelosti:</span></b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><b><i>„Aktivisti Građanske inicijative postavili su u četvrtak veliki crni transparent na Rivi nastavljajući tako protest zbog izgleda glavne gradske šetnice. Platno duljine 20 metara, a širine 1,5 metar simbolizira 12 i pol tisuća potpisa prikupljenih na nedavnoj peticiji, dok su boja i dizajn odabrani kao simboli posthumne žalosti na dosege demokracije i odnos gradske uprave prema potpisnicima spomenute peticije. </i></b></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><b><i>Volonterke <b>Sanda Raos</b> i <b>Miljenka Miloš</b> prolaznicima su pojašnjavale kako Građanska inicijativa od sada izjavljuje: “Vratit ćemo našu Rivu”, a ne više “Vratite nam našu Rivu”.</i></b></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><b><i>Neizostavni volonter <b>Vojko Ivica</b> bio je pak rječitiji:</i></b></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><b><i>- Ove tehnobetonske ploče još se mogu jeftino premjestiti na Jarunsko jezero, ali ako bi jednog jutra osvanule ‘mačane’ ili oštećene, onda više uopće ne bi bile upotrebljive.”</i></b></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiBNsm85w2WCEGsnq6_GZIBXqZGBgRxfzLnlebBUZyTZHoqA4teVuCaUqYr9TNK3ai0LpPalC78J0Z17MCsrRYMh6J_EQRoex9YDy6D-bPmQZfuw-pn71GRUNuVj_Pth-gE3H14zQK_TLk/s1600/Javnost+17.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiBNsm85w2WCEGsnq6_GZIBXqZGBgRxfzLnlebBUZyTZHoqA4teVuCaUqYr9TNK3ai0LpPalC78J0Z17MCsrRYMh6J_EQRoex9YDy6D-bPmQZfuw-pn71GRUNuVj_Pth-gE3H14zQK_TLk/s320/Javnost+17.png" width="320" /></a></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br />
<b><u>16. Izrada kalendara</u></b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Kako je svatko na svoj način, onako kako najbolje zna, htio dati svoj doprinos protestu protiv ovakvog „uređenja“ Rive tako je fotograf Boris Kragić izradio kalendar „Splitska Riva“ za 2008. godinu. Slobodna Dalmacija od 13.01.2008. godine u tekstu <b>„Riva ima metastaze“</b> Renata Baretića donosi razgovor s autorom kalendara Borisom Kragićem u kojem između ostalog stoji:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i>„Unatoč sveprisutnim sniženjima svekolike zimske robe, jedan od najtraženijih artikala u Splitu prvih dana ovoga siječnja bio je zidni kalendar fotografa Borisa Kragića s motivima splitske Rive kroz posljednjih stotinjak godina. Kombinirajući stare fotografije i vlastite snimke, Kragić je na 11 listova pokazao stoljetni kontinuitet živosti najčuvenije šetnice u Hrvata,</i><b><i> da bi na posljednjoj, dvanaestoj stranici otisnuo fotografiju Rive iz srca ljeta 2007. – bezlične i puste.</i></b><i> Budući da je Kragić “sam svoj majstor”, za taj se kalendar isprva uopće nije znalo izvan njegova najužega kruga, a onda je za samo koji tjedan postao pravi hit."</i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjwNGgWdTHo7H0MAKWJkLJtV7WB5h2wjwD8ae43X5C8BXecpARyr2GjRJKMyE3vZM6kj4vQStkkbq8gqN6L0LRI9ftou7Jl9ECfHaUIObkpv5MS2-1PKNtPTjB_qcP8neWjgGMUZ8Yyiho/s1600/Javnost+18.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="400" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjwNGgWdTHo7H0MAKWJkLJtV7WB5h2wjwD8ae43X5C8BXecpARyr2GjRJKMyE3vZM6kj4vQStkkbq8gqN6L0LRI9ftou7Jl9ECfHaUIObkpv5MS2-1PKNtPTjB_qcP8neWjgGMUZ8Yyiho/s400/Javnost+18.png" width="291" /></a></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div align="justify" style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
Unknownnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2837842439195618975.post-18292744746027419952012-02-24T21:50:00.000+01:002012-12-09T08:37:20.913+01:001.10 Narudžba idejnog projekta za zapadni dio Rive koji nije bio predmet natječaja<br />
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Grad Split raspisao je 25. listopada
2004, godine</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div align="CENTER" style="margin-bottom: 0cm;">
„Javni, državni, opći
i pozivni, projektni, u jednom stupnju anonimni</div>
<div align="CENTER" style="margin-bottom: 0cm;">
NATJEČAJ</div>
<div align="CENTER" style="margin-bottom: 0cm;">
za izradu idejnog rješenja</div>
<div align="CENTER" style="margin-bottom: 0cm;">
UREĐENJA I URBANE OPREME
SREDIŠNJEG DIJELA SPLITSKE RIVE“</div>
<div align="CENTER" style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
koji se nastavlja na natječaj iz 1997.
godine s ciljem dobivanja idejnih rješenja prostorne organizacije,
komunalnog uređenja i urbane opreme najvažnijeg gradskog javnog
prostora.
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Dakle, iz samog naziva jasno je da je
obuhvat Natječaja središnji dio Rive, točnije od zapadne osi
Marmontove ulice do istočne osi južnog ulaza u podrume
Dioklecijanove palače, ukupne veličine<b> 14.700 </b>kvadratnih metara, a
što je i navedeno u tekstu i priloženoj skici obuhvata Natječaja.
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Zapadni i istočni dio Rive (vidi
skicu) nisu predmet Natječaja već su bili anketni, neobvezujući
dio Natječaja, te kao takvi nisu trebali biti predmet ocjenjivanja,
a još manje su trebali biti predmet narudžbe i plaćanja bilo kakve
dokumentacije za uređenje tih dijelova Rive.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgF8_XGcteGIXOyfOLoQk3BNIgDzookGJ9-VIg9sohmvv_t2gySOZggUittRo5_Os9FQJlI9KwUBTU48vnPghAMGsgwOtcKofRY1yiPwtfVL-ovVE5gRRuTH0e5xjFRb_pMx-bKFcCctFA/s1600/scan0004.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="249" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgF8_XGcteGIXOyfOLoQk3BNIgDzookGJ9-VIg9sohmvv_t2gySOZggUittRo5_Os9FQJlI9KwUBTU48vnPghAMGsgwOtcKofRY1yiPwtfVL-ovVE5gRRuTH0e5xjFRb_pMx-bKFcCctFA/s320/scan0004.jpg" width="320" /></a></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Međutim, Grad Split kojeg zastupa
gradonačelnik Zvonimir Puljić Ugovorom (u prilogu) vrijednim
3.139.365,00 kn, 30.12.2005. godine naručuje od Studija 3LHD <b>izradu
idejnog projekta</b> za cjelokupni prostor Rive u veličini <b>24.700</b>
kvadratnih metara,</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgoC-ZhqFclPQ2hxAdN27D_MDyPpGVJVqbeubomGpRqYEKzQ3iD-7EfNOG_Uw-BnCn2TurcEyMnaz3rwbTcSmb_8pf5r9ghANcBq2oIftQghCMu8lra9VE5LzhAGnNlSeYudlLXJdt_wdU/s1600/Copy+of+scan0006.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgoC-ZhqFclPQ2hxAdN27D_MDyPpGVJVqbeubomGpRqYEKzQ3iD-7EfNOG_Uw-BnCn2TurcEyMnaz3rwbTcSmb_8pf5r9ghANcBq2oIftQghCMu8lra9VE5LzhAGnNlSeYudlLXJdt_wdU/s320/Copy+of+scan0006.jpg" width="210" /></a></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
a temeljem Zaključka Poglavarstva
grada Splita od 28.10.2005. godine (u prilogu).</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiJ29pzKxl7LBURCdQ0Fy3K8EpK1YRNa9k4aNlyxeVYlQh3N-UC66VDeqcWRVtpXqc3xWbOalTdDA450Vv_D8Gh0Od1vP0UobvYXZPcWjcS1dJPwbyPAOHHBNVFec5vTpERW-sj1Ee7r9s/s1600/Copy+of+scan0007.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiJ29pzKxl7LBURCdQ0Fy3K8EpK1YRNa9k4aNlyxeVYlQh3N-UC66VDeqcWRVtpXqc3xWbOalTdDA450Vv_D8Gh0Od1vP0UobvYXZPcWjcS1dJPwbyPAOHHBNVFec5vTpERW-sj1Ee7r9s/s320/Copy+of+scan0007.jpg" width="237" /></a></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Tim činom pokušalo se prejudicirati
rješenje uređenja i onih dijelova Rive koji nisu bili predmet
Natječaja, a što je potvrdio i tadašnji gradonačelnik Zvonimir Puljić u <a href="https://docs.google.com/file/d/0B43ZVNE9aAryOEl0c244Y0pMaGM/edit">pismu isprike Francescu Bandarinu, direktoru World Heritage Centre UNESCO-a.</a><br />
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
Unknownnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2837842439195618975.post-89444381347051318142012-02-24T21:16:00.000+01:002012-03-18T00:27:01.545+01:001.11 Netransparentan natječaj za izvođača radova<br />
<div style="font-family: Times,"Times New Roman",serif; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: large;">Već i samo provođenje natječaja za izvođača radova proteklo je pod sumnjivim okolnostima zbog optužbi da se pogoduje tvrtki "Konstruktor-inženjering". Najave su se i obistinile, ali ono što je još sumnjivije je cijena koju su građani Splita platili za „uređenje“ svoje šetnice.</span></div>
<div style="font-family: Times,"Times New Roman",serif; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: large;">Od početne ponude od <b>66.077.303,25 kn</b> s kojom je tvrtka "Konstruktor - inženjering" pobijedila na natječaju, cijena je narasla do vrtoglavih <b>95.000.000,00 kn</b> i to bez valjanog objašnjenja. </span></div>
<div style="font-family: Times,"Times New Roman",serif; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: large;">Objašnjenja da su arheološka istraživanja povećala cijenu na 72.000.000,00 nisu utemeljena, jer je i prije početka radova bilo jasno da se ispod površine Rive nalaze vrijedni arheološki nalazi, a postoji i zakonska obaveza provođenje arheoloških istraživanja prije početka radova na povijesnim lokalitetima. Da su nalazi prezentirani nekom od predloženih metoda postojalo bi opravdanje za povećanje cijene. Nažalost, i pored traženja neovisnih priznatih stručnjaka i javnosti arheološki nalazi su ostali prekriveni debelim slojem betona, tako da za povećanje cijene opravdanja nema. Zanimljiv je i podatak da je npr. uređenje zadarske rive koštalo cca 3.300,00 kn po kvadratnom metru uz upotrebu kamena za popločavanje, dok je kvadratni metar splitske Rive dostigao 6.800,00 kn što je vjerojatno rekordna cijena za uređenje jednog javnog gradskog prostora.</span></div>
<div style="font-family: Times,"Times New Roman",serif; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: large;">Kronologiju događanja u vezi natječaja za izvođenje radova i cijene koštanja "uređenja" splitske Rive možete vidjeti u tekstovima u nastavku.</span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: Arial Unicode MS,Arial,sans-serif;"><span style="font-family: Times New Roman,serif;">Tako Slobodna Dalmacija od 30.09.2006. donosi tekst <b>„Rivu gradi Konstruktor, IGH pripremio natječaj“</b> autora</span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><b>Na natječaju za izvođača komunalnog opremanja Rive pobijedio je "Konstruktor-inženjering" s ponudom od </b><b>66.077.303,25 kuna</b><b>, bez PDV-a, što znači da bi nova Riva Splićane trebala stajati ukupno 80,6 milijuna kuna.</b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><b>Valjane ponude poslali su još zagrebački "Viadukt" s cijenom od 73.037.294,40 kuna i splitski "Lavčević" s cijenom od 84.801.823,10 kuna.<br />"Konstruktorova" pobjeda je bila očekivana, a Zvonko Kotarac, predsjednik dalmatinske podružnice Hrvatske udruge poslodavaca i vlasnik "Dal-koninga", u nedavnom je istupu u Slobodnoj Dalmaciji čak ustvrdio kako su uvjeti natječaja, u kojima se traži da izvođač ima najmanje 350 radnika i godišnji prihod od 50 milijuna eura, naštimani tako da ih mogu zadovoljiti samo četiri tvrtke u Hrvatskoj. Prozivajući zbog toga gradonačelnika Zvonimira Puljića, Kotarac je izjavio kako Puljić "pogoduje točno određenoj privatnoj i privatiziranoj tvrtki", aludirajući pritom očigledno na "Konstruktor-inženjering".</b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><b>Kada smo tragom Kotarčevih optužbi upitali Branka Poljanića, člana Poglavarstva zaduženog za urbanizam, kako je Poglavarstvo došlo do procjene po kojoj bi izvođač trebao imati baš 350 zaposlenih i 50 milijuna eura prihoda, odgovorio nam je da je te brojke donio Institut građevinarstva Hrvatske (IGH), koji je angažiran kao konzultant u pripremi natječaja i s kojim je sklopljen posao vršenja nadzora nad izvođenjem radova.<br />- Prema uvjetima natječaja, devet je tvrtki u Hrvatskoj koje su se mogle prijaviti za taj posao, a ne četiri, kako tvrdi Kotarac. Kada smo sve zahtjeve ovog posla, koji nije nimalo jednostavan jer uključuje radove na instalacijama, proizvodnju samih ploča, postavljanje šentadi i rasvjete, stavili na papir, došli smo, u konzultacijama s IGH-om, do zaključka da su to parametri koji nam najviše odgovaraju i bili smo svjesni da ih može zadovoljiti samo desetak najjačih tvrtki. Iako ima i drugih poduzeća u Hrvatskoj koja bi to mogla izvesti, ovo je bio način da kao investitor eliminiramo ponude neozbiljnih izvođača. Presudno je bilo da se posao može završiti do 1. svibnja sljedeće godine, i jedini uvjet koji je osobno tražio gradonačelnik bio je da izvođač bude tvrtka koja može raditi u tri smjene kako ne bi došlo do kašnjenja radi nepovoljnih vremenskih prilika - kazao nam je Poljanić.<br />"Konstruktorova" cijena vjerojatno će se korigirati jer će se nastojati pronaći dodatne uštede u pojedinim stavkama ponude. </b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><span style="font-family: Times New Roman,serif;"><b>Đukani veza IGH-a i Konstruktora</b></span></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><b>"IGH" se zbog naziva u javnosti često percipira kao državna institucija, no riječ je o tvrtki koja je od 1997. godine u cijelosti privatizirana. Zanimljivo je da je njezin direktor Petar Đukan otac Saše Đukana, direktora zagrebačke podružnice "Konstruktor-inženjeringa".</b></i><br />
<br />
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;">29.09.2006. Grupacija za proizvodnju i preradu arhitektonsko građevnog kamena pri Županijskoj komori Split je javnosti uputila tekst "Arhitektonski građevni kamen u projektu splitske Rive" predsjednika grupacije Velibora Jukića iz kojeg izdvajamo sljedeće:</span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><br /></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><span style="font-family: Times New Roman,serif;"><b>"8) Osma neistina: kamen je skuplji od betona koji će biti korišten u projektu splitske Rive i time aktualna gradska vlast brine o novcu građana Splita</b></span></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><br /></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><span style="font-family: Times New Roman,serif;"><b>Istina je da gradska vlast nije imala predodžbu koliko koštaju betonske ploče predviđene aktualnim projektom, a još manje koliko košta kamen u sličnim projektima.</b></span></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><span style="font-family: Times New Roman,serif;"><b>Sama činjenica da je najpovoljnija ponuda za predmetni natječaj imala cijenu od 66 milijuna kuna (bez PDV-a) potvrdila je naše izjave da će kvadratni metar splitske betonske Rive koštati više od bilo koga metra kvadratnog rive, trga ili drugog javnog prostora oblaganim kamenom.</b></span></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Navodimo neke primjere koji će pokazati da je aktualna splitska vlast odabrala projekt za koji projektanti i naručitelji nisu imali predodžbu o cijeni. Istim projektantima se to dogodilo i u slučaju mosta na Rječini u gradu Rijeci kad su prvo zamislili most od grafitnih vlakana koji je bio nezamislivo skup, pa je nađeno jeftinije rješenje. U ovom projektu nije traženo bolje, a kamoli jeftinije rješenje nego se od početka manipuliralo sa podacima o preskupom i inferiornom kamenu (i to ispred spomenika pod zaštitom UNESCO-a, koji je izgrađen od kamena). Uobičajeno je da se tijekom radova na ovakvim projektima pojave dodatni radovi, pa je za očekivati, da će trošak oblaganja metra kvadratnog splitske betonske rive koštati (za svojih 14.000 metara kvadratnih) preko 5.000,00 kn + PDV. Previše za jednu betonsku rivu s nešto klupa i rasvjetom u obliku dizalica i tendama bez obzira na infrastrukturu koja se ugrađuje ispod Rive.</b></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>Najbolji dokaz o cijeni primjene kamena su aktualni primjeri:</b></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><br /></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><b>a) istovremeno sa splitskim natječajem organiziran je natječaj za uređenje trga u Zadru u produžetku sada čuvene Istarske obale, s projektom izrađenim u potpunosti od kamena, višestruko nagrađenih "morskih orgulja". U zadarskom slučaju je za površinu koja je slična površini koja se uređuje u Splitu, najpovoljnija cijena bila ispod 46 milijuna kuna (bez PDV-a). To znači da će kvadratni metar koštati 3.285,00 kn, a u projektu je još predviđeno fine i grube kamene klesarije za dodatne estetske elemente u količini preko 250 kubnih metara. Lako bi bilo zaključiti da Zadrani znaju što rade, jer već su grad koji je od osamostaljenja Hrvatske napravio najviše u uređenju grada i gotovo sve od kamena, zahvaljujući domaćim, zadarskim projektantima.</b></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><span style="font-family: Times New Roman,serif;"><b>U predmetnom zadarskom projektu kamen čini vrijednost od 18 milijuna kuna. Prosječna cijena kvadratnog metra kamenog pločnika debljine 7 – 10 cm je cca 900,00 kn po kvadratnom metru. Ukupnu prosječnu cijenu su podigli razni dodatni ukrasni kameni elementi, ali ni slučajno da bi prešli cijenu asketski projektirane piste splitske Rive.</b></span></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><span style="font-family: Times New Roman,serif;"><b>b) prošle godine je završen projekt uređenja kamene rive u Malom Lošinju gdje je korištena debljina kamena 7 cm, na oblaganoj površini od cca 10.000 kvadratnih metara</b></span></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><span style="font-family: Times New Roman,serif;"><b>Ukupan je projekt, uključujući cjelokupnu infrastrukturu, koštao cca 23 milijuna kuna, a vrijednost kamena je bila cca 10.000 milijuna kuna u što je uključena sva dodatna gruba i fina klesarija. Znači da je uređenje koštalo 2.300,00 kn po kvadratnom metru.</b></span></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><br /></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><span style="font-family: Times New Roman,serif;"><b>Iz navedenih, a i svih drugih projekata kao Dubrovnik, Makarska, Korčula, Brač, Marmontova u Splitu, Trogir, Vodice, Skradin, Šibenik, Primošten, Pag, Novalja, Novigrad, Krk itd, nemamo primjera da je cijena kamene obloge bez obzira na projektanta i odabranu debljinu ili vrstu kamena prelazio cijenu od 1.100,00 kn po kvadratnom metru, a najčešća prosječna cijena je bila cca 850,00 kn po kvadratnom metru. U toj cijeni je sadržan rad, materijal i vezivni materijal.</b></span></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><span style="font-family: Times New Roman,serif;"><b>Iz iskustva znamo da ukupna cijena kamena u cjelokupnom projektu čini od 40 do 60 % ovisno o obimu infrastrukturnih radova i infrastrukturne opreme. U nekim projektima su strujni ormar, kandelabri, klupe i slično projektirane od kamena što može utjecati na cijenu.</b></span></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><span style="font-family: Times New Roman,serif;"><b>Očito je da je u slučaju splitske Rive neiskustvo projektanata i neznanje aktualnih stručnih službi i izvršnih organa pridonijelo da se ušlo u projekt s jeftinim materijalom, koji je zbog svojih dimenzija i tehničkih zahtjeva pripreme podloge enormno poskupio projekt.</b></span></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i><span style="font-family: Times New Roman,serif;"><b>Tako smo u slučaju projekta splitske Rive umjesto jeftinog materijala dobili skupi materijal i projekt, a jeftini izgled za jednokratnu upotrebu."</b></span></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><br /></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
09.12.2007. godine Slobodna Dalmacija donosi tekst Lea Kovačića naslova <b>„<span style="color: #f51e30;"><span style="color: black;">Tajna Rive</span></span> - građani platili 72,3 milijuna kn“ </b>kojeg donosimo u cijelosti:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><b>"Prema riječima Branka Poljanića, šefa projekta uređenja Rive i prvoga gradskog urbanista, porezni obveznici platili su tehnobetonsku šetnicu ukupno </b><b>72 milijuna i 335 tisuća kuna</b><b>, što je šest milijuna kuna više od planirane cijene. “Konstruktoru” će se tako, odlukom Poglavarstva, isplatiti dodatna sredstva za nepredviđene radove na šetnici. Tako će izvođač, kojemu se na početku radova prijetilo penalima ako svečano otvaranje za Sudamju dođe u pitanje, još i dobiti naknadna sredstva, usprkos kašnjenju</b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><b>- Treba napomenuti da je naš osnovni ugovorni troškovnik s “Konstruktorom” iznosio nešto više od 66 milijuna kuna, a radovi su na koncu koštali tri milijuna kuna manje. Razliku je, naime, stvorila arheologija na Rivi i konzervatorski radovi, za što je izdvojeno dodatnih osam milijuna kuna. Da je potrebno platiti dodatna sredstva, potvrdio je i Institut građevinarstva Hrvatske, koji je obavljao nadzor radova, jer se radi o nepredviđenim radovima koji se nisu mogli sagledati u fazi izrade projektne dokumentacije, kao ni u fazi nuđenja. No, bez obzira koliko konačni iznos izgledao velik, to je malen iznos s obzirom na to što se sve ovim uređenjem omogućilo - istaknuo je Poljanić, premda su arheološka istraživanja na povijesnim lokalitetima zakonska obveza, prije početka radova.<br />Podsjetimo, troškovnik radova na Rivi godinu i pol dana nije bio prezentiran javnosti, pa čak ni gradskim vijećnicima koji su digli ruke za početak uređenja, što je izazvalo sumnje kako su usluge “Konstruktora” preplaćene. Javnost je tada spekulirala i s iznosom od čak 100 milijuna kuna, a neki od oporbenih vijećnika tvrdili su kako će se ukupna vrijednost radova popeti na 80 milijuna kuna."</b></i></div>
<div style="font-family: Times,"Times New Roman",serif; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><br /></span></div>
<div style="font-family: Times,"Times New Roman",serif; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: large;">Na 8.oj sjednici Gradskog vijeća grada Splita održanoj 02.10.2008 vijećnici su prihvatili Nalaz iz Izvješća o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja i poslovanja grada Splita za 2007. godinu. O tome je na stranici Grada Splita pisalo slijedeće</span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><b>"Vijećnici su danas prihvatili Nalaz iz Izvješća o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja i poslovanja grada Splita za 2007. godinu. Pritom je najviše rasprave izazvao podatak o cijeni izgradnje i uređenja Rive. Riječ je o </b><b>94,9 milijuna kuna</b><b> plus 1,88 milijuna za nabavljene stolove i stolice."</b></i></div>
<div style="font-family: Times,"Times New Roman",serif; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><br /></span></div>
<div style="font-family: Times,"Times New Roman",serif; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: large;">Kao što se vidi iz priloženih tekstova konačna cijena radova na Rivi koju su platili građani Splita premašuje za više od 30% cijenu s kojom je tvrtka „Konstruktor – inženjering“ pobijedila na Natječaju. </span></div>
<div style="font-family: Times,"Times New Roman",serif; margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: large;">Kako je uopće moguće tako nešto i čemu uopće služe natječaji kad očito ponuđena cijena ne znači ništa? Hoće li ikada snositi odgovornost oni koji su odobrili isplatu (Poglavarstvo grada Splita) sredstava poreznih obveznika veću za više od 30% od dogovorenog iznosa?</span></div>Unknownnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2837842439195618975.post-62491318727685974662012-02-24T08:47:00.000+01:002012-02-28T14:19:47.604+01:001.12 Izdavanje građevinske dozvole za rekonstrukciju Rive<br />
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Kao što je već u više navrata već navedeno za uređenje Rive raspisao se: <strong>„Javni, državni, opći i pozivni, projektni, u jednom stupnju anonimni NATJEČAJ za izradu idejnog rješenja UREĐENJA I URBANE OPREME SREDIŠNJEG DIJELA SPLITSKE RIVE“.</strong></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Sukladno tome Konzervatorski odjel Split, Uprave za kulturnu baštinu Ministarstva kulture donio je 26.09.2006. godine Rješenje kojim je izdao prethodno odobrenje investitoru Gradu Splitu za „<strong>Uređenje i urbano opremanje splitske Rive“</strong></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Međutim, Ured državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji izdaje Građevinsku dozvolu za <u><b>rekonstrukciju</b></u>, uređenje i urbano opremanje dijela splitske Rive u kojoj se na stranici 3 Građevinske dozvole poziva na izdano Rješenje Konzervatorskog odjela Split. </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
To znači da je građevni zahvat <b>rekonstrukcije</b> nezakonit s aspekta Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, jer je time izigrana odredba iz članka 62 st.. 2 toga zakona na koji se Građevinska dozvola poziva. Sukladno tome i sama Građevinska dozvola je ništava.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Dakle, netko je u Građevinskoj dozvoli upisao riječ „<b>rekonstrukcija</b>“ mada se niti Natječajem, niti Rješenjem Konzervatorskog odjela Split zahvat „<b>rekonstrukcije</b>“ Rive nije niti tražio niti odobrio.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
U prilogu donosimo kopiju prve stranice Natječaja, Rješenja Konzervatorskog odjela Split i Građevinske dozvole.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi8_DqTp1g2UHEQpnNu5DnORrsp60jJ3XEG_Zsa6FCdxAQkXvt3h1V5V0wI2ls2yeG4O762-1eGL3AsCvjloEbfJgSwvQTqsFEtpudJDii7O0BeL8XmW-8PEdzgsA2Iue0GIIJUN-RLpas/s1600/Natje%C4%8Daj.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi8_DqTp1g2UHEQpnNu5DnORrsp60jJ3XEG_Zsa6FCdxAQkXvt3h1V5V0wI2ls2yeG4O762-1eGL3AsCvjloEbfJgSwvQTqsFEtpudJDii7O0BeL8XmW-8PEdzgsA2Iue0GIIJUN-RLpas/s320/Natje%C4%8Daj.bmp" uda="true" width="227" /></a></div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgjvONNtrYW5qrVdSvCyk7BngOv6_fD4qFV-elZiLKi4SE88_Jla2uog0RUxnc_0QgKGWfRKBz73vGXegRVqaZGSN1f-4NunSy1JL4LQpmbbCuMHMK5xNeV00oXlY3dqn0QQNPAE7Envmo/s1600/Rje%C5%A1enje.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgjvONNtrYW5qrVdSvCyk7BngOv6_fD4qFV-elZiLKi4SE88_Jla2uog0RUxnc_0QgKGWfRKBz73vGXegRVqaZGSN1f-4NunSy1JL4LQpmbbCuMHMK5xNeV00oXlY3dqn0QQNPAE7Envmo/s320/Rje%C5%A1enje.bmp" uda="true" width="207" /></a></div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiBA1QVmNqFHRXGEv-H9u7Utr78UjCVHXLg0AsYX5Ser_jMeVodvBzaV3IwQP5JAMYk9P5FijK9rVjzoTwrSe71yKzs6rEt9SmrvGy64arVkz0lkcY26NiCx_WuL6IZOzCUSbFmb8IrbJg/s1600/Dozvola.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiBA1QVmNqFHRXGEv-H9u7Utr78UjCVHXLg0AsYX5Ser_jMeVodvBzaV3IwQP5JAMYk9P5FijK9rVjzoTwrSe71yKzs6rEt9SmrvGy64arVkz0lkcY26NiCx_WuL6IZOzCUSbFmb8IrbJg/s320/Dozvola.bmp" uda="true" width="201" /></a></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>Unknownnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2837842439195618975.post-14230574175567994412012-02-23T22:59:00.000+01:002012-12-09T12:34:32.267+01:001.13 Nepravomoćna uporabna dozvola<br />
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Dana <b>07.05.2007</b>. godine Ured državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji izdaje Uporabnu dozvolu investitoru Gradu Splitu za upotrebu rekonstruiranog, uređenog i urbano opremljenog dijela splitske Rive. Također se u Uporabnoj dozvoli navodi slijedeće:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
„<b>Također je utvrđeno da montaža dijela urbane opreme – štekata nije dovršena, kao i izvršena ispitivanja vezana za funkcionalnost konstrukcije i podiznih elektro-ormara, te da nije dostavljen zapisnik o ispitivanju instalacije kanalizacije, pa je Povjerenstvo u zapisniku zauzelo mišljenje da je naprijed navedene nedostatke potrebno ukloniti do 01.06.2007. godine, ali da isti nisu prepreka da se za predmetnu građevinu izda uporabna dozvola“.</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Dana<b> 07.10.2008. godine na sjednici Gradskog vijeća grada Splita</b>, gradskim vijećnicima je predočeno izvješće o reviziji poslovanja grada Splita. Državni ured za reviziju posebno je prigovorio što Riva nema pravomoćnu uporabnu dozvolu.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Tom prigodom je gradonačelnik Ivan Kuret za Dalmacija News izjavio:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i>„<b>Gradonačelnik </b><b><span style="font-weight: normal;">Ivan Kuret</span></b><b> je rekao da su pri izdavanju uporabne dozvole uočeni tehnički nedostaci i naložen je rok u kojem se oni moraju ukloniti.</b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b><i>- Međutim, još nismo krenuli u realizaciju ovog posla jer kod svih gradskih investicija izdavanje uporabne dozvole je vrijeme koje traje - prokomentirao je gradonačelnik Kuret“.</i></b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<h2 class="western">
<span style="font-weight: normal;"><span style="font-size: small;">Podsjećamo da je gradonačelnik Ivan Kuret dana 23.10.2007. godine za Slobodnu Dalmaciju u članku Davorina Perića „Stupovi nosača za tende na Rivi - bespravna gradnja“ dao slijedeću izjavu:</span></span></h2>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i>„<b>Gradonačelnik Ivan Kuret kratko je komentirao moguće nepravilnosti na izgradnji nosača tenda na Rivi.</b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b><i>- Za Rivu je izdana uporabna dozvola, što znači da je projekt napravljen po građevinskoj dozvoli - rekao nam je Kuret“.</i></b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Budući da konstrukcija štekata tj, mehanizam za automatsko otvaranje i zatvaranje tenda do današnjeg dana nisu dovedeni u ispravno stanje za zaključiti je da upravo zbog nakaradnih nosača tendi, dijela urbane opreme koji je najviše osporavan, splitska Riva nema pravomoćnu Uporabnu dozvolu.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
U prilogu donosimo kopiju Uporabne dozvole.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjIVUtDNWrYwWhZ7l-EEgsMNta5SIJgBKVAen6T4xgpCg5NaFphw7YRiMdpJv_7uNCezYVpP00MiJyGgAX3Gl7WI3jBXNAmD2k3z53gkp_6CJNfDP_Cfc_cFp2vDEbv3GCC2j8uSkTdRFg/s1600/Uporabna+dozvola.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjIVUtDNWrYwWhZ7l-EEgsMNta5SIJgBKVAen6T4xgpCg5NaFphw7YRiMdpJv_7uNCezYVpP00MiJyGgAX3Gl7WI3jBXNAmD2k3z53gkp_6CJNfDP_Cfc_cFp2vDEbv3GCC2j8uSkTdRFg/s320/Uporabna+dozvola.bmp" uda="true" width="202" /></a></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br />
Budući aktualna gradska vlast tvrdi kako za Rivu postoji pravomoćna uporabna dozvola Društvo prijatelja kulturne baštine Split, zatražilo je objašnjenje zašto je Državni ured za reviziju prigovorio zbog nepostojanja pravomoćne uporabne dozvole za Rivu, kad <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/173848/Default.aspx">gradske službe tvrde da je uporabna dozvola pravomoćna od 05.06.2007. godine.</a><br />
U prilogu je odgovor Državnog ureda za reviziju od 12.09.2012. godine.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj88SNLwnOtJuQbIf04v4EMhhBi_8nah0PGEK3LoAUsD_mZ6dgsKvX02levRb9OoeubJaaJn2gp7un56vvu6YLMVO006pgLqJ9mxmRtaSJ0gq7k22n3YN4kkyVnpt2OfAuOS7WufhhFeiA/s1600/Uporabna+dozvola+-+Ured+dr%C5%BEavne+revizije.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj88SNLwnOtJuQbIf04v4EMhhBi_8nah0PGEK3LoAUsD_mZ6dgsKvX02levRb9OoeubJaaJn2gp7un56vvu6YLMVO006pgLqJ9mxmRtaSJ0gq7k22n3YN4kkyVnpt2OfAuOS7WufhhFeiA/s320/Uporabna+dozvola+-+Ured+dr%C5%BEavne+revizije.jpg" width="224" /></a></div>
Dakle, i dalje je ostalo otvoreno pitanje zašto je Državni ured za reviziju utvrdio, godinu dana nakon što je, navodno, uporabna dozvola postala pravomoćna, sljedeće:<a href="https://docs.google.com/file/d/0B43ZVNE9aAryUVJneE1PZmRYb2s/edit"> citat iz<span style="font-size: large;"><b> </b><span style="font-size: small;">Izvješća o obavljenoj reviziji iz srpnja 2008. godine</span></span></a><br />
<span style="font-size: large;"><span style="font-size: small;"><b>"Do vremena obavljanja revizije nedostatci nisu uklonjeni i pravomoćna uporabna dozvola nije izdana<span style="font-size: small;">.</span>"</b></span></span></div>
Unknownnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2837842439195618975.post-75270351489953820202012-01-27T14:37:00.000+01:002012-02-29T14:40:00.090+01:002.1 Zatrpavanje arheoloških nalaza<br />
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Prije samog početka radova bilo je za očekivati da će se prilikom uređenja splitske Rive pronaći arheološki nalazi. U tu svrhu izvršena su opsežna arheološka istraživanja, te se došlo do vrlo značajnih arheoloških otkrića, koji u nekim segmentima bacaju novo svijetlo na Dioklecijanovu palaču i na razvitak povijesne jezgre Splita. Pokušati ćemo u najkraćim crtama nabrojiti što je sve nađeno:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<u><b>I Zapadni dio obuhvata projekta Rive</b></u></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Na zapadnom dijelu Rive otkriveni su:</div>
<ul>
<li><div style="margin-bottom: 0cm;">
temelji kasnosrednjovjekovnog kaštela Bernardi (XIII stoljeće);</div>
</li>
<li><div style="margin-bottom: 0cm;">
temelji mletačkog kaštela (XV stoljeće) s dijelovima pripadajuće obale</div>
</li>
</ul>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi3mygFVgocgt3UEsrteRo81WtSBYVz5HYnkIkjmxJ65X9hDcEMO5gANu8MATIXFZ0YQeCjB-H9k4wK2-JzpRYtLxZf2fOR0wtV942OxsqgSsTJJj-k_Rb3yn3ivceW4zHipJoQeKarTWM/s1600/Arh+1.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi3mygFVgocgt3UEsrteRo81WtSBYVz5HYnkIkjmxJ65X9hDcEMO5gANu8MATIXFZ0YQeCjB-H9k4wK2-JzpRYtLxZf2fOR0wtV942OxsqgSsTJJj-k_Rb3yn3ivceW4zHipJoQeKarTWM/s200/Arh+1.bmp" uda="true" width="200" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEguVIwxMJw_tOPn8NLzAuuI4hOPmKq46zmXux7ja1XaCaNfANqrgAukQUFmITJfTdowxG48cwSi5OHehJ1VQQO9QQUqT14KAJTorjEp7v0RaH6feSGyc-YJgHkzw3gzJ_Z-z3Sdlshyphenhyphen6YA/s1600/Arh+2.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEguVIwxMJw_tOPn8NLzAuuI4hOPmKq46zmXux7ja1XaCaNfANqrgAukQUFmITJfTdowxG48cwSi5OHehJ1VQQO9QQUqT14KAJTorjEp7v0RaH6feSGyc-YJgHkzw3gzJ_Z-z3Sdlshyphenhyphen6YA/s200/Arh+2.bmp" uda="true" width="200" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Posebno su impresivni temelji mletačkog kaštela, kojemu su ostale sačuvane dvije sjeverne kule, a sav preostali zidom uokvireni prostor pružao se dalje prema jugu i sad su otkriveni njegovi temelji.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<u><b>II Istočni dio obuhvata projekta Rive </b></u></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Tu je pronađeno pet različitih povijesnih slojeva, koji čine jedno od najzanimljivijih horizontalnih stratifikacija u našoj arheologiji:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<u><b>Prvi povijesni sloj</b></u></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Pristanište iz rimskog preddioklecijanovog doba</b><b>.</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Pronađeni ostaci konstrukcije Rimskog ranocarskog drvenog pristaništa (mula), temeljena na drvenim pilotima i prirodnoj morskoj stijeni, čine najstariji povijesni sloj.<span style="color: red;"> </span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Otkriveni su okomito zabijeni drveni piloti, a u nasipu je nađeno mnogo ostataka amfora koje upućuju na datiranje možda čak i u helenističko doba. </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<u><b>Drugi povijesni sloj</b></u></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Obala iz vremena izgradnje Dioklecijanove palače</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Ova obala je drugi povijesni sloj u razvitku splitske Rive i svakako je jedan najprivlačnijih nalaza u Dioklecijanovoj palači u posljednjim desetljećima. </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Zapadno od ulaza u podrumske dvorane Dioklecijanove palače otkrivena je obalna linija pristaništa dugog više od 40 metara, zidana velikim pravilno klesanim blokovima u tehnici opus quadratum<i><b>.</b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjIfmYoXTiibKea4toM5v0rMcMtsaNshxgx-5Ee8K_V-_7D9lbKS37yr3wYUh3yhzS0Cs5j3Iq9n-F7CFbNlXF65NCM9lEG70TpoKdfZqrG5JPeu_e6JjxpAXE3g5r45EChdRIUjKkJJrM/s1600/Arh+3.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjIfmYoXTiibKea4toM5v0rMcMtsaNshxgx-5Ee8K_V-_7D9lbKS37yr3wYUh3yhzS0Cs5j3Iq9n-F7CFbNlXF65NCM9lEG70TpoKdfZqrG5JPeu_e6JjxpAXE3g5r45EChdRIUjKkJJrM/s200/Arh+3.bmp" uda="true" width="200" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjDDtJvti38zrdItlYcFZgM5qQIfSSE2PRbSO32nVm9PAEv9raPKRDao6yQAfnNV-qDv8itlHvXph5p6IE4LxYqbc5ldRp73UGSbUkorNZckUpWgP0kZ0ws3dgYDFdIkciIjc1J4CzQtvU/s1600/Arh+4.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjDDtJvti38zrdItlYcFZgM5qQIfSSE2PRbSO32nVm9PAEv9raPKRDao6yQAfnNV-qDv8itlHvXph5p6IE4LxYqbc5ldRp73UGSbUkorNZckUpWgP0kZ0ws3dgYDFdIkciIjc1J4CzQtvU/s200/Arh+4.bmp" uda="true" width="200" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj93wzQQtedLm7xIDnYDAUVZUm2bffrp5L-qObYlencsN6640oCszS8ctnFT0DTSuLaaEh0lyv394r2MOiDMYhstvZW2lEl_UzreoSwIBgEiWaxF7TdoP105-UYatccgnTI4csQjllood4/s1600/Arh+5.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj93wzQQtedLm7xIDnYDAUVZUm2bffrp5L-qObYlencsN6640oCszS8ctnFT0DTSuLaaEh0lyv394r2MOiDMYhstvZW2lEl_UzreoSwIBgEiWaxF7TdoP105-UYatccgnTI4csQjllood4/s200/Arh+5.bmp" uda="true" width="200" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiaC5cSmTCbIvEwu5x1qpBdtFrMf8UpHLB34tBhMEJq8AFXM_Z_oxPtVYmNEC_qywOPQvDHKUTq5ZQW6rFA1LcIvFD-IFzmZlrtkqyyKVD9R6d6YXsKw8esoMklQtmQlln7pakxMwuDh6M/s1600/Arh+6.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiaC5cSmTCbIvEwu5x1qpBdtFrMf8UpHLB34tBhMEJq8AFXM_Z_oxPtVYmNEC_qywOPQvDHKUTq5ZQW6rFA1LcIvFD-IFzmZlrtkqyyKVD9R6d6YXsKw8esoMklQtmQlln7pakxMwuDh6M/s200/Arh+6.bmp" uda="true" width="200" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<u><b>Treći povijesni sloj</b></u></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Obala kojoj pripadaju zidane dogradnje i prigradnje vjerojatno nastale na izmaku kasne antike ili u ranom bizantskom dobu (između VI i XI stoljeća)</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Način gradnje tog zida manje je kvalitetan, jer ga čini uporaba lomljenih komada i poneki klesanac. U toj strukturi pronađene su i mnoge spolije, poput arhitrava, koji je pripadao monumentalnoj preddioklecijanovoj građevini. Još , sredinom prošlog stoljeća bili su pronađeni njeni ukrasni ostaci, nadopunjeni nalazima iz kraja stoljeća. Oni su pokazali da se na mjestu Dioklecijanove palače nalazila jedna zgrada kružnog tlocrta (stadion, hram, odeon?) koja je uklonjena da bi se mogla sagraditi Dioklecijanova palača. Sada su iskopavanjem Rive pronađeni i drugi njezini dijelovi.<u> </u></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Još nije točno utvrđeno vrijeme gradnje tog proširenja obale, ali se po stratigrafskim okolnostima može pretpostaviti da pripada vremenskom rasponu od Justinijanova vremena do visokog srednjeg vijeka ( između VI i XII stoljeća).</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<u><b>Četvrti povijesni sloj</b></u></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Srednjovjekovni obalni zid</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Na 12-om metru južno od Kellerovih kućica otkriven je trakt obalnog zida odmaknut oko 1 m od mletačke (venecijanske) obale. Građen je nešto lošijom tehnikom klesanaca zidanih u redovima, a istraživači ne isključuju mogućnost da je bio i u funkciji nekog mandrača.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgS6WvvyB80usgSfEdMJ7gF8f7dg9BkGaxPzNfCi0cN3MNYYW6zgoXwckBNdKSi5KUAfKNnFPWm0_UaggOJPAemX4frnaqXnExe4NJNvtM01EKDOiZRxuClK2id1DC21eBe80uPJBEUP4A/s1600/Arh+7.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="139" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgS6WvvyB80usgSfEdMJ7gF8f7dg9BkGaxPzNfCi0cN3MNYYW6zgoXwckBNdKSi5KUAfKNnFPWm0_UaggOJPAemX4frnaqXnExe4NJNvtM01EKDOiZRxuClK2id1DC21eBe80uPJBEUP4A/s320/Arh+7.bmp" uda="true" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<u><b>Peti povijesni sloj </b></u></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Venecijanska obala </b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Položaj pokazuje već znatno proširenje u odnosu na prvu obalu iz Dioklecijanova doba, konstatiranu u dužini od preko 120 metara. Zanimljivi su njegovi temelji na nasipu iz ranijih razdoblja, u kojem su pronađeni također ostaci iz Dioklecijanovog, pa čak i</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
preddioklecijanovog vremena.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg8ods50B1aSBNpvWrWZdKSfdgPHexyy8rDemXt-dp5dJ_AXAZEx5HGGqyBx4OohIfRF6MZHOPB2Sc2v-Z6b7Wd1PTOp35nKMwgsa8IaYYI3gqSkq093njpnuYxcF2ZZVCwhOZivCitaiE/s1600/Arh+8.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg8ods50B1aSBNpvWrWZdKSfdgPHexyy8rDemXt-dp5dJ_AXAZEx5HGGqyBx4OohIfRF6MZHOPB2Sc2v-Z6b7Wd1PTOp35nKMwgsa8IaYYI3gqSkq093njpnuYxcF2ZZVCwhOZivCitaiE/s320/Arh+8.bmp" uda="true" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Nažalost, svi nalazi ostali su duboko pod betonom, doduše stručno zaštićeni, ali nedostupni javnosti. Vodile su se rasprave o tome kako i na koji način prikazati nalaze, ali ipak se u konačnici pristupilo zatrpavanju. <br />
Svoj mišljenje o prezentiranju arheoloških nalaza iznio je i dr. Duško Kečkemet u tekstu <strong>„O funkcionalnosti i nefunkcionalnosti opreme splitske Rive"</strong>: </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<em><strong>„Arheološki nalazi starih riva zatrpani su i nisu predstavljeni javnosti na licu mjesta, iako je to moglo biti učinjeno ucrtavanjem ranijih riva u novom pločniku i preglednom tablom sa crtežima i legendama na tom položaju.“</strong></em></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<em><br /><strong></strong></em></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
U prilogu donosimo i prijedlog Društva prijatelja kulturne baštine o načinu prikazivanja nalaza kao i skandalozan odgovor splitskog konzervatora Joška Belamarića objavljen 19.03.2007. godine u Jutarnjem listu:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Piše: Duška Čolović</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="border-bottom: #000000 1px solid; border-left: medium none; border-right: medium none; border-top: medium none; margin-bottom: 0cm; padding-bottom: 0.04cm; padding-left: 0cm; padding-right: 0cm; padding-top: 0cm;">
<b>Nalazi s rive bit će u dva muzeja</b> <br />
<em><strong>SPLIT - Ostatke Dioklecijanove rive, koje su arheolozi pronašli i odlučili zatrpati jer nisu našli način na koji bi mogli biti sačuvani, treba obilježiti posebno izvedenom obradom partera, smatraju u Društvu prijatelja kulturne baštine Split.<br />- Obilježavanje arheoloških nalaza u parteru može se postići upotrebom drukčijeg materijala, primjerice kamenih ploča u raznim tonovima. <br />Tako bi se barem nagovijestilo što se krije pod zemljom - navodi predsjednik Društva prijatelja kulturne baštine Ante Sapunar.<br />Društvo predlaže da se ostaci Dioklecijanove obale, mletačkog kaštela i mletačke rive obilježe postavljanjem panoa s crtežima nalaza i tekstualnim opisom. <br />Međutim, ravnatelj splitskog Konzervatorskog zavoda Joško Belamarić otklanja takvu mogućnost.<br />- Bojim se da to neće biti moguće jer dimenzije Dioklecijanove rive nije moguće ustanoviti. Mi ne znamo gdje počinje niti gdje završava ta riva - rekao je Belamarić te dodao da će nalazi s Rive biti izloženi u dva muzeja na Rivi. <br />Postav jednog muzeja činit će nalazi Dioklecijanove rive, a u drugom, koji će biti u Hrvojevoj kuli, izložit će se nalazi kaštela i fortifikacija. Belamarić ističe da ispitivanje mogućnosti izlaganja ostataka jugozapadne kule još traju. </strong></em></div>
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgHuasfYDqbOENq5FxdhXnt1dbYXOqGqse6RLlB3dzbaM1efr4iV6zrTR0240LCnAMwCqifsb1zNzpXaJrbidL0YA4AomskJEUY1Z_Qybx5XfX9QP0VFZS7euHlIIjE-P8wIsvDT6KEFy0/s1600/Arh+7.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"></a><br />
<div align="center" style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhy1fQcsMPmzdSTEEv59s38HGLQ0kAU4jIB3foTNS1X88-gxo222l62gk_-W8nf7juyaVKf9BzKjv1z-TKzGOYb2b86iNIc4M-IN1BG2IhU6yTQJFsK4F0Xq5dtmjOve-x3WwqJznW2XW4/s1600/Arh+9.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhy1fQcsMPmzdSTEEv59s38HGLQ0kAU4jIB3foTNS1X88-gxo222l62gk_-W8nf7juyaVKf9BzKjv1z-TKzGOYb2b86iNIc4M-IN1BG2IhU6yTQJFsK4F0Xq5dtmjOve-x3WwqJznW2XW4/s320/Arh+9.bmp" uda="true" width="209" /></a></div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: left;">
<span style="text-decoration: none;"><span style="font-size: small;">Studio X izradio je projekt „suhog“ ili „mokrog“ prezentiranja temelja jugozapadne kule Dioklecijanove palače (vidi prilog), ali i ta mogućnost je odbačena o čemu donosimo tekst Tee Sumić objavljen 11.04.2007. godine u Slobodnoj Dalmaciji pod naslovom <strong>„Nalaze s Rive ostavimo u vodi i natkrijmo mostom“:</strong></span></span></div>
<div style="font-style: normal; margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: x-small;"><b><em>"Nema apsolutno nikakvih urbanističkih, konzervatorskih ni tehničkih razloga za zatrpavanje vrijednih ostataka jugozapadne kule, pronađenih tijekom arheoloških iskapanja na Rivi, tvrdi Zlatko Uzelac, nekadašnji zamjenik ministra graditeljstva, a sada član zagrebačkog projektnog biroa "Studio X".<br />Suprotno vještačenju Instituta građevinarstva Hrvatske, koji problem voda koje bi nadirale u otvor s ostacima kule drži nerješivim, u "Studiju X" smatraju drukčije, što su pokazali i u projektu prezentiranja ostataka jugozapadne kule, izrađenom po narudžbi Ministarstva kulture.<br />— Dokazali smo kako je to vrlo jednostavno izvedivo, no unatoč tome, komisija se prošloga tjedna odlučila na zatrpavanje nalaza, što mogu objasniti jedino lobiranjem projektanata koji ne žele da im se poremeti slatkasti "total dizajnić" — navodi Uzelac ističući kako drugdje u svijetu nikome ne bi palo napamet zatrpavati tako važne nalaze koji, među ostalim, pokazuju gdje je počinjala Palača.<br />Prema zamisli "Studija X", ostaci kule bi ostali otkriveni, a kako se ne bi ometala pješačka komunikacija, udubina u kojoj su arheološki nalazi natkrila bi se transparentnim mostom. Dio Rive rezerviran za štekate, objašnjava Uzelac, jednim bi se dijelom snizio, te bi se njegovim stepenastim spuštanjem prema Palači otkrili ostaci kule.<br />— Imamo suvremeniji pristup od IGH pa smo pronašli rješenje za vodu: ona bi se djelomično iscrpila, kako bi joj se razina spustila na onu iz antičkog razdoblja, kada je površina mora bila 70 centimatera niža. Voda bi se razbistrila, lijepo bi odražavala ostatke, a mogla bi se postaviti i podvodna rasvjeta — predlaže Uzelac, navodeći kako je takav zahvat s tehničkog aspekta rutinska stvar, te odbija prigovore konzervatora da bi se postrojenjima za crpljenje vode uništili vrijedni nalazi.<br />— Slični su zahvati već uspješno obavljeni duž mediteranske obale, ponajviše u Španjolskoj, a autor ovog projekta Antun Diklić to je već napravio u Sisku s prezentacijom Siscije, gdje je također postojao problem voda. Split bi time dobio ugodan ambijent, pogodan za okupljanje, sjedenje, pa čak i spontano sviranje gitare — zaključuje Uzelac, te na naš upit o problemu nakupljanja otpadaka u "rupi", uzvraća kako, prema njegovim iskustvima, "škovace" završe samo u zapuštenim prostorima."</em></b></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhdYlqksbRor3_eqvau2ldjR5fqk2UL0YP7VY9Ndd2lAmScGMVt-Bx9D1D7pSvvKG6HCkapH_aOsp4Ck1R37Xlbh_1Tspckckt2WeJClgaBNCy8WMDstj7BfoqGRFRWCkayUF5W0HymDbQ/s1600/Arh+10.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="195" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhdYlqksbRor3_eqvau2ldjR5fqk2UL0YP7VY9Ndd2lAmScGMVt-Bx9D1D7pSvvKG6HCkapH_aOsp4Ck1R37Xlbh_1Tspckckt2WeJClgaBNCy8WMDstj7BfoqGRFRWCkayUF5W0HymDbQ/s320/Arh+10.bmp" uda="true" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Na kraju je ipak odlučeno da se barem ostaci jugozapadne kule Dioklecijanove palače označe drugačijom obradom kamena na tom prostoru, kako prenosi Jutarnji list od 04.04.2007. godine, a što je i potvrđeno u razgovoru sa Sašom Begovićem . Tekstove na temu označavanja jugozapadne kule donosimo u nastavku.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
04.04.2007. - Jutarnji list </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Piše: Duška Čolović</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: xx-small;"><br /></span><b>Zaštitit će se ostaci Dioklecijanove palače na splitskoj rivi</b> </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="border-bottom: #000000 1px solid; border-left: medium none; border-right: medium none; border-top: medium none; margin-bottom: 0cm; padding-bottom: 0.04cm; padding-left: 0cm; padding-right: 0cm; padding-top: 0cm;">
<strong><em>SPLIT - </em></strong><strong><em>Ostaci jugozapadne kule Dioklecijanove palače otkriveni prilikom uređenja splitske rive zatrpat će se, a arheološki nalazi označit će se drugačijom obradom kamena na tom predjelu, odlučili su danas stručnjaci na čelu s Jasenom Mesićem, pomoćnikom ministra kulture i Miljenkom Domjanom, glavnim konzervatorom.</em></strong><span style="font-size: x-small;"><strong><em><span style="font-size: small;">To znači da će splitska riva koja se uređuje prema projektu zagrebačkog Studija 3 LHD ipak u potpunosti biti završena do početka svibnja.<br />- Odlučili smo prekriti nalaz jer nismo pronašli tehničko rješenje kako zaštititi ostatke jugozapadne kule od prodora mora i vode te od štetnog utjecaja atmosfere - rekao je Joško Belamarić, ravnatelj splitskog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. </span> </em></strong></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Veljača 2008 – Hrčak - Portal znanstvenih časopisa Hrvatske</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Dinko Peračić</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Izvadak iz razgovora sa Sašom Begovićem/3LHD</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Working With – uvažavanje tradicije u arhitekturi</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<em><strong>"Obavljena su sustavna arheološka istraživanja tog područja i prvi se put to čitavo podzemno područje mapiralo. Projekt je poštivao sve uvjete konzervatora. Apsolutno nije napravljeno ništa što bi ugrozilo pronađene arheološke ostatke. Dapače, tražili smo da se pozove Ministarstvo kulture i da nam se daju precizne upute kako postupati s nalazima.</strong></em></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<em><strong>Koliko su arheološki nalazi i upute konzervatora omogle konačnoj kvaliteti rješenja?</strong></em></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<em><strong>Arheološki nalazi nisu nikako, jer su iskopavani tijekom izvedbe projekta, a ostale upute jesu značajno utjecale na neke dijelove rješenja. Netko bi mogao reći da smo napravili kompromis, da smo npr. uveli više kamena nego što ga je bilo u projektu i slično. Neke su stvari bile pod utjecajem naknadnih konzervatorskih uputa, što je u ovakvom kontekstu potpuno normalno. U vezi s pročeljem, već u natječajnom radu maknuli smo tende s njih, ali definitivna odluka konzervatora bila je da to mora tako biti u čitavoj dužini pročelja. Mislim da je to dobro, kao i novi/stari položaj štekata i njihova organizacija. Zidić je druga priča, jer ga nije preporučio natječajni žiri, već konzervatori naknadno, usred razrade projekta. Na stranu to što i dalje mislim da bi skalinada bila bolje rješenje. Problem je možda što se pitanje arheologije otvorilo tijekom gradnje. Svi smo znali da će pod Rivom biti arheoloških nalaza. To je sve, naravno, trebalo istražiti, prije našeg projekta. Da smo znali unaprijed što se gdje nalazi, vjerojatno bi i naš projekt bio drugačiji. Možda bi bio inspiriran tim povijesnim slojevima koji se nalaze ispod plohe Rive. </strong></em></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<em><strong>Kad su istraživanja bila završena i kad se stekao uvid u nalaze, okupila se komisija Ministarstva kulture (M. Domijan, J. Mesić, Z. Wiewegh, N. Cambi i dr.) koja na početku također nije znala kako reagirati. Naš je stav bio: napravit ćemo što god komisija odluči. Ako odluči da sve bude otvoreno – in situ</strong></em><em><strong> prezentacija nalaza, neka bude, prilagodit ćemo projekt nalazima. Komisija je zaključila velikom većinom, 10:1, da su ti nalazi važni prvenstveno jer pružaju mogućnost da se cjelovito sagleda povijesni razvoj Rive. Tu se pojavila i ideja muzeja Rive u kojem bi se pokazali i interpretirali svi ostaci: antički, kasnoantički, mletački itd. Mislim da je to dobra ideja koju treba realizirati. Zaključeno<br />je kako je same nalaze teško sačuvati s obzirom na to da se nalaze na koti morske razine. Kada bi se otkopali, u njihovoj razini stvorilo bi se “jezero” u kojem bi bili izložen propadanju. Komisija je zaključila da osim tragova jugozapadne kule drugo nije vrijedno ni potrebno pokazati, već nalaze treba zaštitit geotekstilom i pijeskom i ponovno zatrpati, što je i učinjeno. U bilo kojem trenutku nalazi se mogu kasnije jednostavno otkopati i otkriti. U zaključku komisije navedeno je da će se napraviti oznake kule u razini poda, ali nije rečeno kako, već je to ostavljeno za neku kasniju fazu. Čak je maknuta jedna palma da bi se ostavilo mjesta za neki budući prikaz „in situ“ kojim bi se mogli pokazati ostaci kule.</strong></em></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<em><strong>Je li realno da se jednom ostvari takvo rješenje?</strong></em></div>
<div style="border-bottom: #000000 1px solid; border-left: medium none; border-right: medium none; border-top: medium none; margin-bottom: 0cm; padding-bottom: 0.04cm; padding-left: 0cm; padding-right: 0cm; padding-top: 0cm;">
<em><strong>Ne znam! Bila je zatražena procjena što bi trebalo učiniti da nalazi na toj koti morske razine “prežive”. Trebao bi se napraviti “bazen” s dvije pumpe i jednim generatorom koji neprestano radi, jer u trenutku kada pumpe prestanu s radom (bočata) voda napuni bazen i uništava nalaze. Zatrpani su bili sačuvani 1700 godina, a sada bi se ovim rješenjem polagano uništili."</strong></em></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj-XsVBKVE9M3oK5ed4LwBMN4lmKvRavraO_Agt_FTE5SYBUWmg44m4FFbsGB9Qy8ZIJdXCifF_C-kN7eDkOOqpGEaP8C36uBqQ9p15IevO6jHemJA4H2TiL7tkBFmn4beWYujfq-KVWGg/s1600/Arh+11.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="116" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj-XsVBKVE9M3oK5ed4LwBMN4lmKvRavraO_Agt_FTE5SYBUWmg44m4FFbsGB9Qy8ZIJdXCifF_C-kN7eDkOOqpGEaP8C36uBqQ9p15IevO6jHemJA4H2TiL7tkBFmn4beWYujfq-KVWGg/s320/Arh+11.bmp" uda="true" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
<span style="font-family: Arial Unicode MS, Arial, sans-serif;"><span style="font-family: Times New Roman, serif; font-size: x-small;">Apsurdno je da se na kamenim poklopcima velikim slovima označavaju instalacije, dok o najvrjednijim arheološkim nalazima nema ni spomena</span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm; text-align: center;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Nažalost, do današnjeg dana apsolutno ništa nije napravljeno u pogledu prezentiranja arheoloških nalaza koji su ostali zakopani pod debelim slojem betona ponajviše zahvaljujući deseteročlanoj komisiji Ministarstva kulture republike Hrvatske koja je djelovala u sastavu:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Jasen Mesić, Miljenko Domijan, Z. Wiewegh, Nenad Cambi, Branko Poljanić, Goran Nikšić, Joško Belamarić, Josip Pleić, ????</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: Arial Unicode MS, Arial, sans-serif;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;">O toj skandaloznoj odluci akademik Nenad Cambi izrazio je svoje mišljenje u članku Denisa Krnića u Slobodnoj Dalmaciji od 12.04.2006. godine naslova: <strong>„Cambi: Konzervatori su me jako povrijedili“:</strong></span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<em><strong>„<span style="font-family: Times New Roman, serif;">Skandalozno je da se na pregolemom prostoru Rive nije mogao naći barem mali dio koji bi ostao vidljiv, gdje bi se dobio uvid u povijesne slojeve. Ogorčen sam cijelom tom pričom oko vrijednih ostataka Dioklecijanove Rive, kaže ugledni arheolog i akademik Nenad Cambi.</span></strong></em></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: Times New Roman, serif;"><em><strong>-Upravo je Dioklecijanova riva ishodište nastanka palače. Kažu konzervatori da je trebalo nasuti ostatke jer se, kao, tako osigurava najbolja sačuvanost ostataka za neku neodređenu budućnost. Ali onda, po takvom argumentu, ne bi ni trebalo raditi arheološka istraživanja. Pa svako je arheološko istraživanje šok za spomenik, ali taj argument naprosto ne stoji. Nije se bilo na razini zadatka i propustila se jedna izvanredna šansa.</strong></em></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: Times New Roman, serif;"><em><strong>Dobro, kako onda ocjenjujete pristup splitskih konzervatora cijelom problemu?</strong></em></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: Times New Roman, serif;"><em><strong>-Moram reći kako je pristup povijesnim ostacima Rive katastrofalan. Njihova je inicijalna pogreška jer nisu predviđali i nisu uvjetovali prezentaciju nalaza u projektu, na što su imali pravo, jer djeluju snagom zakona i u okviru toga su apsolutno mogli tražiti i zahtijevati.</strong></em></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: Times New Roman, serif;"><em><strong>Na koncu ste i izašli iz Komisije grada za nadzor radova na Rivi?</strong></em></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: Times New Roman, serif;"><em><strong>-Naravno, da sam izašao, jer je postalo očito da ne postoji nikakva volja za prezentacijom nalaza. Imao sam svoj čvrsti stav, a li sam bio izmanipuliran od svojih kolega. Njima je trebalo samo moje ime, ali su me izolirali i nečasno su postupili. Nisam imao izbora.</strong></em></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: Times New Roman, serif;"><em><strong>Navodno je postojalo jedno kvalitetno idejno rješenje za prezentaciju povijesnih slojeva Rive?</strong></em></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: Times New Roman, serif;"><em><strong>- Tako je. Radilo se o rješenju zagrebačkog „Studija X“ koje je predviđalo tzv. mokru prezentaciju, a sam studio na tom području ima veliko iskustvo. Međutim, neki su iz komisije to sasjekli i glatko odbacili bez ikakvih argumenata. Ne znam što bih vam rekao osim da sam duboko povrijeđen postupcima svojih kolega. Rad komisije je, po svemu sudeći, bio u svrhu zamračivanja očiju.“</strong></em></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>Unknownnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2837842439195618975.post-48962241012372698572012-01-26T22:02:00.000+01:002012-03-04T23:01:15.047+01:002.2 Bušenje zidova Dioklecijanove palače<br />
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: Arial Unicode MS,Arial,sans-serif;"><span style="font-family: Times New Roman,serif;">Prilikom
postavljana rasvjetnih tijela za osvjetljavanje južnog pročelja
Dioklecijanove palače, a sve u sklopu radova na Rivi, došlo je do
trajnog oštećenja</span><span style="font-family: Times New Roman,serif;"> zidova
Dioklecijanove palače starih 1700 godina. Za bolje sagledavanje ovog
vandalskog čina u nastavku donosimo fotografije i</span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEizcQXdtYESFwW1ZMQlp9oIp35Ze48d-FkdNAjh-ij-F1sQ3TnBVoY27e5773TqLOpvpmpV8RT4mdVahhHedxhtWLgwcvIn7I3XLUj5Jo7GK39QLB7TrvLIn1O4UIPn4ZPeyoNqJ0V2kHA/s1600/Bu%C5%A1enje+1.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEizcQXdtYESFwW1ZMQlp9oIp35Ze48d-FkdNAjh-ij-F1sQ3TnBVoY27e5773TqLOpvpmpV8RT4mdVahhHedxhtWLgwcvIn7I3XLUj5Jo7GK39QLB7TrvLIn1O4UIPn4ZPeyoNqJ0V2kHA/s320/Bu%C5%A1enje+1.png" width="320" /></a></div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiVNsG1lPGdYjA45NSgaPz3eWP2X1CCTIxOOYyXQDsuhA7KmXuZRKaHs10w8BPpO18Qqbh3ZwKutlXj64chxonpVSZnbg69jA1SJ7Z2fcLfvqvlgxGQIVi9lOufJdF2jBlDG2bXQ6wWvzE/s1600/Bu%C5%A1enje+2.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiVNsG1lPGdYjA45NSgaPz3eWP2X1CCTIxOOYyXQDsuhA7KmXuZRKaHs10w8BPpO18Qqbh3ZwKutlXj64chxonpVSZnbg69jA1SJ7Z2fcLfvqvlgxGQIVi9lOufJdF2jBlDG2bXQ6wWvzE/s320/Bu%C5%A1enje+2.png" width="320" /></a></div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEikcikGxsICVcFTKQ98lthV6CABIVWPxYAkqscEQVc32d1vwbmne139Al_CDwz9JApBAPvETm5Fm5lE8RYQ5BnSQXuH8KoNn08ETTPl6ZSuMEmbr0i9pB4Qi3riTSRvis9C8YzIIt4ZFVc/s1600/Bu%C5%A1enje+3.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEikcikGxsICVcFTKQ98lthV6CABIVWPxYAkqscEQVc32d1vwbmne139Al_CDwz9JApBAPvETm5Fm5lE8RYQ5BnSQXuH8KoNn08ETTPl6ZSuMEmbr0i9pB4Qi3riTSRvis9C8YzIIt4ZFVc/s320/Bu%C5%A1enje+3.png" width="320" /></a></div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgo7oRrCxsubJbkskv3N84SWlJcGorD2jieSNDYWdBtR9nJiyiGUW9pKEEATILfFRNJfCjuoAV4OhFz-pqf4ADrdV4pQQ8gZGRi9KhFl24-0_FNulwMchdJHILeRexG6MnOpV8GfookohA/s1600/Bu%C5%A1enje+4.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgo7oRrCxsubJbkskv3N84SWlJcGorD2jieSNDYWdBtR9nJiyiGUW9pKEEATILfFRNJfCjuoAV4OhFz-pqf4ADrdV4pQQ8gZGRi9KhFl24-0_FNulwMchdJHILeRexG6MnOpV8GfookohA/s320/Bu%C5%A1enje+4.png" width="320" /></a></div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEivmOMHyzF3kUhrlnzxD13_PyNNo8w86FkTWzyRaO5Mi5TlSWtW03ZbOVPixB-Qsq8xaCHQ7XHrsnHnTsJXdwXBGB_NFCTzSTOzQD7vGfheaC6lNa7nRu4qOAeEfgjfoUCjvOtwuZiEwKc/s1600/Bu%C5%A1enje+5.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEivmOMHyzF3kUhrlnzxD13_PyNNo8w86FkTWzyRaO5Mi5TlSWtW03ZbOVPixB-Qsq8xaCHQ7XHrsnHnTsJXdwXBGB_NFCTzSTOzQD7vGfheaC6lNa7nRu4qOAeEfgjfoUCjvOtwuZiEwKc/s320/Bu%C5%A1enje+5.png" width="320" /></a></div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh9xx2nxLKGXS2p7WLNZp1Pyy4yDVqa9P-wtB5XQ5fy9KBUPvKu3j6BV3nN5qPDMrKO0YfedQr34u16bZLP88vIVxWEB89GMZ6JFJkzBiQEx-DSWG34F-K8iRKFuebuGIjXa9J0mTqVWrQ/s1600/Bu%C5%A1enje+6.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh9xx2nxLKGXS2p7WLNZp1Pyy4yDVqa9P-wtB5XQ5fy9KBUPvKu3j6BV3nN5qPDMrKO0YfedQr34u16bZLP88vIVxWEB89GMZ6JFJkzBiQEx-DSWG34F-K8iRKFuebuGIjXa9J0mTqVWrQ/s320/Bu%C5%A1enje+6.png" width="320" /></a></div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhWQShHDrw87GEHxDAsB0S829Bkk_6Lpvw6gEuGwTASM6tTfDHbdYHiHYmMArrw3Wxm1k2JiI4ClHrRa4bFIogsOPnwKai3zrBSjZhcP2CnKlCQZ5jrRETTwlHfMkTOiRnmZ8XmqIdI-Cw/s1600/Bu%C5%A1enje+7.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhWQShHDrw87GEHxDAsB0S829Bkk_6Lpvw6gEuGwTASM6tTfDHbdYHiHYmMArrw3Wxm1k2JiI4ClHrRa4bFIogsOPnwKai3zrBSjZhcP2CnKlCQZ5jrRETTwlHfMkTOiRnmZ8XmqIdI-Cw/s320/Bu%C5%A1enje+7.png" width="320" /></a></div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhRBfBkJ9VPHJN8pWFskwLz2sVLbIoEiskdJWlygmaslLeVhok0xNzJ6Aei7tRCr9YL7UyFWpW1dcZsCatIWfAceSWHMcFQIO9e_PRnuY0TNzRY26ctXRpSSGegI8Vfcp4mUnHQ64iUVrE/s1600/Bu%C5%A1enje+8.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhRBfBkJ9VPHJN8pWFskwLz2sVLbIoEiskdJWlygmaslLeVhok0xNzJ6Aei7tRCr9YL7UyFWpW1dcZsCatIWfAceSWHMcFQIO9e_PRnuY0TNzRY26ctXRpSSGegI8Vfcp4mUnHQ64iUVrE/s320/Bu%C5%A1enje+8.png" width="320" /></a></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: Arial Unicode MS,Arial,sans-serif;"><span style="font-family: Times New Roman,serif;"> </span></span>
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-family: Arial Unicode MS,Arial,sans-serif;"><span style="font-family: Times New Roman,serif;">tekst <b>„Bušenje pročelja Palače dopustili konzervatori</b>“</span><span style="font-family: Times New Roman,serif;">
kojeg donosimo u cijelosti:</span></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><b><i>Slobodna
Dalmacija došla je u posjed popisa podizvođača kojima je
"Konstruktor inženjering" prepustio dio radova na Rivi, no
na njemu nije bilo tvrtke "Radja rasvjeta", koja je vršila
sporno bušenje kamena na pročelju Dioklecijanove palače, već je
"Konstruktor", kao glavni izvođač, postavljanje
elektroinstalacija ugovorio sa splitskom tvrtkom "Elmap".</i></b></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><b><i>Za
to što je "Radja rasvjeta" ipak dobila dio posla na
montiranju opreme, ali i posao isporuke rasvjetnih tijela vrijednih
četiri milijuna kuna, zaslužan je osječki projektant "Nova
Lux".<br />Direktor "Elmapa" Ljubomir Božiković kazao
nam je da je njegova tvrtka doista obavila većinu radova, ali da je
samo za pročelje Rive angažirala "Radja rasvjetu" iz
praktičnih razloga.<br />— U osnovnom rješenju inženjera Zlatka
Galića i osječke tvrtke "Nova Lux" napravljen je izbor
lampi proizvođača "iGuzzinija", čiji je jedini zastupnik
u Hrvatskoj "Radja rasvjeta". Bilo je prirodno da ih oni
kao zastupnik i isporuče, a kad već netko na Rivu donosi dizalicu
da bi postavio lampe onda je bilo logično da usput postavi i kabele,
kako ne bi radile dvije dizalice istovremeno - kazao nam je
Božiković.<br />Budući da smo u projektu studija "3LHD", u
opisu dijela posla vezanog uz pročelje našli napomenu koja glasi
"Kabele polagati u prirodne usjeke u kamenu, bez bušenja i
oštećenja kamena", pitali smo inženjera Božikovića po čijim
je uputama ipak došlo do bušenja kamena.<br />Uvidom u rješenje koje
je izradio "Nova Lux", u kojemu su dane precizne upute o
tome na koja mjesta idu koja rasvjetna tijela, primijetili smo da
metoda ugradnje nije opisana, već se samo govori o "postavljanju".
Projektant, dakle, nije dao jasno rješenje problema.</i></b></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><b><i>— Planinari
su na pročelju pronašli tako problematična mjesta da se nisu mogle
postaviti lampe. Govorilo se o mogućnosti lijepljenja, ali nitko
nije dao instrukcije koje bi to ljepilo moglo istovremeno držati
rasvjetno tijelo, a da ne oštećuje kamen.<br />Lampa se nekako morala
fiksirati. Konzervatori su tu bili prisutni cijelo vrijeme. U jednom
trenutku imali su i zabranu daljnjeg postavljanja, ali je sutradan
održan sastanak s konzervatorima i radovi su nastavljeni.<br />U
dogovorima su sudjelovali konzervatori i projektant Galić, a vodilo
se računa da intervencije u kamen budu minimalne. Osobno sam
osjetljiv na baštinu, jasna mi je dimenzija problema, ali po meni to
nije veliki eksces - ispričao nam je Božiković kako su stvari
tekle u travnju.<br />Što će biti dalje s rasvjetom pročelja, po
njemu je problem u domeni projektanta i konzervatorskog
nadzora.<br />Direktor "Radja rasvjete" Tihomil Radja, koji
je ujedno i direktor tvrtke "SEM 1986" Juroslava
Buljubašića, kazao nam je da je rasvjetna oprema koju je njegova
tvrtka isporučila za splitsku Rivu vrijedna 4.000.000 kuna.<br />—
Mi smo izveli i te radove na pročelju, jer ako kao isporučitelj
opreme dajemo jamstvo, onda smo na ovaj način dali jamstvo na
kompletne radove i na materijal. To se radi posebno kada se
pojavljuje nova tehnologija, a i rokovi su bili kratki - kaže
Radja.<br />— Kad se izdaje građevinska dozvola jedna od prvih
stvari je konzervatorska suglasnost. Radio sam prema projektu,
pitanje je tko je propustio. Onog trenutka kad su konzervatori počeli
govoriti protiv, već je bilo kasno, jer je rasvjeta bila montirana
na vijenac Palače, koji je inače u katastrofalnom stanju i naliven
je malterom.</i></b></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><b><i>Zato
smo negdje morali ići iznad vijenca. Gdje god smo mogli išli smo u
fugu, a gdje nismo mogli bušili smo kamen. Dobro je to izbjeći kad
se može, ali u Splitu ima 350 ferala, na Svetom Duji također je
izbušen kamen - priča Radja.<br />Njegov je prijedlog da se sada
ukloni rasvjeta s pročelja i izmjesti na zgradu Lučke kapetanije, a
da se vijenac Palače sanira kako bi se rasvjetna tijela na njega
mogla nasloniti.</i></b></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br />
Piše: Nikola Bajto:<span style="color: #f51e30;"><span style="color: black;"><span style="font-weight: normal;">
Slobodna Dalmacija, 26.05.2007.</span></span></span><br />
<span style="color: #f51e30;"><span style="color: black;"><span style="font-weight: normal;"> </span></span></span>
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;">Ono što najviše
zabrinjava u ovoj sramotnoj priči je činjenica da su se sve ove
radnje odvijale pod nadzorom splitskih konzervatora (Josip Pleić) i
do današnjeg dana ništa nije napravljeno na sanaciji oštećenja
niti na uklanjanju rasvjetnih tijela.</span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
</div>Unknownnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2837842439195618975.post-56195739018026100952012-01-25T14:38:00.000+01:002012-02-28T14:44:52.216+01:002.3 Visina obalnog zidića<br />
<div style="margin-bottom: 0cm; margin-left: 0.64cm;">
Prvonagradrađeni rad Studija 3LHD u svom izvornom prijedlogu na dijelu Rive zapadno od malog mula predvidio je dva reda stepenica koje silaze u more, a ispred njih kao zaštitu od valova „raznovisinske kubuse – wavebreakere“<sup>1</sup> (Slobodna Dalmacija - 12.03.2005. godine, tekst Damira Petranovića naslova „Za Rivu nema jeftinih rješenja“). </div>
<div style="margin-bottom: 0cm; margin-left: 0.64cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm; margin-left: 0.64cm;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiY3OoEHMUp3mpOuuzlV91wjKj-Q8H4j6iKn6LnsTS-ux8iUlbCdHLvneuxwOo7pUoKrHqjJMrq_bXTr0-QU-GtK0BIYX7AZcdWjIITzVkgH8E0NbL_nzdyPdCqb9oYDkx4AX8RCZZq0mA/s1600/bez.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiY3OoEHMUp3mpOuuzlV91wjKj-Q8H4j6iKn6LnsTS-ux8iUlbCdHLvneuxwOo7pUoKrHqjJMrq_bXTr0-QU-GtK0BIYX7AZcdWjIITzVkgH8E0NbL_nzdyPdCqb9oYDkx4AX8RCZZq0mA/s200/bez.bmp" uda="true" width="200" /></a></div>
<div style="margin-bottom: 0cm; margin-left: 0.64cm;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
No, od takvog rješenja se odustalo i tek nakon primjedbi konzervatora i javnosti (vidi prilog „Zapisnik“) vraćeno je izvorno rješenje koje uključuje i postavljanje kamenog zidića.</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEguDW9NpG2QM98bxCcsimNKCyAvUHflFvFfqgblViCVoYqYzLZn8xbkt-bfWhAt7x-ieZd50ISjQM6xhpgZrzCk_XH9k5TTQFkeDfncjU6iDJoz8NcqoIBHwmWe91FPkKz1wwzZ9VpUFio/s1600/zapisnik.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEguDW9NpG2QM98bxCcsimNKCyAvUHflFvFfqgblViCVoYqYzLZn8xbkt-bfWhAt7x-ieZd50ISjQM6xhpgZrzCk_XH9k5TTQFkeDfncjU6iDJoz8NcqoIBHwmWe91FPkKz1wwzZ9VpUFio/s320/zapisnik.bmp" uda="true" width="219" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm; margin-left: 0.64cm;">
Međutim, izvedena visina sjevernog dijela obalnog zidića u odnosu na parter varira od izvornih 54 cm na zapadnom dijelu rive do 32 cm na središnjem dijelu Rive. Važno je kazati da kod izvornog zidića nije bilo većih visinskih odstupanja u odnosu na parter, te se odstupanje od 22 cm može smatrati kao ozbiljan propust prilikom izvođenja radova na obalnom zidiću.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm; margin-left: 0.64cm;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhvMp5qYGprva1a7pm2oMMbh1XJRpab7RVGO4wk66J-Z2tX9gXqsnhX9QGjEBZU6us2uu84rTDhWAZ6Y2wzxRUXWLDSVos2yy56FRuAAUw7E3MDSCk53t5dxKOYPxB9pU_wpn1c4pBpWYg/s1600/Zidi%C4%87+1.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhvMp5qYGprva1a7pm2oMMbh1XJRpab7RVGO4wk66J-Z2tX9gXqsnhX9QGjEBZU6us2uu84rTDhWAZ6Y2wzxRUXWLDSVos2yy56FRuAAUw7E3MDSCk53t5dxKOYPxB9pU_wpn1c4pBpWYg/s200/Zidi%C4%87+1.bmp" uda="true" width="200" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgA-41Jz9g8BK33gtGacZ4y7zLl7OKB_JzD-kHnmiS4b3aKLkdwB5HvB4tTGWwhqT7ooAquUqZOTBGdo2CFIx8RH8SjcfsQzGoFl_gC_kktxrzNhaZX_JtvXeb_CI8pnO8CD1USh7qaFLM/s1600/zidi%C4%87+2.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgA-41Jz9g8BK33gtGacZ4y7zLl7OKB_JzD-kHnmiS4b3aKLkdwB5HvB4tTGWwhqT7ooAquUqZOTBGdo2CFIx8RH8SjcfsQzGoFl_gC_kktxrzNhaZX_JtvXeb_CI8pnO8CD1USh7qaFLM/s200/zidi%C4%87+2.bmp" uda="true" width="200" /></a></div>
<div style="margin-bottom: 0cm; margin-left: 0.64cm;">
<br /></div>Unknownnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2837842439195618975.post-20993796022676609032012-01-24T09:38:00.000+01:002012-12-09T12:16:56.208+01:002.4 Kanalizacijski ispusti<br />
<div style="margin-bottom: 0cm;">
I pored višestrukih obećanja kako će se riješiti kanalizacijski ispust i smrad kanalizacije prilikom "uređenja" Rive, to se nije dogodilo. </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
U tekstualnom dijelu glavnog projekta uređenja Rive pod naslovom „Postojeće stanje“ navedeno je slijedeće:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i>„<b>Upravo na istom mjestu nalazi se i ispust odvodnje vode i sumporne vode koji prolazi Marmontovom ulicom i to uz sam rub obale. Ove vode onečišćuju more na tom dijelu i imaju izrazito neugodan miris. Projekt će obuhvatiti dio te zone i to obalni dio i zonu produžene Marmontove ulice“.</b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Dalje u istom tekst pod naslovom „Instalacije“ navedeno je:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i>„<b>Kanaliziraju se otpadne vode i rješava se problem sumpornih voda koje istječu u more“</b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Nadalje, donosimo izjavu objavljenu u Slobodnoj Dalmaciji od 03.06.2006. glavnog splitskog urbaniste Branka Poljanića pod naslovom<b> „Nova Riva bez smrada"</b> autora Nikole Bajte:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i>„</i><b><i>Riva će dobiti novi izgled, no hoće li joj ostati karakteristični smrad?<br />— Neće više biti tog smrada jer ćemo u okviru infrastrukturnih zahvata na Rivi riješiti i to pitanje. Pretpostavljamo da je problem napuknuta cijev kojom sumporne vode idu do kolektora, što ćemo znati kada otvorimo radove. No, sigurno ćemo napraviti rješenje da tog smrada više ne bude“.</i></b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Dakle iz priloženog je potpuno jasno da se problem kanalizacijskog ispusta u okviru zahvata uređenja Rive morao riješiti. Međutim, stvarna situacija je sasvim suprotna. Uz obalni rub Rive kanalizacija, pomiješana sa sumpornim vodama i dalje izlazi i to na dva mjesta (zapadnom i istočnom dijelu središnjeg dijela Rive), a što je vidljivo na priloženim fotografijama.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjCeRLtawyRf7RQcX2DDXaAI9TvLHFoijGLfc1j8y7RZz37xTDOF0lWviNqsi3mu14QOEg55M7YkOn3ROV4hQ7723y-BGj0eNyBkfHKaqb4g0j9faahV9DqFb-In3c7CmIkuTi3WSOnR1Y/s1600/Kanalizacija+1.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="225" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjCeRLtawyRf7RQcX2DDXaAI9TvLHFoijGLfc1j8y7RZz37xTDOF0lWviNqsi3mu14QOEg55M7YkOn3ROV4hQ7723y-BGj0eNyBkfHKaqb4g0j9faahV9DqFb-In3c7CmIkuTi3WSOnR1Y/s320/Kanalizacija+1.bmp" uda="true" width="320" /></a></div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEguP7CB3uQfFBsc2AurbAtL8yfTWVA_BVdeJVOYPHbvu-ypBdAlLtzJxIjLmgmRft4PtD7qbVGmKBeOfobjBhgAUU83DrpG5Jm-KY1M4p-1tRLnRHLm-HhzARxfyEMsdz6SFt5_wiuTBS0/s1600/Kanalizacija+2.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEguP7CB3uQfFBsc2AurbAtL8yfTWVA_BVdeJVOYPHbvu-ypBdAlLtzJxIjLmgmRft4PtD7qbVGmKBeOfobjBhgAUU83DrpG5Jm-KY1M4p-1tRLnRHLm-HhzARxfyEMsdz6SFt5_wiuTBS0/s320/Kanalizacija+2.bmp" uda="true" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<span style="font-size: large;">Ispust 1</span></div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjPYh3G-WLdr6OawglVKBGSUAbOkX5IPLXL9ukfkxiZwkCNCjoDciu7-05FpbIyXPQjBrL1zEC-hk9lCMQcTj9K-uMZ07fxuZcg6L7P7mzBNaPic_kFslzo20qXEbILiR41vsTZZysmtd4/s1600/Kanalizacija+3.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjPYh3G-WLdr6OawglVKBGSUAbOkX5IPLXL9ukfkxiZwkCNCjoDciu7-05FpbIyXPQjBrL1zEC-hk9lCMQcTj9K-uMZ07fxuZcg6L7P7mzBNaPic_kFslzo20qXEbILiR41vsTZZysmtd4/s320/Kanalizacija+3.bmp" uda="true" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<span style="font-size: large;">Ispust 2</span></div>
Unknownnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2837842439195618975.post-32416922028718510452012-01-24T09:00:00.000+01:002012-12-09T12:18:48.218+01:002.5 Rasvjeta i rasvjetna tijela <div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgMB9d6223sIAbTERyNwkVonaQ1bOuz3pvSrsH34yrXBLO3moNfH2ikqxRrWgNkIBhF4w6elNZ7jP21dQxIjloLL4F_k_274QDBcmqRq8xR9TzlIjvn3D0Yr7vDXx0aImDky_NA88ZtcIc/s1600/split026.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="162" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgMB9d6223sIAbTERyNwkVonaQ1bOuz3pvSrsH34yrXBLO3moNfH2ikqxRrWgNkIBhF4w6elNZ7jP21dQxIjloLL4F_k_274QDBcmqRq8xR9TzlIjvn3D0Yr7vDXx0aImDky_NA88ZtcIc/s320/split026.jpg" width="320" /></a></div>
Rasvjeta Rive 20-ih godina prošlog stoljeća<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjOyBdPBJ04p2nuGOwmkrIuqjyJ2fclVYi10zwlhvxjWfBH_p2BtvsgV553xUIapoA3lRRaK6x6ss6WIYjGYcG_PPWMrITMQBaBQtR9Sxgtew570zV0hV2RtXkvHRmQ7dwzI7wm4tu2jiw/s1600/Ferali+1.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjOyBdPBJ04p2nuGOwmkrIuqjyJ2fclVYi10zwlhvxjWfBH_p2BtvsgV553xUIapoA3lRRaK6x6ss6WIYjGYcG_PPWMrITMQBaBQtR9Sxgtew570zV0hV2RtXkvHRmQ7dwzI7wm4tu2jiw/s320/Ferali+1.jpg" width="200" /></a></div>
Rasvjetni stup 20-ih godina prošlog stoljeća<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhlTXWPRFJIeGVbA22sBfu3Sp9dnFwrkJcZLGl-JIBE3NeKNcDbSvn6KG0dQjPagUb_GKDYws8OTBct1_QvF2Nw_KV-w6OXt_EcBiUluNkkAiLRF6ClAqmI77lryPJp9LHh1kQkZlfdCpc/s1600/2012-12-09_093455.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="135" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhlTXWPRFJIeGVbA22sBfu3Sp9dnFwrkJcZLGl-JIBE3NeKNcDbSvn6KG0dQjPagUb_GKDYws8OTBct1_QvF2Nw_KV-w6OXt_EcBiUluNkkAiLRF6ClAqmI77lryPJp9LHh1kQkZlfdCpc/s320/2012-12-09_093455.jpg" width="320" /></a></div>
Rasvjeta Rive 2007. godine<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgt25aHSQwNtDN4ClMu9xbOAaDwkaD67GgCKnfLUYROsQWO8pqK9rZFVBk_cKqYBXWEf6Dtlk6c9ElZih0ibgGhVXGgIOoJRpGUcDcBa6bExi2RsRBuuUwAHA1chS2xhHr40ulE9HDOprU/s1600/2012-12-09+10.16.30.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgt25aHSQwNtDN4ClMu9xbOAaDwkaD67GgCKnfLUYROsQWO8pqK9rZFVBk_cKqYBXWEf6Dtlk6c9ElZih0ibgGhVXGgIOoJRpGUcDcBa6bExi2RsRBuuUwAHA1chS2xhHr40ulE9HDOprU/s320/2012-12-09+10.16.30.jpg" width="240" /></a></div>
Rasvjetni stup 2007. godine<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>GUP grada Splita</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Povijesne graditeljske cjeline Zona A </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Mjere zaštite i odredbe za provedbu: </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Članak 93. </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<u><b>- </b></u><b><u>održavanje i uređenje neizgrađenih površina i
pripadajuće urbane opreme, vodeći računa o njezinim autentičnim
elementima, kao što su javna rasvjeta,</u> </b>hortikulturna rješenja, uređivanje parcela, te predvrtova, </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Postojeći rasvjetni stupovi svojim dimenzijama i smještajem u prostoru, nameću se i dominiraju povijesnim prostorom splitske Rive.
</div>
Unknownnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2837842439195618975.post-29898819013574750682012-01-23T21:50:00.000+01:002017-09-10T10:55:32.451+02:003.1 Nosači tendi<br />
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Za nosače tendi postavljene na Rivi sa
sigurnošću se može kazati da su najveći promašaj „uređenja“
splitske Rive. Najavljivani su kao senzacija, a njihova daljnja
sudbina je upitna.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Interesantno je pogledati kojim
riječima su opisani nosači tendi u tekstualnom dijelu
arhitektonskog projekta uređenja Rive:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;"><i>„<b>Štekati
ili nadstrešnice su zamišljeni kao zone terasa ili sjedenja, a
natkrivene velikim dinamičnim membranama raskošnih dimenzija.
Veliki rasponi omogućavaju reduciranje broja stupova, a korisniku
daju osjećaj „lebdeće“ nadstrešnice. Zbog dodatnog
akcentiranja ove senzacije, vertikalni nosači pozicionirani su
asimetrično, bliže palači, gotovo u zoni palmi. Hidraulični
mehanizam ili elektro mehanizam omogućava podešavanje kuta nagiba
nadstrešnice i njeno podizanje, kao i održavanje i skidanje
nadstrešnice bez podizanja ljudi na visinu. Platno nadstrešnice
izrađeno je iz tkanog materijala sintetskih vlakana sa UV zaštitom.
Platna su bijele boje, a nadstrešnica ima i senzor vjetra u slučaju
iznenadno jakog vjetra, platno se elektronski uvlači i izvlači u
profil montiran na stražnju stranu platna. Vertikala je produžena u
„jarbol“ na kojima su montirana rasvjetna tijela opće rasvjete.
Konstrukcija je izrađena iz varenih izrezanih čeličnih ploča koje
se održavaju kao i čelični brodovi. Stupovi su usidreni ispod
ploča partera“.</b></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Nažalost, u praksi od svega opisanog
nema ništa. Svojom predimenzioniranošću zaklanjaju pogled prema
Dioklecijanovoj palači stvarajući čelični zid ispred promatrača.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Mehanizam za automatsko zatvaranje i
otvaranje nikad nije ni bio u funkciji, tako da je za rukovanje
tendama angažirana posebna firma. Upravo to je i jedan od razloga
nepravomoćnosti uporabne dozvole. Za sagledavanje kompletne
situacije u prilogu su neki od objavljenih tekstova na temu spornih
nosača tendi:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
__________________________________________________________________________________ </div>
<h1 class="western">
<span style="font-size: small;"><span style="font-weight: normal;">Linda
Perić, Slobodna Dalmacija, 16.05.2007. </span></span></h1>
<h1 class="western">
<span style="font-size: small;"><span style="text-decoration: none;"><b>Nosači
tendi iskočili su iz projekta</b></span><sup><span style="text-decoration: none;"></span></sup></span></h1>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b><i>Savjetnica ocjenjivačkog suda za Rivu,
Inge Tomić-Koludrović, tvrdi da su izvedeni radovi neusporedivi s
projektom za koji je glasovala komisija. Nosači tendi izgledali su
drukčije, trebali su biti od aluminija ili titana, a ne od čelika</i></b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b><i>Strasti oko nove Rive nisu se slegle ni
deset dana od otvaranja najveće splitske šetnice. Dok o izgledu
partera, odnosno tehnobetonskim pločama više gotovo nitko i ne
govori, nosače tendi Splićani jednostavno ne mogu "probaviti".
Da su se radovi na Rivi izvodili sukladno natječajnom radu Studija
3LHD, glomazne konstrukcije danas ne bi dominirale Rivom, tvrdi
sociologinja Inge Tomić-Koludrović, koja je bila jedan od
konzultanata ocjenjivačkog suda koji je u ožujku 2005. izabrao
spomenuto rješenje.</i></b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b><i>Izvedba projekta je neusporediva s
radom zagrebačkih arhitekata za koji je glasovala komisija, tvrdi
ona.<br />— Od idejnog rješenja zagrebačkih arhitekata do
realizacije štošta se promijenilo. Rad 3LHD-a prihvaćen je upravo
zato što je bio "najobzirniji prema prostoru". U izvedbi
je to, na žalost, ispalo drugačije. Tvrdim da u idejnom rješenju
3LHD-a nosači tendi nisu ovako izgledali, bili su puno
sofisticiraniji, prozračniji i svijetlosive boje, a nikako ne
bijele... Spominjali su se i vrlo lagani materijali, poput aluminija
i titana, a na kraju je odabran čelik — kaže Tomić-Koludrović.<br />—
To je, po svemu sudeći, bio kompromis između projektanta i izvođača
radova te podizvođača koji nisu birani natječajem. Naruku
izvođačima išlo se i kad su u pitanju druge stvari, poput izvedbe
partera. Bilo je, naime, govora kako će većina tehnobetonskih ploča
biti sive boje, a uglavnom su postavljane bijele koje će previše
reflektirati svjetlost — drži Inge Tomić-Koludrović.<br />Zanimljivo
je da je najsporniji element nove Rive, nosače tendi, prije dvije
godine komisija ocijenila pozitivnom ocjenom, uz obrazloženje kako
su "riješeni s prozračnom konstrukcijom u relaciji s parternim
rješenjem"... Sam predsjednik ocjenjivačkog suda, arhitekt
Jerko Rošin, kaže kako bi volio da je sve to napravljeno puno
"rahlije", ali da on, nakon natječaja, nije pratio razvoj
projekta 3LHD-a te njegovu izvedbu.</i></b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b><i>Arhitekt Nikola Radeljković iz
zagrebačkog studija "Numen", ovlaštenog od 3LHD-a za
projektiranje urbane opreme na Rivi, potvrđuje kako su tijekom
realizacije projekta morali prihvaćati "kompromisna
rješenja".<br />— Tako je odlučeno da nosači tendi i stupovi
javne rasvjete budu izrađeni od čelika, i to zato što su u Splitu
postojale tvrtke koje taj posao mogu izvesti. Čitavu čeličnu
konstrukciju radio je "Adriacink", a završnu obradu
"Brodosplit". Nosači su možda ispali nešto masivniji,
ali moralo se voditi računa i o statici, a njihova gustoća, koja
možda smeta građanima, definirana je brojem stolova i stolica —
kaže Radeljković i dodaje kako je projekt Rive rađen u "užasnom
stresu".<br />— Ljudi misle da je za Rivu potrošeno previše, a
na uređenje zagrebačkog Bundeka otišlo je gotovo isto — kaže
Nikola Radeljković.<br />Glavni projektant Studija 3LHD, Saša
Begović, kaže da je "logično da se u dizajnu neke stvari
promijene", ali demantira da je do preinaka došlo radi
kompromisa s izvođačima. Na čelik se, kaže, išlo jer bi titan
bio preskup. Nitko od projektanata nije, prema njegovim riječima,
spominjao svijetlosivu boju ovih konstrukcija.<br />— Splićani bi
konačno trebali shvatiti kako ne postoji nosač tende koji bi bio u
boji zraka kao ni prozirna žica. Bilo bi, osim toga, dobro i da
osvježe pamćenje te da se prisjete u kakvom je stanju Riva bila
prije uređenja — govori Begović.</i></b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: x-small;"><b>Bralić:
Neću reći jesmo li pravili konstrukcije</b></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b><i>— Činjenica jest da su inženjeri
"Adriacinka" svojim savjetima pomagali projektantima iz
Zagreba, jer ono što su oni "nacrtali" bilo je potpuno
neizvedivo kad su u pitanju nosači tendi. Neću vam reći je li moja
tvrtka radila čelične konstrukcije na Rivi. To nije moja obveza jer
su nositelji posla, uostalom, bili "Konstruktor" i "Elmap".
Cilj mi je bio pomoći u realizaciji projekta, a sad me se razapinje
— kazao nam je Silvano Bralić, vlasnik "Adriacinka".</i></b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: x-small;"><b>Jerkov:
Buljubašić i Bralić dobili trećerazredne poslove</b></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b><i>Članovi Liste Velog Mista, Juroslav
Buljubašić i Silvano Bralić, dobili su na Rivi trećerazredne
izvođačke poslove, a blati ih se kao da su zgrnuli neki golemi
novac. Sve ovo što se govori o Rivi predstavlja atak na LVM jer se
bliže novi izbori, veli Željko Jerkov, predsjednik Gradskog vijeća.</i></b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: x-small;"><b>Puljić
šuti, a Poljanić neće kontra Velog Mista</b></span></div>
<div style="border-bottom: 1px solid #000000; border-left: none; border-right: none; border-top: none; margin-bottom: 0cm; padding-bottom: 0.04cm; padding-left: 0cm; padding-right: 0cm; padding-top: 0cm;">
<b><i>Jesu li preinake na Rivi napravljene kako bi se, između ostalog,
pogodovalo izvođačima i podizvođačima radova, pitali smo i
splitskoga gradonačelnika Zvonimira Puljića. On nam je, međutim,
preko glasnogovornice, poručio kako neće davati izjave o Rivi te
nas uputio na Branka Poljanića, člana Poglavarstva za urbanizam.
Poljanić nam je, pak, kazao kako ne želi sudjelovati u linču
protiv Velog Mista, te da i na njegovu izjavu zaboravimo.</i></b></div>
<h1 class="western" style="font-weight: normal;">
<span style="font-size: small;"><span style="text-decoration: none;"> Leo Kovačić, Slobodna Dalmacija, 31.07.2007.</span></span></h1>
<h1 class="western">
<span style="font-size: small;"><span style="text-decoration: none;"><b>Nosači i
tende odlaze s Rive</b></span><sup><span style="text-decoration: none;"></span></sup></span></h1>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b><i>Nakon sastanka predstavnika Grada
Splita, struke i projektanata, utvrdit će se što je na jesen na
Rivi zrelo za promjene, ali sigurno će "glavom platiti"
nosači i tende</i></b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b><i>Samo tri mjeseca od završetka
milijunskih radova na uređenju središnjeg dijela Rive, gradski oci
i konzervatori pripremaju početkom rujna novo lice najpoznatije
splitske šetnice!<br />Kako doznajemo, glavom bi napokon trebali
platiti golemi nosači i nakaradne tende, ali i ostali "tehno
momenti" koji se u praksi nisu pokazali najboljim rješenjem za
vodeću splitsku šetnicu.</i></b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b><i>Prema riječima glavnoga splitskog
konzervatora Joška Belamarića, inicijatora skorašnjeg zajedničkog
sastanka Grada Splita, struke i projektanata, u prvim danima rujna,
završetkom turističke špice, napravit će se rezime svega dosad
učinjenog na Rivi te će se utvrditi što je "zrelo" za
promjene.<br />— Mislim da je period od gotovo pet mjeseci, od
blagdana sv. Dujma do konca kolovoza i prvih kišica, sasvim dovoljan
da se utvrdi što je to na Rivi pozitivno, a što negativno. Naravno,
eventualne izmjene dogovorili bismo s projektantima, a uvjeren sam da
će i oni biti otvoreni za suradnju kako bi se ispravile neke
evidentne pogreške na Rivi — tvrdi konzervator Joško Belamarić.</i></b></div>
<div style="border-bottom: 1px solid #000000; border-left: none; border-right: none; border-top: none; margin-bottom: 0cm; padding-bottom: 0.04cm; padding-left: 0cm; padding-right: 0cm; padding-top: 0cm;">
<b><i>
Novi splitski gradonačelnik Ivan Kuret također nam je potvrdio da
će tek obnovljena Riva doživjeti određene promjene, prije svega
nosači i tende za štekate, koje su na premijeri obnovljene splitske
šetnice u svibnju ove godine Splićani i najviše "ocrnili".<br />—
Grad će apsolutno podržati zahtjev konzervatora da zajedno s
projektantima novog izgleda Rive, zagrebačkim studijem "3LHD",
sjednemo za stol i vidimo što je problem. Nemamo razloga da to ne
učinimo.<br />Ponavljam, Grad Split će oko ovog pitanja biti vrlo
kooperativan, no, unatoč tome, ne želim unaprijed prejudicirati
nikakva moguća rješenja, niti što bi se to, osim tendi i nosača,
eventualno moglo još preprojektirati na Rivi — kazao nam je
splitski gradonačelnik Ivan Kuret.</i></b></div>
<h2 class="western">
<span style="font-size: small; font-weight: normal;">Davorin Perić, Slobodna
Dalmacija, 23.10.2007</span><span style="font-size: small;"><span style="font-weight: normal;"> </span></span></h2>
<h2 class="western">
<span style="font-size: small;">Nosači tendi su bespravni</span></h2>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b><i>Čelnici Građanske inicijative za
Split tvrde da su nosači tendi na Rivi - bespravna građevina i da
ih treba hitno ukloniti!</i></b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b><i>- Naši geodeti su izmjerili visinu
stupova i utvrdili da je ona veća čak za 60 centimetara od visine
za koju je izdana građevinska dozvola. Da bismo bili sigurni,
napravili smo i kompjutersku simulaciju u kojoj se jasno vidi da su
34 stupa koja su sagrađena na Rivi znatno viša od dopuštenoga -
kaže Srđan Marinić, jedan od osnivača Građanske inicijative za
Split. Prema njegovim riječima, udruge će poduzeti sve da se
sadašnje stanje promjeni što prije.</i></b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b><i>-Nosače tendi treba tretirati kao
svaku drugu bespravnu gradnju, pa smo zato prijavili ove nove
činjenice Građevinskoj inspekciji, koja ih je po zakonu dužna
ukloniti - ističe Marinić. </i></b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh7O-irbvxtBfSyEfATVKfg8hdcUpPyhTLIfDQSfZyRGax15yk3c2THtytqaxt3FpBCe_8tH96i28pfKTxpsJ-fTrgAPQ9aWz-oDviarMX89m1L82-lxuftiv3v7uYUFVV97RAdD23JNS4/s1600/Nosa%C4%8Di+1.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="217" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh7O-irbvxtBfSyEfATVKfg8hdcUpPyhTLIfDQSfZyRGax15yk3c2THtytqaxt3FpBCe_8tH96i28pfKTxpsJ-fTrgAPQ9aWz-oDviarMX89m1L82-lxuftiv3v7uYUFVV97RAdD23JNS4/s320/Nosa%C4%8Di+1.png" width="320" /></a></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b><i>Drugi veliki problem na koji se osvrnuo
Marinić jest pitanje devastacije kulturne baštine koja je pod
zaštitom UNESCO-a.</i></b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b><i>- Svi ovi kandelabri se nalaze na
zaštićenom području, a trinaest stupova je izravno ispred južnog
pročelja Dioklecijanove palače koju nagrđuju. Zato je skandalozna
činjenica da se bespravno gradi na zaštićenom i vrijednom području
- zaključio je Marinić.<br />Marinićeve tvrdnje nam je potvrdio i
dr. Tomislav Marasović, ugledni povjesničar umjetnosti koji je bio
među onima koji su prije tridesetak godina "doveli" Split
na UNESCO-ovu listu kulturne baštine.</i></b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b><i>- Te 1979. godine sam se kao član
Komisije za graditeljsko naslijeđe izborio da se cijela povijesna
jezgra stavi na listu. Na UNESCO-ovu dokumentu piše da je pod
zaštitom "cijela povijesna jezgra s Dioklecijanovom palačom".
Dakle, od Matejuške do Pazare, čitava Riva, a ne tek Palača. Prema
tome, svi nosači tenda su potpuno promašeno rješenje kojim se
nagrđuje zaštićeno područje - ističe dr. Marasović.
</i></b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b><i>Gradonačelnik Ivan Kuret kratko je
komentirao moguće nepravilnosti na izgradnji nosača tenda na Rivi.</i></b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b><i>- Za Rivu je izdana uporabna dozvola,
što znači da je projekt napravljen po građevinskoj dozvoli - rekao
nam je Kuret.</i></b></div>
<div style="border-bottom: none; border-left: none; border-right: none; border-top: 1px solid #000000; margin-bottom: 0cm; padding-bottom: 0cm; padding-left: 0cm; padding-right: 0cm; padding-top: 0.04cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;">Milorad Bibić Mosor,
Slobodna Dalmacija, 11.11.2007</span><b>.</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b><br /></b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Sveti Duje, makni ona višala!</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><b>Bilo je to krajen šezdesetih i
početkon sedandesetih godina prošloga vika. Mladost je svaku večer
odila na Pjacu, a Pjaca se nediljon ujutro primištala na Rivu,
Dobro, znala je spliska mladost điravat Rivon i druge dane u
nedilji, ali baš svaku nedilju ujutro, osin liti, kad se išlo
namore, Riva je bila puna mladoga svita. Srednjoškolaca i studenata.
Tad je Riva, kako bi današnji mladi svit reka - bila in!</b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><b>Malo po malo, nesta je običaj da se
uvečer ide na Pjacu. Riva je još živnila. Ni blizu onako ka prije,
ali imalo se i tad na Rivi šta vidit. Pogotovo ako bi subota svanila
okupana suncen. Tad bi Riva bila najlipša manekenska pista na svitu.
Sa spliskin lipoticama u ulozi najlipših manekenki...</b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><b>E, a onda je nikome palo na pamet: Riva
se mora priuredit! I bilo je vrime...Tad san, virujen ka i največi
dil svita, prvi put čuja za tehnobeton. I za to da će se Riva
pokrit tin tehnobetonon....Učas su se javili spliski kamenoljupci
koji su skoro kamenovali one šta su odlučili da na Rivi gazimo po
tehnobetnonu, a ne po kamenu. Zamalo je izbija spliski građanski
rat...</b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><b>Za svetoga Duju je otvorilo Rivu. I ono
o ćemu su se Spliićani jedino karali - kamen ili tehnobeton više
niko nije spominja. Sad su u prvi plan, ka glavno ruglo Rive, izašli
oni nakaradno nakazni stupovi. Govorilo se i pisalo da će ih
ispilat...A eno ih još na Rivi. Onako gadni dominiraju Rivon, pari
mi se da svaki od njih glumi kampanel svetoga Duje...</b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><b>Sveti Duje. kad ne more niko drugi, ajde ti spasi svoj Split i njegovu Rivu. Učini mirakul: makni s Rive ona višala! Dok se na njih ko ne obisi od muke... </b></i></div>
<div style="border-bottom: 1px solid #000000; border-left: none; border-right: none; border-top: none; margin-bottom: 0cm; padding-bottom: 0.04cm; padding-left: 0cm; padding-right: 0cm; padding-top: 0cm;">
<i><b><span style="font-weight: normal;"><br /></span></b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<span style="font-size: small;">A. Žaja, Slobodna
Dalmacija, 01.06.2008.</span>
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Pokvarile se tende pa ugostitelji
stavili krpe</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b><i>Od kada su postavljene, nove tende
kafića na Rivi stvaraju probleme ugostiteljima.S prvom kišom
pokazalo se da propuštaju vodu, a onda ih je nalet jakoga juga
gotovo uništio, iako bi trebale funkcionirati po principu
automatskog dizanja i spuštanja, ovisno o jačini vjetra. No, to
nije sve. Naime, tende koje su postavljene u svrhu zaštite od sunca
- bacaju malo hlada, a teško da koji gost želi ispijati kavu pržeći
se na uzavrelih 30 Celzijevih stupnjeva.</i></b></div>
<div style="border-bottom: 1px solid #000000; border-left: none; border-right: none; border-top: none; margin-bottom: 0cm; padding-bottom: 0.04cm; padding-left: 0cm; padding-right: 0cm; padding-top: 0cm;">
<b><i>
I upravo kad vlasnici lokala na preuređenoj gradskoj šetnici
pomisle da gore ne može, pokvari se motor tende koji je pokreće. To
se u petak dogodilo kafiću "Twins", čiji je vlasnik u
želji da ne izgubi mušterije, hladovinu napravio uz pomoć bijelog
lancuna. Tako sada, umjesto pametnih tendi, goste od štetnih
sunčevih zraka štiti komad krpe iz kućne radinosti.Novi motor
trebao bi stići početkom tjedna, a zbog domišljate ideje, kako
kažu sugrađani koji su subotnju kavu odradili u "Twinsa",
ispod plahte je ugodnije sjediti.</i></b></div>
<h2 class="western">
<span style="font-size: small;"><sup><span style="font-weight: normal;"></span></sup><span style="font-weight: normal;">Živana
Šušak Živković, Glas Dalmacije, 09.06.2008.</span></span></h2>
<h2 class="western">
<span style="font-size: small;">Poglavarstvo ugostiteljima sa splitske Rive
oduzelo mogućnost upravljanja tendama</span></h2>
<div style="border-bottom: 1px solid #000000; border-left: none; border-right: none; border-top: none; margin-bottom: 0cm; padding-bottom: 0.04cm; padding-left: 0cm; padding-right: 0cm; padding-top: 0cm;">
<b><i>Ugostiteljima sa splitske Rive oduzet će se ključ kojim su oni
mogli upravljati tendama, odnosno podizati ih i spuštati po potrebi
s obzirom da se senzor zamišljen da reagira na vjetar i kapi kiše i
nije pokazao učinkovit. Umjesto njih, odlukom graske vlasti, na
teren će prije i poslije kiše dolaziti djelatnici "Heliosa"
koji će za usluge održavanja tzv.potopnih ormarića i tendi do
kraja godine biti plaćeni 113.440,00 kuna. <br />- Ugostitelji su
zloupotrebljavali ključić i nisu reagirali na vrijeme kada bi kiša
počela padati i tezama "curi sve u šesnaest" su napadali
ispravnost tendi. Bože moj, pa nisu ni predviđene za kišu -
obrazložio je <b>Ronald Rejo</b>, član Poglavarstva
zadužen za komunalu. <br />Ugostitelji o toj odluci nisu bili
informirani, a njihovo ogorčenje sažeo je <b>Ivan Vrgoč</b>,
vlasnik caffe bara "St Riva" na splitskoj šetnici. <br />- S
njima u Banovini zbilja nije nešto u redu! Evo pozivam ih neka dođu
oni i vide zloputrebljavamo li ih i jesmo li mi krivi što tende ne
valjaju! Od prvog dana ne vrijede u što se uvjerio i gospodin Rejo
koji je svojim kišobranom izbacivao kišu s tendi - poručio je
Vrgoč. <br /><b>Pero Jurišić</b>, također vlasnik
ugostiteljskog objekta na Rivi najnoviju odluku vlasti lakonski je
komentirao. <br />- Taman kad pomisliš da ne može gore, oni te
razuvjere.
</i></b></div>
<h1 class="western" style="font-weight: normal;">
<span style="font-size: small;"><span style="text-decoration: none;">Nova
TV – Dnevnik.hr, 10.06.2008.</span></span></h1>
<h1 class="western">
<span style="font-size: small;"><span style="text-decoration: none;"><b>Split: Za
tende na Rivi 260.000,00 kuna godišnje</b></span><sup><span style="text-decoration: none;"></span></sup></span></h1>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b><i>S ljetnim dnevnim vrućinama splitska
Riva je opet tema. Sporne tende ne bacaju dovoljno hlada, ne štite
dobro od sunca, pa su štekati prazni. Stoga Poglavarstvo Splita
ulazi u nove troškove za Rivu.</i></b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b><i>Poglavarstvo Splita je potvrdilo da će
godišnje izdvajati 260 tisuća kuna kako bi se svaki dan otvarale i
zatvarale tende
</i></b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b><i>Famozne tende na masivnim željeznim
držačima jedva pokrivaju stolove. Od četiri reda, dva su na
žestokoj žegi. Kakva god vremenska prognoza bila, s platnima
za zaštitu od sunca stalno problemi. Sustav je koštao navodno 160
tisuća kuna po stupu, no elektronsko odmotavanje stalno se kvari. </i></b></div>
<div style="border-bottom: 1px solid #000000; border-left: none; border-right: none; border-top: none; margin-bottom: 0cm; padding-bottom: 0.04cm; padding-left: 0cm; padding-right: 0cm; padding-top: 0cm;">
<b><i>
Istu tvrtku Helios grad je sada za 260 tisuća kuna godišnje
angažirao da servisira tende, otvara ih ujutro i zatvara navečer,
a vlasnike kafića okrivio da su ih pokvarili lošim
upravljanjem. Nakon pobune Splićana i 12 tisuća
potpisa protiv držača tendi, Poglavarstvo je osnovalo stručnu
Radnu grupu. Ona je isto zaključila da su stupovi neprimjereni
Palači. No, od tog zaključka, Radnu grupu više nitko nije pitao za
mišljenje. U vrijeme ručka na Rivi su se nekada tiskale grupe
turista. No, bez dobrog hlada nema ni apetita. Ipak, kada su neki
ugostitelji odbacili ove mizerne sjedalice koje je nametnulo
arhitektonsko rješenje i kupili nove, udobnije, dio gostiju ipak
radije sjeda.</i></b></div>
<h3 class="western" style="font-weight: normal;">
<span style="color: navy; font-size: small;"><span lang="zxx"><span style="color: black;"><span style="text-decoration: none;"></span></span></span></span><span style="font-size: small;">Nikolina Lulić, Slobodna
Dalmacija,15.07.2008.</span></h3>
<h3 class="western">
<a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Split/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/14986/Default.aspx"><span style="color: navy;"><span lang="zxx"><span style="color: black;"><span style="font-size: small;"><span style="text-decoration: none;">Negodovanja
s Rive: „</span></span></span></span></span><span style="color: navy;"><span lang="zxx"><span style="color: black;"><span style="font-size: small;"><span style="text-decoration: none;">Redikuli
smo kad s tendama ne znamo upravljat“</span></span></span></span></span></a><span style="color: black;"><sup><span style="font-size: small;">8</span></sup></span></h3>
<div style="border-bottom: 1px solid #000000; border-left: none; border-right: none; border-top: none; margin-bottom: 0cm; padding-bottom: 0.04cm; padding-left: 0cm; padding-right: 0cm; padding-top: 0cm;">
<b><i>Ugostitelji s Rive sigurni su u jedno – tende pod hitno valja
mijenjati! Nema kafića kojemu se u ovu godinu i par mjeseci nisu
pokvarile barem jednom, a nekima, tvrde, i više puta. No, otkad je
prije nekoliko dana tendama počeo upravljati djelatnik tvrtke
„Helios”, koji ih ujutro otvara, a navečer zatvara, problemi se
samo nižu i sad se cijela situacija zakomplicirala do apsurda.<br />-
Nas ugostitelje Grad je napravio redikulima kad nam je oduzeo
ključeve od tendi i sada ono što je loše napravio, prebacuje na
nas. Sve ono što smo mi dosad radili, radi sada taj novi djelatnik,
koji, da se razumijemo, ništa nije kriv, čovjek samo radi svoj
posao. Baš me zanima što će se dogoditi kad nas strefi prva jača
nevera. Kako će on sam stić pozatvarat sve tende na Rivi? – pita
se Ivan Vrgoč, vlasnik kafića “ST-Riva”.<br />I ne samo to,
ugostitelji postavljaju još niz pitanja – kao na primjer što će
u tom slučaju biti s gostima koji se za vrijeme oluje zateknu kako
sjede (ili još gore, jedu)?<br />- S obzirom na to da djelatnik
“Heliosa” tende otvara ujutro kad otvaraju kafići, zatvara ih
navečer oko ponoći, a u međuvremenu ga nema na Rivi, počne li
nevera, dok on dođe i skupi sve tende, šteta je već učinjena. Kad
je već tako, neka barem zaposle dva čovika u smjenama – jednog
ujutro i drugog popodne – predlaže Hrvoje Šubašić, vlasnik
„Twinsa”, žaleći se kako je njemu od prvog dana ukrivo zavaren
vodoravni nosač tende, zbog čega se tenda stalno koči.<br />- Zbog
toga mi je već nebrojeno puta pucala sajla i kvarija se motor, a
sada ispada da ne znamo niti botun stisnit – nastavlja
Šubašić.<br />Pero Jurišić, vlasnik kafića „Pic”, upozorava
kako više nema govora o popravku tendi, jer se one sada samo
krpaju.<br />- Sajle su istrošene i samo je pitanje dana kad će sve
popucati. A da ne pričam kako škripe kad ih se otvara i zatvara,
jer nisu podmazane. Imam osjećaj kad bi svi to istovremeno radili,
da bi se čulo do Brača – smatra Jurišić, napominjući kako se
sajle više nigdje ne koriste.
</i></b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Leo Kovačić, Slobodna
Dalmacija, 06.05.2009.
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Poteštat Kuret: Stupovi s Rive će
sigurno otić</b><sup><b>9</b></sup></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><b>Ni meni nisu dragi oni stupi na Rivi i
oni će otići, poručio je u srijedu u HNK na svečanoj sjednici
Gradskog vijeća, uoči blagdana svetoga Duje, gradonačelnik <b>Ivan
Kuret</b>. <br />Nakon što je mjesecima branio “moderan”
izgled šetnice, tvrdeći da se ona neće mijenjati, te nakon što su
u Banovini ignorirali zaključke Radne grupe koja je predložila
određene kozmetičke zahvate, Kuret je tako tek na kraju mandata
građanima priznao da ni on nije potpuno zadovoljan učinjenim na
Rivi.
</b></i></div>
<div style="border-color: -moz-use-text-color -moz-use-text-color rgb(0, 0, 0); border-style: none none solid; border-width: medium medium 1px; margin-bottom: 0cm; padding: 0cm 0cm 0.04cm;">
<i><b>
- Oni nisu prioritet, no stupovi će otići. Složili smo se s
građanima - zaključio je Kuret. Pred brojnim crkvenim
velikodostojnicima, saborskim zastupnicima i državnim tajnicima,
uglednicima iz policije i vojske, gradske uprave te konzularnim
zborom, Kuret se prisjetio protekle četiri godine vladavine. </b></i></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi3xWfLR10pYkvbsN1Ib7q1jkKjvvyOKWtqpmS2OxACrbhmD8X6lcElybaJjiFPKvzdunakM-YxxXql6ZJK0o69FyvU5Wm5OjPdexVUrhNTzVpDs23qZ-yaPg864m9xqcbLLIXEmidYqHs/s1600/Nosa%C4%8Di+2.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi3xWfLR10pYkvbsN1Ib7q1jkKjvvyOKWtqpmS2OxACrbhmD8X6lcElybaJjiFPKvzdunakM-YxxXql6ZJK0o69FyvU5Wm5OjPdexVUrhNTzVpDs23qZ-yaPg864m9xqcbLLIXEmidYqHs/s320/Nosa%C4%8Di+2.png" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Iz prethodnih tekstova i izjava svakako
je važno izdvojiti izjavu glavnog projektanta Studija 3LHD koji
kaže:<span style="font-size: x-small;"> „</span><b>Splićani bi
konačno trebali shvatiti kako ne postoji nosač tende koji bi bio u
boji zraka kao ni prozirna žica. Bilo bi, osim toga, dobro i da
osvježe pamćenje te da se prisjete u kakvom je stanju Riva bila
prije uređenja“ </b>koja najbolje govori o njegovom odnosu prema
onima koji se ne slažu s njegovim rješenjima.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Iz svega prije iznesenog može se
zaključiti da su nosači tenda samo još jedan od nefunkcionalnih
elemenata koji je doživio najviše kritika, kako u pogledu svoje
funkcionalnosti, tako i u estetskom pogledu. O njihovoj
funkcionalnosti najbolje svjedoči gornja fotografija. Jedino
ispravno rješenje problema štekata je uklanjanje ovog
degradirajućeg elementa urbane opreme.<br />
________________________________________________________________________________<br />
<br />
Leo Kovačić, Slobodna Dalmacija, 04.02.2017.<br />
<br />
<a href="http://xn--leo%20kovai%2C%20slobodna%20dalmacija%2C%2006-0cf4z.05.2009./">Skandalozna splitska "vješala" izvjesila tragičnu bilancu: plaćena su više od 5 milijun kuna, a rade samo dvije od 28 tendi!</a><br />
<h1 class="article__title" style="background-color: white; box-sizing: inherit; clear: left; font-family: source-sans-pro, sans-serif; font-weight: 400; line-height: 3.9rem; margin: 0px 0px 1.6rem; padding: 0px;">
<br /></h1>
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
Unknownnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2837842439195618975.post-64614541458331191192012-01-22T10:03:00.000+01:002012-03-04T19:35:31.594+01:003.2 Popločavanje betonskim pločama<br />
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Popločavanje partera splitske Rive betonskim pločama dimenzija 150x150x16 cm izazvalo je velike polemike u javnosti. Jedan od glavnih argumenata pobornika takve ideje je da Riva nikad nije ni bila popločana kamenom, pa ne bi, valjda, trebala biti ni sada (kao da je ikada u povijesti bila popločana betonskim pločama op.a.). </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Sljedeći argument je da bi kamen stvarao veliki bijelu površinu koja nije prihvatljiva zbog odbljeska koji bi se stvarao. Treći argument je cijena, a kao četvrti navode se teškoće u održavanju.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
U ovim istupima prednjačio je Pročelnik Službe za staru gradsku jezgru, konzervator Goran Nikšić. Tako za ST News od 19.04.2006. kaže: „<b>Problem s kamenom je, osim cijene, što tako velika bijela površina ne bi bila prihvatljiva zbog odbljeska, a kamen na Rivi nikad i nije bio postavljen. Osim toga, jedna od stvari o kojoj se najviše vodi računa kod popločavanja je buduće održavanje, a loš primjer za to imamo i Marmontovoj ulici, gdje se za zamjenu jedne kamene ploče potrebni ozbiljni građevinski radovi.</b>“</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Svi ovi argumenti pobornika popločavanja betonskim pločama pokazali su se pogrešnim.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Poznato je da je u našem podneblju kamen izvorni, autentični graditeljski element od kojeg su kroz stoljeća građene kuće, obale i trgovi. Bezbroj je javnih površina u Hrvatskoj i u europskim zemljama izgrađeno baš od našeg kamena. Najbolji primjer kamenog popločanja star 1700 godina, a koji je konstantno u upotrebi do današnjih dana, imamo baš u Splitu i to na Poljani kraljice Jelene. </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgTKYK1RzV8BCozHTauyGmJuXRlioWbp-GUt_ak9yN8enJzviZB5-vBKrigFKvPBzJPj_hN9vcULlvWIQxQR3EVSGVlIcLpI9fNwmKoJrt9UrZ6J05HKVf8i9K2FSBoE2UDFplAQhVaXaY/s1600/Plo%C4%8De+1.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="131" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgTKYK1RzV8BCozHTauyGmJuXRlioWbp-GUt_ak9yN8enJzviZB5-vBKrigFKvPBzJPj_hN9vcULlvWIQxQR3EVSGVlIcLpI9fNwmKoJrt9UrZ6J05HKVf8i9K2FSBoE2UDFplAQhVaXaY/s200/Plo%C4%8De+1.bmp" uda="true" width="200" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Postavlja se pitanje zašto je baš splitska Riva morala biti popločana betonskim pločama?</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Betonske ploče, tzv. „tehnobeton“ za splitsku Rivu predstavljene su kroz Glavni projekt Studija 3LHD kao; „<b>specijalne betonske ploče izuzetnih svojstava</b>“, dok o popločavanju piše slijedeće: „<b>Najvidljiviji element novog uređenja je novo opločenje Rive. On je zamišljen kao dio cjelokupnog modularnog koncepta i to sa modulima kvadratnog oblika 150x150x16 cm, koji konstituiraju cjelokupnu plohu.</b>“</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Jutarnji list od 24.01.2007. u članku naslova „Ploče za Rivu prošle su testiranje vinom“ autora Duške Čolović) donosi:</div>
<div style="margin-bottom: 0.42cm;">
<i><b><span style="color: #333333;">„Konstruktorov pogon na Sirobuji proizvest će </span><span style="color: #333333;"><u>3985 betonskih ploča</u></span><span style="color: #333333;"> u šest tonova smeđesive boje, kojima će za desetak dana početi popločavanje središnjega dijela rive, najvažnijega splitskog socijalnog prostora. </span><span style="color: #333333;"><u>Ploče takvih dimenzija i svojstava dosad u Hrvatskoj nisu proizvedne, niti korištene</u></span></b></i><i><b><span style="color: #333333;"> - naglasio je danas Saša Begović iz Studija 3LHD, glavnog projektanta rive.<br />Betonske ploče prezentirali su danas Konstruktorovi djelatnici na čelu s direktorom Željkom Žderićem i zagrebačkim arhitektom Sašom Begovićem gradonačelniku Zvonimiru Puljiću i novinarima u Konstruktorovoj betonari na Sirobuji. <br />Ta tvrtka dnevno proizvede 60 ploča za rivu, a dosad je napravila 300 ploča visine i širine 1,5 metara te debljine 16 centimetara. </span><span style="color: #333333;"><u>Ploče su teške 865 kilograma</u></span></b></i><span style="color: #333333;"><i><b>, a izrađuju se u dva sloja. Donji je sloj od betona visoke trajnosti i mehaničke otpornosti, kakve je Konstruktor ugrađivao na Masleničkom mostu, mostu preko Rijeke dubrovačke te Krke kod Skradina.<br />Za završni su sloj upotrijebljeni posebni materijali za otpornost i trajnost. Svijetla boja u više nijansi dobivena je od bijelog cementa uvezenog iz Slovačke te silicijskog praha iz Norveške. Taj prah povećava trajnost i otpornost betonske ploče. <br />Za tamnije nijanse ploča korišteni su tamni silicijski prah i posebna oksidna boja za beton. U betonsku su mješavinu dodana specijalna tanka polipropilenska vlakna za osiguranje rubova ploča i površine betona od oštećenja od udara.<br />Čisti kvarcni pijesak iz Lipika dodan je za jačanje otpornosti na trošenje površine zbog intenzivnog pješačkog i povremenog kolnog prometa. Da se površina ne bi klizala, lagano je obrušena i premazana silanskim (?) premazom.<br />Saša Begović danas je izveo i eksperiment, prolivši crno vino po ploči kako bi pokazao da beton, za razliku od kamena, ne upija te će ravnomjerno zadržati izvornu boju. Begović je naglasio kako se prvenstveno vodilo računa o tome da ploče budu otporne na sol te da je Konstruktor proizveo mnogo kvalitetnije ploče od očekivanih.“ </b></i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Svaka od tih ploča neuobičajenih dimenzija teška je 865 kg. Zbog svoje težine potrebna je i adekvatna podloga koja će podnijeti to opterećenje. Ono što je također bio predmet sporenja je i dubina zahvata u parter. </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Tako je prof. emeritus Ivo Lozić u tekstu D enisa Krnića „<b>Imat ćemo pistu za jumbo-jetove</b>“ koji je objavljen u Slobodnoj Dalmaciji 18.10.2006. godine ustvrdio:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><b>„</b></i><i><b>Jedna od spornih točaka u projektu nove Rive, debljina je njezine podzemne konstrukcije, odnosno dubina u koju će se kopati da bi se provele neophodne strujne i vodovodne cijevi. Iz projekta Studija 3LHD vidljivo je kako će ukupna debljina građevinskih slojeva splitske šetnice iznositi čak 191 cm.<br />Pozornost stručnjaka privlači i planirana debljina podzemne ploče od armiranog betona koja će, prema projektu, iznositi čak 20 cm. Prof. dr. Ivo Lozić, profesor sa splitskog Građevinskog fakulteta, oštro se usprotivio ovakvoj konstrukciji Rive ustvrdivši kako je ona nevjerojatnih dva puta deblja od građevnog sloja nove autoceste Split - Zagreb.<br />— Splitska Riva ima daleko bolju podlogu nego mnoge druge, i stoljećima je nastajala nasipanjem. Zamislite kad sutra pukne neka vodovodna cijev, ili nešto slično, pa tko će moći probiti takav sloj za obaviti popravak? Kao da grade grobnice u Egiptu koje se više nikada neće otvoriti. Jednostavno, Riva će imati konstrukciju kakvu imaju piste za jumbo-jetove — kaže profesor Lozić.“</b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br />
Naravno da priprema jedne takve podloge enormno poskupljuje radove, mada je gosp. Branko Poljanić u više navrata tvrdio da su podaci o dubini zahvata neistiniti, priloženi popis slojeva ga u potpunosti demantira.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhuOUMbVXwntVLa3treHdJOR_kBc21Yz3KvUC1mL4tFQ7jTZxPciEMi1r-EDeDQbkwymI9O6V92sjCl6vddiCsCQ7l0SoW7z7kESdEH8MAjAzotBx8XFHP5U0sQaX8X_FbwyPHOK5v7pkA/s1600/Plo%C4%8De+2.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="200" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhuOUMbVXwntVLa3treHdJOR_kBc21Yz3KvUC1mL4tFQ7jTZxPciEMi1r-EDeDQbkwymI9O6V92sjCl6vddiCsCQ7l0SoW7z7kESdEH8MAjAzotBx8XFHP5U0sQaX8X_FbwyPHOK5v7pkA/s200/Plo%C4%8De+2.bmp" uda="true" width="140" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Vidjeli smo kako su te tzv. „tehnobetonske“ ploče najavljivane, a sad ćemo pokušati prikazati kako su se pokazale u svakodnevnom korištenju.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Novinar Duško Ćizmić Marović u svojoj kolumni „mediterraneo“ pod naslovom „Splitska Riva spomenik AFCO-u“ za betonske ploče kaže: <i><b>„Veličina tehnobetonskih kocki potpuno nesumjerljiva ljudskom koraku, depersonalizira svakog šetača ponaosob, a sve zajedno ih tjera da cijelu pistu prohodaju što brže.“</b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Dr. Duško Kečkemet u svom tekst „O funkcionalnosti i nefunkcionalnost opreme splitske Rive“ kaže: <i><b>„Asfaltni pod stare rive bio je trošan i zahtijevao je obnovu ili izmjenu novim materijalom. Novo popločanje tehnobetonom pokazalo se neučinkovito i nefunkcionalno. Bliještanje sjajnih ploča, pogotovo na ljetnom suncu, bode uči i odbija šetače. Skliskost opločanja po kiši također. Popločanjem kamenim pločama hrapave površine (ili čak središnjeg dijela rive granitnim kockama) izbjegao bi se taj odbojni učinak. Slaba trajnost materijala već pokazuje loše učinke.“</b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Arhitekt Mate Braco Milić svoje mišljenje dao je novinarki Slobodne Dalmacije neposredno nakon otvaranja novouređene Rive gdje kaže: <i><b>„Čuo sam komentare da je Riva dobra jer je moderna. Ja bi je usporedio sa starom ženom koja ima debele noge, a obukla je minicu. Minica je lijep odjevni predmet, ali ne stoji svakome. Ista je stvar i s novom Rivom. Projekt je dobar, ali bi se bolje uklopio s nekim novijim dijelom grada. Ovako, nova Riva odudara- kaže Milić uz napomenu kako mu sve skupa djeluje sterilno, i to zato što mu tehnobetonske ploče bacaju na linoleum pa ga sve to skupa podsjeća na – bolnicu.“</b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Nadalje, mjerenjem temperature površine betonskih ploča i kamena došlo se do slijedećih podataka: Izmjerene temperature površine betonskih ploča ovisno o njihovoj boji bile su od 41°C do 48°C, dok je u isto vrijeme temperatura površine kamena također postavljenog na Rivi bila 39,5°C. Mjerenje temperature izvršeno je 28.07.2007. godine u 14.00 sati, a temperatura zraka u Splitu bila je 35°C. Samo ovaj podatka o razlici u temperatura može biti sasvim opravdan razlog nepostavljanja betonskih ploča na Rivu.</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgRxoRwrlwraEI9sAzfbuevcoL8ir1IfhGiFAGnZo-fGabIQSYPrIqzjscBUcin3qSpRrgrkyekGgHfcCCtkH7vu_KzAb0aYyPaqSDKecTxSysMzhAYBkZYkSHA5ot1C7LvTOzeLZbTVlY/s1600/Plo%C4%8De+3.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgRxoRwrlwraEI9sAzfbuevcoL8ir1IfhGiFAGnZo-fGabIQSYPrIqzjscBUcin3qSpRrgrkyekGgHfcCCtkH7vu_KzAb0aYyPaqSDKecTxSysMzhAYBkZYkSHA5ot1C7LvTOzeLZbTVlY/s200/Plo%C4%8De+3.bmp" uda="true" width="200" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhMSAslUVSnPoe4adin0ZZ96kLaUGp2G1QFTc3Fc8_uReKSSg-FB9QF98GqD-ZdOM14iKnS5VGzsiwCI9r6IWZKH-T1EOjIeAhAuos1OuNQjEZhq4qHC6VTR7ymuiIFG_jXUdhTthosLV4/s1600/Plo%C4%8De+4.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhMSAslUVSnPoe4adin0ZZ96kLaUGp2G1QFTc3Fc8_uReKSSg-FB9QF98GqD-ZdOM14iKnS5VGzsiwCI9r6IWZKH-T1EOjIeAhAuos1OuNQjEZhq4qHC6VTR7ymuiIFG_jXUdhTthosLV4/s200/Plo%C4%8De+4.bmp" uda="true" width="200" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhmX8CpPfpsg6wdjphE3gYHYR6yX3p-Se2Giw_FaJZUs7XmYt7wYOwX6xtWkLn6DUBQ3AYuGpdFyYjCi8gX7RskwebusVlL4Wc5b7fd7dllxv1-MPhotXSRRtIABLMgawuNe99KKSz1ask/s1600/Plo%C4%8De+5.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhmX8CpPfpsg6wdjphE3gYHYR6yX3p-Se2Giw_FaJZUs7XmYt7wYOwX6xtWkLn6DUBQ3AYuGpdFyYjCi8gX7RskwebusVlL4Wc5b7fd7dllxv1-MPhotXSRRtIABLMgawuNe99KKSz1ask/s200/Plo%C4%8De+5.bmp" uda="true" width="200" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjqQ6YN_SlbAyAOixfcOKt4tBIA4a6gxF1mbXlPNviPfkt08PWnCbATAXLU73Ro-xZOTVh562eSy1BIN9uasvr_us8f3BkfmoWKanPLwT554D_ETUMfJ0rCXDKxnDfVjyxtmkj501LEVkA/s1600/Plo%C4%8De+6.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjqQ6YN_SlbAyAOixfcOKt4tBIA4a6gxF1mbXlPNviPfkt08PWnCbATAXLU73Ro-xZOTVh562eSy1BIN9uasvr_us8f3BkfmoWKanPLwT554D_ETUMfJ0rCXDKxnDfVjyxtmkj501LEVkA/s200/Plo%C4%8De+6.bmp" uda="true" width="200" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Što se tiče održavanja i otpornosti na prljavštinu Jutarnji list 06.01.2008. godine donosi članak pod naslovom „<b>Novogodišnje mrlje ne daju se očistiti</b>“<b> </b>kojeg prenosimo u cijelosti:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<i><b>„</b></i><i><b>Novogodišnje slavlje, prvo iskustvo masovnog okupljanja na novoj splitskoj rivi, po svemu sudeći pamtit će se i po tragovima utisnutim u suvremeni tehno beton. Ni beton, pa ni zaštitna emulzija kojom je premazan nije odoljela alkoholu i drugim tekućinama što su se pile u najluđoj noći.<br />Premda su u akciju čišćenja krenuli već prvog dana Nove godine rezultati još nisu zadovoljavajući.<br />- Ostaje nam da predložimo Gradu da s izvođačem dogovori novi tretman zaštite površine tehno betona s emulzijom koja bi onemogućila prodiranje nečistoće ispod površine - rekla nam je Ljubica Vrdoljak</b></i><i><b>, direktorica Operativne službe splitske Čistoće, čiji su radnici strojno zamijenili ručnim čišćenjem upirući po betonu čeličnim četkama. <br />I dok se radnici Čistoće i dalje bore s mrljama, većina Splićana i na ovom primjeru novu rivu prilično jasno vidi kao promašaj kojem u prilog idu i ove mrlje.“</b></i></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Također je važno istaknuti da je u svrhu održavanja betonskih ploča kupljeno i specijalno novo vozilo, kao i da je splitska Riva jedina javna površina sa koje radnici „Čistoće“ svakodnevno skidaju žvake. </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEid1-YfllEFATraoH-hi4LVILIC0Bn1DXmupFtZiYp9WK_YrbGvYj2sBoJB30CeRqJ-RXh8xujHI_sS7aD0TFM7CQnjlSHDwBslGGa3tHL45exUUJvbrSKMwzJ9b82fo67DGFdkr_HtCQ0/s1600/Plo%C4%8De+7.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEid1-YfllEFATraoH-hi4LVILIC0Bn1DXmupFtZiYp9WK_YrbGvYj2sBoJB30CeRqJ-RXh8xujHI_sS7aD0TFM7CQnjlSHDwBslGGa3tHL45exUUJvbrSKMwzJ9b82fo67DGFdkr_HtCQ0/s200/Plo%C4%8De+7.bmp" uda="true" width="200" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhsUIPbE_8LFT5wH6w4P8bHJTuHXBXbzC2bvK1LTc4zDkQWdEBbsKt4Y1f23PVBKBn_WnJS8CQEDUhWJJqQ-auW44Hi1B8-aMsSO9DZBL8-8aX1rqc4JyMC7If3cLx9O5uJC70zBkMC4xU/s1600/Plo%C4%8De+8.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="155" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhsUIPbE_8LFT5wH6w4P8bHJTuHXBXbzC2bvK1LTc4zDkQWdEBbsKt4Y1f23PVBKBn_WnJS8CQEDUhWJJqQ-auW44Hi1B8-aMsSO9DZBL8-8aX1rqc4JyMC7If3cLx9O5uJC70zBkMC4xU/s320/Plo%C4%8De+8.bmp" uda="true" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Donja slika prikazuje nakaradno izveden spoj kamenih i betonskih ploča na južnom dijelu Rive.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgoXwRpGZ9DzetnIZNgZpqwVxOdsVFeS7SNcsW6P50JATQRJXStL6BgIC8Qtb3CPdn5aTT7h4_I_idSUmP74vEictOgzgiMy-VGqCVNTITh6k84TBEbIMiGrMH6ZkRGZuRNWfzVIeYGUHM/s1600/Plo%C4%8De+9.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="183" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgoXwRpGZ9DzetnIZNgZpqwVxOdsVFeS7SNcsW6P50JATQRJXStL6BgIC8Qtb3CPdn5aTT7h4_I_idSUmP74vEictOgzgiMy-VGqCVNTITh6k84TBEbIMiGrMH6ZkRGZuRNWfzVIeYGUHM/s320/Plo%C4%8De+9.bmp" uda="true" width="320" /></a></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Iz svega prije navedenog može se zaključiti da „betonske ploče specijalnih svojstava“ nisu ispunile očekivanja u sljedećem:</div>
<ul>
<li><div style="margin-bottom: 0cm;">
cijeni koja se pokazala znatno veća zbog pripreme podloge za betonske ploče takvih dimenzija;</div>
</li>
<li><div style="margin-bottom: 0cm;">
dimenzijama koje su neodgovarajuće ljudskom koraku;</div>
</li>
<li><div style="margin-bottom: 0cm;">
odbljesku kojim odbijaju šetače;</div>
</li>
<li><div style="margin-bottom: 0cm;">
klizavosti koja je uzrok mnogim padovima i lomovima;</div>
</li>
<li><div style="margin-bottom: 0cm;">
održavanju koje je otežano i zahtjeva poseban tretman;</div>
</li>
<li><div style="margin-bottom: 0cm;">
temperaturi koja nepovoljno utječe na mikroklimu.</div>
</li>
</ul>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Za usporedbu s kamenom podlogom najbolje je pročitati pismo Grupacije za proizvodnju i preradu arhitektonskog građevnog kamena pri Županijskoj gospodarskoj komori u Splitu od 29.09.2006. kojeg prilažemo u cijelosti:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
_______________________________________________________________</div>
<div align="center" style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div align="center" style="margin-bottom: 0cm;">
ARHITEKTONSKO GRAĐEVNI KAMEN U PROJEKTU</div>
<div align="center" style="margin-bottom: 0cm;">
SPLITSKE RIVE</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Tijekom ove godine kroz sredstva javnog priopćavanja, javne nastupe i na sve ostale načine splitski gradski dužnosnici, zaposlenici u urbanističkom odjelu grada Splita i autori odabranog projekta uređenja splitske Rive su nebrojeno puno puta spomenuli „kamen“. Pri tome nisu mislili na činjenicu da je Split nastao (poput Salone i Trogira) zbog blizine bračkih i trogirskih kamenoloma, te da je prirastao srcu stanovnicima Splita. Nisu mislili ni na svjetsko priznanje kvalitete i ljepote kamena i građevina od njega kao i na važnost proizvodnje arhitektonsko građevnog kamena u našoj Županiji koja je najznačajnija u okviru Hrvatske. Nisu mislili niti na brojne djelatnike u tvrtkama i obrtnike koji ostvaruju proizvodnju i izvoz, te zapošljava ljude kroz vrijedne tvrtke, koje rade uspješno i koje ne saniraju porezni obveznici.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Naprotiv, kamen su spominjali isključivo u negativnom kontekstu. Naprosto je nevjerojatno koliko je neistina, neznanja i proizvoljnih tumačenja vezanih za kamen u proteklom vremenu prezentirano. Nakon 20 stoljeća značajne kamenarske djelatnosti na ovom prostoru, u trenutku kada je potražnja za ovim arhitektonsko građevnim materijalom u svijetu veća nego ikada, prezentiraju se slijedeće tvrdnje:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Prva neistina: „Tehnobeton“ je superiorniji materijal od kamena</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Koristi se izraz „tehnobeton“ koji nije poznat u građevinarstvu kako bi se betonu dao sofisticirani prizvuk. Pri tome se ne kaže u čemu je i za koje namjene superiorniji. Sigurno nije superiorniji estetski, vizualno, tradicijski, a niti je humaniji materijal.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Druga neistina: „Tehnobeton“ je moderan materijal kojim Split ulazi u novo tisućljeće.</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Najcjenjeniji materijali su oni, koji su uvijek u modi, a posebno ako čine nastavak jednog kulturno graditeljsko nasljeđa kao što je to u slučaju kamena u Splitu. To pokazuje i potražnja za kamenom na svjetskom tržištu gdje on, za razliku od granita i drugih materijali koji imaju jako izražene oscilacije radi izraženih boja i drugih karakteristika, ima izraženu konstantu u potražnji i plasmanu.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Treća neistina: „Tehnobeton“ je ekološkiji materijal od kamena.</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
U proizvodnji kamena se koriste metalni alati i voda za razliku od betona gdje se osim otpada pri proizvodnji arhitektonsko građevnog kamena koriste i cement, kemikalije, boje i sl. uz korištenje energenata i procesa štetnih za zdravlje</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Četvrta neistina: „Tehnobeton je položio test vremena“ i pri tome se spominje Trogir.</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Sama pomisao na Trogir je pomisao na kameni grad pod zaštitom UNESCO, a ne na nekih par kvadrata betoniranog promašaja u tom gradu. Ne postoji materijal koji je bolje položio test vremena od prirodnog kamena.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Peta neistina: Iz kamena nije moguće napraviti projekte kao iz betona</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Istina je da postoje projektanti koji znaju raditi s autohtonim materijalima i oni koji ne znaju. Činjenica je da se iz betona ne može nikada napraviti nešto dobro i lijepo kao od kamena kada je riječ o završnim slojevima i obradama.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Šesta neistina: Stručne službe, „struka“ najbolje znaju koji je materijal najbolji za projekt popločavanja splitske Rive.</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Istina je da svi koji su se predstavljali kao struka počevši od projektanta iz Studija 3LHD pa do gradskih stručnih službi nisu u svom životu zajedno napravili niti jednu mediteransku rivu, trg ili slično za razliku od članova naše grupacije, koja ih je napravila toliko da ih je teško nabrojiti. Dovoljno je proputovati našu obalu za stjecanje dojma.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Sedma neistina: Za kamen lobiraju kamenari zbog financijsko poslovnog interesa</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Istina je da kamenari nemaju svoj lobi i naše Udruženje je više stručne nego financijsko političke prirode.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Proizvođači i prerađivači arhitektonsko građevnog kamena se u velikim građevinskim projektima rijetko javljaju kao nositelj posla ili kao pravne osobe koje imaju razgranate poslovne veze sa stručnim službama grada Splita. Ne ovisimo o njima i o njihovim planovima i dozvolama, te se stoga osjećamo neutralni i objektivni. Nemaju utjecaje niti kod „Državnog savjeta za prostorno uređenje“, naprotiv od njega smo imali najteže pritiske i neargumentirane izjave vezane za našu ukupnu djelatnost.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b>Osma neistina: Kamen je skuplji od betona koji će biti korišten u projektu splitske Rive i time aktualna gradska vlast brine o novcu građana Splita.</b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Istina je da gradska vlast nije imala predodžbu koliko koštaju betonske ploče predviđene aktualnim projektom a još manje koliko košta kamen u sličnim projektima. Sama činjenica da je najpovoljnija ponuda za predmetni natječaj imala cijenu od 66 milijuna kuna bez PDV) potvrdila je naše izjave da će m<sup>2</sup> splitske betonske Rive koštati više od bilo koga m<sup>2</sup> rive, trga ili drugog javnog prostora oblaganim kamenom. Navodimo neke primjere koji će pokazati da je aktualna splitska vlast odabrala projekt za koji projektanti i naručitelji nisu imali predodžbu o cijeni. Istim projektantima se to dogodilo i u slučaju mosta na Rječini u gradu Rijeci kad su prvo zamislili most od grafitnih vlakana koji je bio nezamislivo skup, pa je nađeno jeftinije rješenje. U ovom projektu nije traženo bolje, a kamoli jeftinije rješenje nego se od početka manipuliralo sa podacima o preskupom i inferiornom kamenu (i to ispred spomenika pod zaštitom UNESCO, koje je izgrađen od kamena.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Uobičajeno je da se tijekom radova na ovakvim projektima pojave dodatni radovi, pa je za očekivati, da će trošak oblaganja m<sup>2</sup> splitske betonske rive koštati (za svojih 14.000 m<sup>2</sup> preko 5.000 kn plus PDV. Previše za jednu betonsku rivu s nešto klupa i rasvjetom u obliku dizalica i tendama bez obzira na infrastrukturu koja se ugrađuje ispod Rive. </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Najbolji dokaz ocijeni primjene kamena su aktualni primjeri:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
a) istovremeno sa Splitskim natječajem organiziran je istovremeno natječaj za uređenje trga u Zadru u produžetku sada čuvene istarske obale, sa projektom izrađenim u potpunosti od Kamena, višestruko nagrađenih „morskih orgulja“. U zadarskom slučaju je za površinu koja je slična površini koja se uređuje u Splitu najpovoljnija cijena bila ispod 46 milijuna kuna (bez PDV). To znači da će m<sup>2</sup> koštati 3.285 kn a u projektu je predviđeno još fine i grube kamene klesarije za dodatne estetske elemente u količini preko 25 m<sup>3</sup>. Lako bi bilo zaključiti da zadrani znaju što rade, jer već su grad koji je od osamostaljenja Hrvatske napravi najviše u uređenju grada i gotovo sve od kamena, zahvaljujući domaćim zadarskim projektantima.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
U predmetnom Zadarskom projektu kamen čini vrijednost od 18 milijuna kuna. Prosječna cijena m<sup>2</sup> kamenog pločnika debljine od 7 do 10 cm je cca 900 kn/m<sup>2</sup>. Ukupnu prosječnu cijenu su podigli razni dodatni ukrasni kameni elementi (čak 250 m<sup><span style="font-size: x-small;">2</span></sup>) ali ni slučajno da bi prešli cijenu asketski projektirane piste splitske Rive.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
b) Prošle godine je završen projekt uređenja kamene rive u Malom Lošinju gdje je korištena debljina kamena 87 cm, na oblaganoj površini od cca 10.000 m<sup>2</sup>. Ukupan projekt, uključujući cjelokupnu infrastrukturu, koštao cca 23 milijuna kuna, a vrijednost kamena je bila 10 milijuna kuna u što je uključena sva dodatna grupa i fina klesarija. Znači da je uređenje koštalo 2.300 kn/m<sup>2</sup>.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Iz navedenih a i svih drugih projekata kao Dubrovnik, Makarska, Korčula, Brač, Marmontova u Splitu, Trogir, Vodice, Skradin, Šibenik, Primošten, Pag, Novalj, Novigrad, Krk itd nemamo primjera da je cijena kamene obloge bez obzira na projektanta i odabranu debljinu ili vrstu kamena prelazio cijenu od 1.100 kn/m<sup>2</sup>, a najčešće prosječna cijena je bila cca 850 kn m<sup>2</sup>. U toj cijeni je sadržan materijal, rad i vezivni materijal.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Iz iskustva znamo da ukupna cijena kamena u cjelokupnom projektu čini od 40 do 60 % ovisno o obimu infrastrukturnih radova infrastrukturne opreme. U nekim projektima su strujni ormari, kandelabri klupe i slično projektirane od kamena što može utjecati na cijenu.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Očito je da je u slučaju splitske Rive neiskustvo projektanata i neznanje aktualnih stručnih službi i izvršnih organa pridonijelo da se ušlo u projekt s jeftinim materijalom koji je zbog svojih dimenzija i tehničkih zahtjeva pripreme podloge enormno poskupio projekt. Tako smo u slučaju projekta splitske Rive umjesto jeftinog materijala dobili skupi materijal i projekt, a jeftiniji izgled za jednokratnu uporabu.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Predsjednik grupacije</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Velibor Jukić</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
________________________________________________________________</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Vezano za popločavanje Rive vrlo zanimljiv tekst objavljen je u Slobodnoj Dalmaciji 17.15.2007. pod naslovom „<b>Na Rivi i jeftini kamen za zidove</b>“ autorice Linde Perić kojeg prenosimo u cijelosti:</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<b><i>"Na uređenju splitske Rive se, po svemu sudeći, ni na čemu nije štedjelo osim na kamenu, kojim su obloženi tek rubni dijelovi glavne gradske šetnice.<br />Od proizvođača kamena doznajemo kako vrsta "plano" (postavljena po obodu Rive) spada među najjeftinije materijale te da je umjesto debljine od 10 centimetara, koja bi bila idealna, izabrana debljina od osam centimetara.<br />— Budući da se radi o vrsti kamena koja je poprilično protkana rupama, ona se uglavnom postavlja vertikalno, odnosno njome se oblažu zidovi, a u manjoj mjeri podne površine. Autohtoni brački kamen, od kojeg je uostalom napravljena i Palača, bio bi puno bolje rješenje, ali on se u Splitu uporno izbjegava. Da se slikovito izrazim: brački kamen je mercedes, a "plano" škoda - kaže Velimir Jukić, predsjednik Udruženja proizvođača arhitektonsko-građevnog kamena pri Županijskoj gospodarskoj komori.<br />Jukić kaže kako brački kamen najbolje "podnosi" more, sol i kišu, ali da je vidio kako je postavljeni "plano" rustikalno obrađen, pa valjda ni s njegovim "ponašanjem" neće biti većih problema.<br />Od konzervatora Joška Pleića, koji je nadgledao sve radove na Rivi, saznajemo kako je "u igri" bilo nekoliko vrsta kamena, ali da je "plano" odabrao projektant, Studio 3LHD.<br />U tom kratkom vremenu jedino su ovu vrstu, dodaje Pleić, mogli nabaviti u količinama koje su im bile potrebne.<br />— Kamen ćemo, uostalom, impregnirati u nekoliko navrata, pa ga neće nagristi sol ili vlaga. Kakve, uostalom, ima veze što je Palača napravljena od bračkog kamena, da bi to trebalo biti autohtono? Palači je bliže Plano, otkud dolazi kamen koji smo postavili, nego Brač — drži Pleić."</i></b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Za kraj smo ostavili kao šlag na torti izvadak iz PUP-a povijesne jezgre Grada Splita koji je sastavni dio prostorno-planske dokumentacije po kojoj se raspisao Natječaj i po kojoj su se vršili radovi na „uređenju“ Rive, u kojem se navodi: </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
„<b>Pješačke prometnice u srednjovjekovnoj jezgri (prostor unutar srednjovjekovnih gradskih zidina) moraju biti popločane kamenom u tradicionalnoj postavi i obradi kamena.“ </b></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjTNwpVpo2CqFzFt-gq22ZnCmKPYXDl7nLlF6Xx01SGUtlpV27iCkRpgGfRRbGVB1Xc2_NfZ0QF1Z2YMfNM918a8mJ8OrxBayh0jYqkzs_p2o5k8GrFT56XROJsFt3w00lRMS998GTn1F4/s1600/Plo%C4%8De+10.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjTNwpVpo2CqFzFt-gq22ZnCmKPYXDl7nLlF6Xx01SGUtlpV27iCkRpgGfRRbGVB1Xc2_NfZ0QF1Z2YMfNM918a8mJ8OrxBayh0jYqkzs_p2o5k8GrFT56XROJsFt3w00lRMS998GTn1F4/s320/Plo%C4%8De+10.bmp" uda="true" width="218" /></a></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Nalazi li se prostor Rive unutar srednjovjekovnih gradskih zidina može se zaključiti iz priloženog crteža.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjrkTSxEhxVTpZ7KjKPey5rhec8wosIeCePsdjwIEwnStXCYod-7zeqXBw-I2iDhY3VLWeNNncNMuXF8JSX19Rxaw6jOkA4RXmtCFpHgaW07fCIg-Ruy0gftjf5N7-gO4qcuqiZfqeIAx0/s1600/Plo%C4%8De+11.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="151" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjrkTSxEhxVTpZ7KjKPey5rhec8wosIeCePsdjwIEwnStXCYod-7zeqXBw-I2iDhY3VLWeNNncNMuXF8JSX19Rxaw6jOkA4RXmtCFpHgaW07fCIg-Ruy0gftjf5N7-gO4qcuqiZfqeIAx0/s320/Plo%C4%8De+11.jpg" uda="true" width="320" /></a></div>
<br />
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>Unknownnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2837842439195618975.post-11996248773010462192012-01-20T21:20:00.000+01:002012-02-28T21:24:00.040+01:003.3 Stolice i stolovi<br />
<div class="western">
<span style="font-size: small;">Izrada stolica i stolova za štekate
na splitskoj Rivi projektant Studija 3LHD povjerio je dizajnerskoj
tvrtki Numen. Kao i svi ostali elementi urbane opreme i oni su bili
predmet rasprava, pa čak i podsmjeha. Podsjetimo se samo priče o
nosivosti stolica kad je u organizaciji Radio Splita organizirano
vaganje posjetitelja prije nego sjednu na stolicu ili najavnog spota
na Radio Dalmaciji „Prodajem dizajnerske stolice slične onima na
Rivi, ali moje mogu izdržati čovika težeg od 80 kila“. Nije
izostala ni sumnja u sukob interesa budući je proizvođač stolica
talijanska tvrtka koja radi za Scavollini čiji je predstavnik
Predsjednik Gradskog vijeća Grada Splita Željko Jerkov. O kvaliteti
tih dizajnerskih stolica i stolova svjedoči njihova konačna sudbina
kada ih Grad Split kao vlasnik i naručitelj poklanja vlasnicima
ugostiteljskih objekata na Rivi, koji ih niti besplatno ne žele
preuzeti. Razlog tome je taj što gosti jednostavno ne žele sjediti
na takvim neudobnim stolicama. Cijena svake stolice bila je 1.140,00
kn, a stola 1.586,00 kn. Budući je za svaki „box“ planirano 9
stolova i 36 stolica konačna cijena za svaki „box“ iznosi
55.314,00 kn, odnosno za neupotrebljive dizajnerske stolove i stolice
utrošeno je ukupno 1.548.792,00 kn. </span>
</div>
<div class="western">
<span style="font-size: small;">Nakon nešto više od dvije godine
korištenja nove Rive gotovo svi stolovi i stolice zamijenjeni su
drugim, po osobnom izboru i trošku ugostitelja.</span></div>
<div class="western">
<span style="font-size: small;">Da apsurd bude veći te iste stolice
dobile su:</span><br />
</div>
<div class="western">
<b><span style="color: #333333;"> <span style="font-size: small;">„</span></span></b><span style="font-size: small;"><b><span style="color: #333333;"><span style="font-weight: normal;">Nagradu
Hrvatskog dizajnerskog društva za najbolji produkt / industrijski
dizajn u profesionalnoj kategoriji“</span></span></b></span></div>
<div class="western">
<span style="font-size: small;">naziv rada:
Stolica RIVA<br />dizajn: For use / Numen_Sven Jonke, Christoph
Katzler, Nikola Radeljković<br />suradnik: Studio
3LHD<br />(urbanističko-arhitektonski projekt)<br />naručitelj:
L'Abbate, Udine<br />godina: 2007. </span>
</div>
<div class="western">
<br /></div>
<div class="western">
<span style="font-size: small;">Priču o „dizajnerskim“ stolicama
i stolovima možete pročitati u nekoliko novinskih tekstova koje
donosimo u nastavku.</span></div>
<div style="border-bottom: none; border-left: none; border-right: none; border-top: 1px solid #000000; padding-bottom: 0cm; padding-left: 0cm; padding-right: 0cm; padding-top: 0.04cm;">
<b><span style="font-size: small;">Štekati i Riva: Svaki lokal svoju pismu piva<sup>1</sup></span></b></div>
<div align="LEFT">
<i><b><span style="font-size: small;">Nesposobnost gradskih službi da konačno
odluče hoće li ili ne mijenjati stolice i stolove na novoj Rivi,
kojima se protive svi tamošnji ugostitelji, izazvala je lančanu
reakciju: nakon što je 21. svibnja svoju opremu, 27 stolova i 84
stolice, postavio vlasnik restorana ' Adriana' Stipe Gelo, slična je
scena jučer osvanula ispred „ST-Rive“.</span></b></i></div>
<div class="western">
<i><b><span style="font-size: small;">Vlasnik Ivan Vrgoč polovinu svog
štekata, devet stolova, zamijenio je crnim stolicama od upletene
plastike jer, kako kaže, ne može više čekati i trpjeti
uništavanje posla od kojeg živi i plaća zaposlenike.</span></b></i><br />
<i><b><span style="font-size: small;">Žuljaju i privrću se <span style="font-size: x-small;"><br /></span>Ističe
kako na 3LHD-ove stolice nitko ne želi sjesti jer žuljaju, a
stolovi su nestabilni i prevrći se. Pred nama je demonstrirao kako
se na gornju ploču plastičnog stolića može uliti 2,5 litara
tekućine jer meka plastika ulegne. Dodaje kako je poslušao naputak
gradonačelnika Ivana Kureta, koji je prije dva mjeseca obećao da će
oprema na Rivi biti zamijenjena „normalnom“. Ali čekanje mu je
dozlogrdilo, pa je svjesno napravio prijestup.</span></b></i></div>
<div class="western">
<i><b><span style="font-size: small;">Nigdi na svitu</span></b><b><span style="font-size: small;"><span style="font-size: x-small;"><br /></span>-
Ovo su sad nelegalni stolovi, je l' tako?! Ali je i ovo jedinstveni
slučaj u svijetu ugostiteljstva da uredno plaćam najam površine za
štekat, a iz Banovine mi određuju kakve ću stolove i stolice
staviti. Ako ih sam odaberem, jer na njihovima ne mogu raditi,
proglašavaju me nelegalnim, Neće da shvate kako nije u pitanju
lipota, nego udobnost, ljudima je neudobno na onome – obrazlaže
Vrgoč.</span></b></i></div>
<div class="western" style="border-color: rgb(0, 0, 0) -moz-use-text-color -moz-use-text-color; border-style: solid none none; border-width: 1px medium medium; padding: 0.04cm 0cm 0cm;">
<span style="font-size: small;"> <b>Šarena splitska Riva: kaos od štekata<sup>2</sup></b></span></div>
<div align="JUSTIFY" class="western">
<b><i><span style="font-size: small;">Iako je Grad prije više
od dva mjeseca obećao ugostiteljima s Rive da će im biti ponuđeni
novi tipovi štekata, koji su, zbog brzine i jednostavnosti zahvata i
trebali biti prvi na udaru novih izmjena šetnice, do danas, barem
što se Banovine tiče, nova urbana oprema amenovana od arhitekata
3LHD-a još nije na vidiku.</span></i></b></div>
<div align="JUSTIFY">
<b><i><span style="font-size: small;">No, nakon teške godine, gdje su se s
propisanim štekatima više mučili nego u njima uživali,
ugostitelji su na pragu sezone odlučili uzeti stvar u svoje ruke,
tako da je na Rivi ipak osvanula nova urbana oprema, ali u njihovu
aranžmanu. Tako opet vlada šarenilo boja i oblika, jer su neki
ugostitelji kupili nove i moderne stolice i stolove, neki su ostavili
one koje je Grad propisao, a koje su u konačnici dobili mukte, dok
su neki iz naftaline izvukli stari štekat.</span></i></b><br />
<b><i><span style="font-size: small;">Novi stolovi i stolice </span></i></b></div>
<div align="JUSTIFY" class="western">
<b><i><span style="font-size: small;">Vlasnici kafića
“ST-Riva”, “Twins”, “Bobis” i restoran “Adriana”
kupili su nove stolice od pletene plastike koje izgledaju kao
imitacija drva, a zanimljivo da su bez prethodnog dogovora uskladili
boje jer svi imaju smeđe stolice s bijelim ili bež jastučićima,
dok se “Adriana” odlučila za bijele stolice i smeđe jastučiće.
“Dujam”,<span style="font-family: Arial,sans-serif;"> </span>“Fro caffe”,
“Romana” i “Pic” još imaju “gradske” štekate, a
“Skalina” je izvukla stari štekat u narančasto-crvenoj
kombinaciji.</span></i></b></div>
<div class="western">
<b><i><span style="font-size: small;">Poanta je da komunalni redari nemaju
osnove ukloniti ih, jer su štekati predviđeni ugovorom o zakupu
javne gradske površine, a dalo se po izjavama poglavara zaključiti
da do novih tipova urbane opreme ugostitelji neće trpjeti nikakve
sankcije.<br />- Ono što Grad može učiniti je raskinuti s
ugostiteljima ugovore o najmu štekata, jer on regulira njihov
izgled. No, ako to učinimo, Riva će ostati bez njih - kazao je
<b><span style="color: #333333;">Ronald Rejo</span></b>, poglavar
za komunalu, iz čijeg se odgovora dalo iščitati da je takav
scenarij malo vjerojatan.<br />- Grad i dalje drži stav kako se
zamjene stolova i stolica moraju omogućiti, a kako još nemamo
odgovore od arhitekata, zasad nam jedino ostaje da budemo strpljivi -
kazao je gradonačelnik <b><span style="color: #333333;">Ivan Kuret</span></b>.
I još jedna stvar - nekolicina nam se ugositelja pohvalila da nakon
mnogo vremena sve više po svojim štekatima čuju splitski naglasak,
a to im, je kažu, i bio cilj - da naš svit sjedi na Rivi, a ne samo
furešti. </span></i></b>
</div>
<div style="border-color: rgb(0, 0, 0) -moz-use-text-color -moz-use-text-color; border-style: solid none none; border-width: 1px medium medium; padding: 0.04cm 0cm 0cm;">
<b><span style="font-size: small;">Novi štekat na splitskoj Rivi<sup>3</sup></span></b></div>
<div class="western">
<b><i><span style="font-size: small;">Vlasnici France Stylea, kafića na
splitskoj Rivi još su jedni u nizu ugostitelja koji su se odlučili
na nove stolove i stolice u vlastitom aranžmanu. <br />Poučeni
iskustvom svojih kolega na čije je štekate splitska vlast zažmirila
iz prostog razloga jer nisu održali svoje obećanje o novim
stolovima na splitskoj šetnici, posljednji ugostitelji odlučili su
se na ponešto drukčiji dizajn svojeg štekata. Tako će njihov
kafić ubuduće krasiti nekoliko visokih, tzv.barskih stolova i osam
okruglih stolova prekrivenih staklom.<br />- Nismo dobili odobrenje od
splitske uprave, jednostavno smo, nakon besmislenog čekanja,
postupili kao i drugi vlasnici kafića na Rivi - uglas će konobari
France caffea.<br />Splitska Riva tako je u gotovo svim svojim
segmentima nelegalna, počevši od uporabne dozvole pa do štekata, a
vlasnici kafića još muku muče s tendama.</span></i></b></div>
<div class="western" style="border-bottom: none; border-left: none; border-right: none; border-top: 1px solid #000000; padding-bottom: 0cm; padding-left: 0cm; padding-right: 0cm; padding-top: 0.04cm;">
<br /></div>
<div class="western">
<span style="font-size: small;"><b>Tko je ovdje lud? Stolici s Rive
nagrada za industrijski dizajn!</b><sup><b>4</b></sup></span></div>
<div align="JUSTIFY">
<b><i><span style="font-size: small;">Splićanima vijest može zazvučati kao
neslana šala, a nekima možda i kao gadna zajebancija: nove stolice
s nove splitske Rive, one iste oko kojih se Grad "kolje"
već godinu dana, proglašene su za najbolji produkt/industrijski
dizajn u Hrvatskoj prošle godine.</span></i></b></div>
<div align="JUSTIFY" class="western">
<b><i><span style="font-size: small;">Informacija je
objavljena početkom ovog tjedna, vrlo stidljivo, a nisu se njome
pohvalili čak ni splitski poglavari, kojima su se baš te stolice
toliko svidjele da su doslovce natjerali sve ugostitelje na Rivi da
ih kupe. </span></i></b>
</div>
<div align="JUSTIFY" class="western">
<b><i><span style="font-size: small;">Uvalili su im 1008
stolica, svaku za točno 1140 kuna, pa još 252 plastična stola za
1586 kuna po komadu. </span></i></b>
</div>
<div align="JUSTIFY" class="western">
<b><i><span style="font-size: small;">Nesretnim ljudima
određeno je da novi inventar plaćaju punih 18 mjeseci, na rate:<span style="font-family: Arial,sans-serif;">
</span>bože moj, stolica se zove "Riva", pa gdje joj je
mjesto nego na Rivi!</span></i></b></div>
<div align="JUSTIFY" class="western">
<b><i><span style="font-size: small;">Danas, godinu dana
kasnije, pokazalo je da je splitska vlast u pravu – nakon
budalastih ugostitelja koji su u očaju zatvarali kafiće, nakon
Splićana koji su se dobro sprdali s proizvodima zagrebačkih
arhitekata i dizajnera, pokazalo se da su u Banovini ipak bili
dalekovidni pri izboru namještaja. </span></i></b>
</div>
<div align="JUSTIFY" class="western">
<b><i><span style="font-size: small;">Znaju oni što je dobar
dizajn, a ne grintavi Splićani. Primitivci. Tek kad je lova iz
Splita otišla u nekakvu tvornicu u Italiji, ljudima se ipak
popustilo, pa su i famozne stolice netragom nestale u nekakvom
skladištu.</span></i></b></div>
<div align="JUSTIFY" class="western">
<b><i><span style="font-size: small;">Za žiri od osam
članova, mahom stranaca i sve redom uglednih stručnjaka, koji je
valjda u kakvom salonu ili kafiću procjenjivao što su to hrvatski
dizajneri ove godine izrodili, nije bitno što na nagrađenim
stolicama nitko ne želi sjediti. Nije bitno ni što ih na Rivi više
nema; takvi su vam ti dizajneri, umjetnički dojam im je bitniji od
funkcionalnosti.</span></i></b></div>
<div align="JUSTIFY" class="western">
<b><i><span style="font-size: small;">A baš su imali dobru
priliku. Jer, ako Splićani – navikli vječito visiti po kavama, pa
makar im se na zidiću ili skalama smrzavalo dupe – odbijaju taj
njihov vrhunski dizajn, onda imamo ozbiljan problem. </span></i></b>
</div>
<div align="JUSTIFY" class="western">
<b><i><span style="font-size: small;">Komu treba vrhunska
stolica u kojoj se ne može provesti više od deset minuta jer stvar,
jednostavno rečeno, žulja? Što je to dobro u stolici u koju ne
smije sjesti jedan kršan Dalmatinac teži od 85 kila?</span></i></b></div>
<div align="JUSTIFY" class="western">
<b><i><span style="font-size: small;">Jedan član žirija
Hrvatskog dizajnerskog društva napisao je, doslovno, da je riječ o
"pojedinačno dobro dizajniranim predmetima koji će zacijelo
naći mjesto u nekom primjerenijem odabiru". </span></i></b>
</div>
<div align="JUSTIFY" class="western">
<b><i><span style="font-size: small;">Drugim riječima, tamo
gdje će biti cijenjene. Naš skromni prijedlog jest – muzej
dizajna. U stvarnom životu, naime, te skupe i neudobne stolice
nemaju ama baš nikakvog smisla.</span></i></b></div>
<div align="JUSTIFY" class="western">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjmBXiv-qOYEOUvZGXOi-vQsSat2KpLI-w6nhQJ2LtrZAWDs0V2iaEI7bsd9BYJcA4zHOle0AIfEeUfJpl-9gAM1giFAf8dqN44JzDGmlc6EEUSab_o35ufsSXg5SrzF_Wh9k5B8H10uSg/s1600/Stolice.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjmBXiv-qOYEOUvZGXOi-vQsSat2KpLI-w6nhQJ2LtrZAWDs0V2iaEI7bsd9BYJcA4zHOle0AIfEeUfJpl-9gAM1giFAf8dqN44JzDGmlc6EEUSab_o35ufsSXg5SrzF_Wh9k5B8H10uSg/s320/Stolice.png" width="320" /></a></div>
<div align="JUSTIFY" class="western">
<br /></div>
<div class="western">
</div>
<div class="western">
<span style="font-size: small;">Bilješke:</span></div>
<div class="western">
<br /></div>
<div class="western">
<span style="font-size: small;"><sup>1 </sup>Nikolina Lulić:
„<i>Štekati i Riva: Svaki lokal svoju pismu piva</i>“ Slobodna
Dalmacija, </span>
</div>
<div class="western">
<span style="font-size: small;">03.06.2008. </span>
</div>
<span style="font-family: Arial Unicode MS,Arial,sans-serif;"><span style="font-size: small;"><sup><span style="font-family: Times New Roman,serif;">2
</span></sup><span style="font-family: Times New Roman,serif;">Damir Šarac:
„</span><span style="font-family: Times New Roman,serif;"><i>Šarena splitska
Riva: kaos od štekata“. </i></span><span style="font-family: Times New Roman,serif;">
Slobodna Dalmacija, 02.07.2008. </span></span></span>
<br />
<div class="western">
<span style="font-size: small;"><sup>3 </sup>Živana Šušak
Živković: „<i>Novi štekat na splitskoj Rivi“</i> . Glas
Dalmacije, 26.11.2008.</span></div>
<div class="western">
<span style="font-size: small;"><sup>4 </sup>Damir Petranović: „<i>Tko
je ovdje lud? Stolici s Rive nagrada za industrijski dizajn</i>“! </span>
</div>
<div class="western">
<span style="font-size: small;">Slobodna Dalmacija, 09.10.2008.</span></div>Unknownnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2837842439195618975.post-64110463998921759822012-01-19T20:03:00.000+01:002012-03-04T20:06:35.482+01:003.4 Pozicioniranje štekata<br />
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Projekt uređenja Rive donio je velike
promjene u pogledu smještaja štekata (ograda oko kavane
na otvorenom). Tako je uvedena jedna nova zona ili citirano iz
projekta Studija 3LHD <b>„linija štekata – nadstrešnica sa
pripadajućim terasama sa stolovima i stolicama“</b>. </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Za razliku od
ranijeg rješenja nova linija odmaknuta je od zidova zgrada na
zapadnom dijelu Rive čime se otvorio slobodan prostor za prolaznike.
Međutim, izgubilo se na kapacitetima štekata (ranije je bilo oko
2000 mjesta za sjedenje, dok je novim rješenjem predviđeno svega
1008) i otežano je posluživanje gostiju zbog udaljenosti samog
ugostiteljskog objekta od prostora štekata. Također, linija štekata
uvijek ne prati ugostiteljski objekt, tj. štekat nije izravno ispred
objekta, što bi bilo logično. Također se postavlja pitanje koliko
ugodno je sjediti praktički na središnjem dijelu Rive, kad je
poznato da je u zimskim mjesecima najugodnije sjesti uza zid ispijati
kavu i grijati se na zimskom suncu. Osim toga, ovakvim pozicioniranjem štekata onemogućava se korištenje prirodnog hlada ispod palmi, a o ćemu bi svakako trebalo voditi računa prilikom budućeg smještaja štekata.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Najveća nelogičnost i nepravda prema
vlasnicima ugostiteljskih objekata na zapadnom dijelu Rive je u tome
što se njima onemogućava naslanjanje na zid zgrada, dok je na
istočnom dijelu omogućeno postavljanje štekata uz sam zid južnog
pročelja Dioklecijanove palače!?</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Jedan od Zaključaka Radne grupe za Rivu je postavljanje pomičnih
suncobrana na samostojećim stupovima uz prethodno
uklanjanja postojećih fiksnih nefunkcionalnih nosača tendi, kojima bi se
omogućila učinkovitija zaštita od sunca i ujedno bi se spriječila
<b>„vizualna prepreka u prvom redu na Dioklecijanovu palaču, ali i na
povijesnu matricu zapadnih pročelja Rive“</b> </div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0cm;">
Kao jedno od važnih otvorenih pitanja
konačnog uređenja Rive ostaje promišljanje na koji način
pozicionirati štekate nakon uklanjanja nosača tendi. Važno je napomenuti da je nedugo prije radova na "uređenju" Rive izrađena Studija urbane opreme
„Tende i suncobrani stare gradske jezgre“ koja je dala smjernice u pogledu tipova i boja tendi i suncobrana koji su prihvatljivi za korištenje u staroj gradskoj jezgri. Nažalost, tih smjernica se gotovo nitko ne pridržava.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>Unknownnoreply@blogger.comtag:blogger.com,1999:blog-2837842439195618975.post-10243775743452434792012-01-18T15:17:00.000+01:002012-02-29T15:28:13.653+01:003.5 Rasvjeta južnog pročelja Dioklecijanove palače<br />
<div style="margin-bottom: 0cm;">
U okviru projekta uređenja splitske Rive izvedeno je i osvjetljavanja južnih pročelja zgrada na Rivi, pa tako i južnog pročelja Dioklecijanove palače. Uspoređujući izvedbu rasvjete zapadnih i istočnih pročelja može se bez pretjerivanja ustvrditi da je najvažniji dio, a to je svakako južno pročelje Dioklecijanove palače, najlošije osvijetljeno. O tome zorno svjedoče i fotografije u prilogu. </div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhDfx9md0CEtJ-k5x1g7XRiL5-PwmRTSVxsH3Wk6x5ZQkyQjAS6a6ZA_CUrWmGcBHjP2Kc3OYvJTKMvCMrgbPIw5R8SpXF9yGj2P4a0oaT8PBj10Zsr3Uv1cTU7FsKc2eHTCEnXeq6sWTc/s1600/Rasvjeta+1.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="117" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhDfx9md0CEtJ-k5x1g7XRiL5-PwmRTSVxsH3Wk6x5ZQkyQjAS6a6ZA_CUrWmGcBHjP2Kc3OYvJTKMvCMrgbPIw5R8SpXF9yGj2P4a0oaT8PBj10Zsr3Uv1cTU7FsKc2eHTCEnXeq6sWTc/s400/Rasvjeta+1.bmp" uda="true" width="400" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhvHxRTNtLIHw0UyLlAvc8jPiiBgw3LqMGlEclfoEwLHTiE2TrUp3h425Xnsiv6zZjG8ex0Hl7LkDs66WXxMtLDJOGBQA5sjWdDWwjUZNtQ-VXErdLjmgDVveJgZlfwiV-SinRuGFtZA4Y/s1600/rasvjret+2.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="145" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhvHxRTNtLIHw0UyLlAvc8jPiiBgw3LqMGlEclfoEwLHTiE2TrUp3h425Xnsiv6zZjG8ex0Hl7LkDs66WXxMtLDJOGBQA5sjWdDWwjUZNtQ-VXErdLjmgDVveJgZlfwiV-SinRuGFtZA4Y/s400/rasvjret+2.bmp" uda="true" width="400" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
Moglo bi se ustvrditi da je prijašnje osvjetljenje Dioklecijanove palače bilo efektnije i funkcionalnije od novog, jer je noću jasno ocrtavalo nekadašnji izgled kula i lukova južnog pročelja Dioklecijanove palače, dok današnja rasvjeta osvjetljava uglavnom zidove koji uopće nisu sastavni dio Dioklecijanove palače.</div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhaL0RLXKtMpNnrWm4cMknzyf416rN3yFuAaBoGuYrIxy6DSs-7_1nlw0QKkID19E2CNGF5BvQgIrAFEDYgpnm3eU7bQJyQs7HPWcvh69YVNRLt-XRcSr6pe92-dBbpXfAKDJRmsyUPm_0/s1600/Rasvjeta+3.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="191" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhaL0RLXKtMpNnrWm4cMknzyf416rN3yFuAaBoGuYrIxy6DSs-7_1nlw0QKkID19E2CNGF5BvQgIrAFEDYgpnm3eU7bQJyQs7HPWcvh69YVNRLt-XRcSr6pe92-dBbpXfAKDJRmsyUPm_0/s400/Rasvjeta+3.bmp" uda="true" width="400" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjUQoI7dPEAzSuvt51jB-cf-KaKM4n-pOSKCEXoSkYao6R3T935T1QbOQ5Wug6GQoXGV1vauCZIi4hpGfEK5FXsIngd7XWxjfnzYqGLpw3LN7d70DvOw6JTcfowDXzPE1D845R3rVhYABI/s1600/rasvjeta+4.bmp" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="232" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjUQoI7dPEAzSuvt51jB-cf-KaKM4n-pOSKCEXoSkYao6R3T935T1QbOQ5Wug6GQoXGV1vauCZIi4hpGfEK5FXsIngd7XWxjfnzYqGLpw3LN7d70DvOw6JTcfowDXzPE1D845R3rVhYABI/s400/rasvjeta+4.bmp" uda="true" width="400" /></a></div>
<div style="margin-bottom: 0cm;">
<br /></div>Unknownnoreply@blogger.com